Želimir Žilnik, redatelj čiji su filmovi zabranjivani

Autor:

Davor Puklavec/PIXSELL

Jedan od najznačajnijih filmskih nezavisnih redatelja rođen je 8. rujna 1942. godine. Za svoj film”Rani radovi” primio je Zlatnog medvjeda u Berlinu 1969. koji se smatra i dan danas jednim od najuspješnijih ostvarenja nekadašnje jugoslavenske kinematografije i svojevrsnim vrhuncem crnog vala jugoslavenskog filma, karakterističnog po eksplicitnom političkom angažmanu. Njegovi su filmovi tijekom dugogodišnje karijere, tijekom koje je snimio 40-tak igranih filmova i drama, često zabranjivani zbog oštre kritike društva.

Posebno ga ljuti naš odnos prema prošlosti: “Prošetajte centrom Berlina, na primjer. Neposredno pored Brandenburških vrata i Bundestaga, na 19.000 kvadratnih metara, prostire se upečatljivi spomenik “Denkmal für die ermordeten Juden Europas”, spomenik pobijenim Židovima Europe. Otiđite pet stotina metara dalje, u Prinz Albrecht Strasse. Tu je veliki muzej koji se diže nad temeljima nekadašnje centrale Gestapoa – “Topographie des Terrors”. Muzej do detalja izlaže faktografiju najstrasnije fašističke mašine za ubijanje – Gestapoa i SS trupa. S detaljno dokumentiranim metodama proganjanja, mučenja i ubijanja ljudi. Imamo li išta slično mi u Beogradu ili vi u Zagrebu? Dakle, prije općeg lamentiranja nad rehabilitacijom fašizma, trebali bismo se pozabaviti našim povijesnim revizionizmom. On se promovira s vrhova vlasti, proteže se preko medija, do osnovnih škola i sveučilišta.”

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.