Kina u potrazi za izvorima energije kopa super duboke rupe. Najnovija ide 10.520 metara u koru zemlje

Autor:

07.01.2021., Mackovec - Plamen na plinskoj busotini. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Kineski inženjeri u četvrtak su započeli novu super duboku bušotinu koja će ukopati duboko u Zemljinu koru ubrzavajući svoju potragu za prirodnim resursima skrivenima kilometrima pod zemljom.

Rupa će na kraju doseći 10.520 metar u zemlju u Sečuanskom bazenu na jugozapadu Kine, kako piše državna novinska agencija Xinhua. Regija je glavno područje za proizvodnju plina i inženjeri očekuju da će tamo pronaći rezerve njegove zalihe, navodi se u izvješću.

Najava je stigla samo nekoliko tjedana nakon što je Kina počela bušiti još jednu super duboku bušotinu koja bi se trebala protezati još dublje u Zemlju s planiranom dubinom od 11.100 metara. Taj se projekt nalazi u Tarimskom bazenu u kineskoj sjeverozapadnoj autonomnoj regiji Xinjiang.

Ako budu dovršene, bile bi među dvije najdublje bušotine koje je napravio čovjek na svijetu. Međutim, one ne bi bili najdublje. Taj rekord trenutačno pripada sada nepostojećoj superdubokoj bušotini Kola u sjeverozapadnoj Rusiji, znanstvenom projektu bušenja iz sovjetske ere za koji je bilo potrebno 20 godina da se dovrši i dosegne 12.262 metra.

Ove ultraduboke rupe protežu se više od Mount Everesta mjereći od vrha do dna,obzirom da je visok oko 8.800 metara.

Ljudi su stigli do Mjeseca, ali kada je riječ o istraživanju zemlje duboko pod nama, tek smo zagrebali površinu našeg planeta. Duboko bušenje omogućuje znanstvenicima da saznaju više o tome kako je Zemlja nastala s korom koja djeluje kao geološka vremenska linija nastanka svijeta.

Ali postoje i snažni komercijalni poticaji zbog iskorištavanja potencijalno unosnih energetskih rezervi zakopanih duboko ispod. Obje tvrtke uključene u kineske bušotine veliki su naftni konglomerati u državnom vlasništvu.

Najnovijim projektom u Sečhuan Basinu upravlja jedna od najvećih energetskih kompanija u državnom vlasništvu u Kini, navodi Xinhua.

Opisujući to kao potez od “velikog značaja”, državna novinska kuća rekla je da je cilj istraživanja duboko zakopanih resursa dok se “promiče napredak temeljne tehnologije i sposobnosti opreme kineskog naftnog i plinskog inženjeringa”.

“Bušenje će dodatno otkriti tajne evolucije ispod sinijske formacije”, rečeno je, misleći na način na koji su stijene raspoređene u Sichuanskom bazenu.

Chen Lili, zamjenica glavnog inženjera PetroChina Southwest Oil, rekala je državnoj novinskoj kući da očekuju niz “izazova svjetske klase” koje će morati prevladati tijekom procesa bušenja. Prethodno otkrivajući projekt Xinjiang, Xinhua ga je nazvala “teleskop” u najdublji kraj svijeta, sa svojim dizajnom od 2000 tona koji ima zadatak prodrijeti u više od 10 zemljanih slojeva.

Rečeno je da uređaj za bušenje može izdržati 200 stupnjeva Celzijusa i sile 1.700 puta veće od atmosferskog tlaka.
U svibnju je Sinopec Corp priopćio da je pronašao značajne tokove nafte i plina u istraživačkoj bušotini u Tarimskom bazenu na dubini od 8.591 metara ispod površine, izvijestio je Reuters.

Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo i najveći svjetski emiter ugljika, ima ogromne potrebe za energijom. Kineski čelnik Xi Jinping proglasio je buduću energetsku sigurnost prioritetom nacionalne sigurnosti.

Kina je postala globalni lider u obnovljivoj energiji – na putu je da udvostruči svoje kapacitete energije vjetra i sunca i postigne svoje ciljeve čiste energije za 2030. pet godina ranije, prema nedavnom izvješću. Istovremeno je i najveći svjetski proizvođač onečišćenja planeta koje zagrijava planet i pojačava proizvodnju ugljena. SAD je drugi najveći svjetski emiter ugljika, piše CNN.

Američki izaslanik za klimu John Kerry sastao se s kineskim dužnosnicima ovog tjedna u Pekingu i pozvao na brže djelovanje u suočavanju s klimatskom krizom.

Xi se ovaj tjedan nije sastao s Kerryjem. No, dok je američki izaslanik za klimu bio u posjetu, Xi je na nacionalnoj konferenciji o zaštiti okoliša rekao da je predanost Kine dvojnim ciljevima vezanim uz ugljik, postizanju vrhunca ugljika do 2030. i neutralnost ugljika do 2060. godine “nepokolebljiva”, piše državna novinska agenciji Xinhua. “Ali put, metodu, tempo i intenzitet za postizanje ovog cilja trebamo i moramo odrediti sami, i nikada neće biti pod utjecajem drugih”, rekao je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.