Sjedinjene Države opskrbit će Ukrajinu kazetnim streljivom, priopćila je Bijela kuća u petak, čime je prešla važan prag u vrsti naoružanja koje se šalje Kijevu za obranu od Rusije.

Ovaj će potez izazvati žestoke kritike skupina za ljudska prava budući da je oružje zabranjeno u više od 100 zemalja.

Što je to kazetno streljivo?

Kazetno streljivo je metoda raspršivanja velikog broja sićušnih bombica iz rakete, projektila ili topničke granate koje izlijeću iz spremnika koji ih sadrži dok lete i rasprostire preko širokog područja.

Namijenjeno je da eksplodiraju pri udaru, ali značajan udio čine oni koji ne eksplodiraju odmah što se događa u većem broju slučajeva posebno ako je mokro ili meko tlo. One koje se ne aktiviraju eksplodiraju kasnije kada ih se podigne ili nagazi, ubivši ili osakativši žrtvu.

Iz vojne perspektive, mogu biti užasno učinkoviti kada se koriste protiv ukopanih kopnenih trupa u rovovima i utvrđenim položajima, čineći velika područja preopasnima za kretanje dok se pažljivo ne očiste.

Kako rade kazetne bombe?

Punjenja se ispaljuju sa zemlje ili iz zraka. Pred ciljem spremnik se otvara i ispušta ‘zvončiće’ koji se raspršuju i padaju poput tepiha neselektivno pokrivajući veliko područje. Pri dodiru s tlom ili preprekom ne eksplodiraju svi, već neki ostaju poput tempirane bombe koja se aktivira na dodir ili pokret.

Zašto je zabranjeno?

Više od 100 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, potpisalo je međunarodni ugovor, Konvenciju o kazetnom streljivu koja zabranjuje upotrebu ili skladištenje ovog oružja zbog njegovog neselektivnog učinka na civilno stanovništvo. Djeca su posebno sklona ozljedama, jer zaostale bombice mogu nalikovati maloj igrački ostavljenoj u stambenom području ili na poljoprivrednom zemljištu i često ih se pokupi iz znatiželje. Skupine za ljudska prava opisale su kazetnu municiju kao “odvratnu” pa čak i oružjem počinjenja ratnog zločina.

EPA/JESSICA PASQUALON

Tko ih još koristi?

I Rusija i Ukrajina koriste kazetno streljivo od početka ruske agresije u veljači 2022. Niti jedna od njih nije potpisnica ugovora o zabrani korištenja, kao ni SAD koje su ranije kritizirale rusku opsežnu upotrebu tog oružja. Rusko kazetno streljivo navodno ima “stopu neaktiviranja” od 40%, što znači da velik broj i dalje predstavlja opasnost na zemlji, dok se vjeruje da je prosječna stopa neaktiviranja blizu 20%. Pentagon procjenjuje da njegove vlastite kazetne bombe imaju stopu neaktiviranja manju od 3%.

Zašto ih Ukrajina traži?

Ukrajinskim snagama očajnički nedostaje artiljerijskih granata, uglavnom zato što ih, poput Rusa, troše izuzetno velikom brzinom, a zapadni saveznici Ukrajine ne mogu ih zamijeniti brzinom kojom su potrebne. Na uglavnom statičnim bojišnicama južne i istočne Ukrajine, topništvo je postalo ključno oružje. Ukrajinci se sada suočavaju sa zastrašujućim zadatkom pokušaja da istjeraju Ruse koji su napadali s njihovih dobro ukopanih obrambenih položaja protegnutih duž bojišnice duge 1000 km. U nedostatku dovoljno topničkih granata, Ukrajina je zatražila od SAD-a da obnovi svoje zalihe kazetnog streljiva kako bi gađala rusko pješaštvo u svim tim obrambenim rovovima. Ovo nije bila laka odluka za Washington i duboko je nepopularna među mnogim demokratima i zagovornicima ljudskih prava. Rasprava traje već najmanje šest mjeseci.

Kakav će učinak imati ova američka odluka?

Trenutni učinak bit će rušenje većine moralnih temelja na kojima Washington sjedi u ovom ratu. Brojni ruski navodni ratni zločini dobro su dokumentirani, ali će ovaj potez sigurno proizvesti optužbe za američko licemjerje.

Kazetno streljivo je užasno, neselektivno oružje koje je s dobrim razlogom zabranjeno u većem dijelu svijeta. Ovaj potez SAD-a neizbježno će dovesti u sukob sa svojim zapadnim saveznicima, a svaki percipirani raskol u tom savezu upravo je ono što predsjednik Vladimir Putin želi i treba, piše BBC.