Hrvatski premijer Andrej Plenković u podne održava konferenciju za medije na kojoj govori o nejednakoj distribuciji cjepiva u Europskoj uniji.

Podsjetimo, predsjednik Vlade u četvrtak je sudjelovao na virtualnom sastanku Europskog vijeća na kojem se glavna rasprava vodila o borbi protiv COVID-19 i nejednakoj distribuciji cjepiva.

Uoči ove konferencije iz Vlade su javili: “Stav Hrvatske je da u duhu solidarnosti treba raspodijeliti 10 milijuna doza Pfizerovog cjepiva, kako bi one zemlje koje su trebale dosad dobiti više doza cjepiva AstraZenece primile više doza Pfizera i time kompenzirale nedostatak koji se nije mogao predvidjeti zbog sporije proizvodnje i distribucije AstraZenece”.

Tijek konferencije:

“Glavna tema Vijeća je bila zajednička borba protiv epidemije koronavirusa. Govorili smo o tome da se onim članicama koje su naručile više od AstraZenece kompenzira Pfizerom, radi se o distribuciji za koju smatramo da mora predstavljati solidarnost”, rekao je na početku konferencije Andrej Plenković.

Dodao je da je tu vrlo jasno argumentirao hrvatsko stajalište. “Dakle, Hrvatska je umjesto 100% obećanih doza AstraZenece dobila 17% i zato nam fali cjepiva. Kad su se naručivala cjepiva, nitko nije mogao pretpostaviti problem ni s ispitivanjima ni s dojmom u javnosti da neka cjepiva štite više a neke manje. Nakon toga je bilo pitanje jesu li dobre za ljude iznad 65, pa situacija s nuspojavama, pa članice koje su suspendirale cijepljenje tim cjepivom, što Hrvatska nije učinila. Zato je došlo do problema na terenu gdje se dio ljudi na terenu nije htio cijepiti tim cjepivo. Zato smo smatrali da treba vratiti povjerenje, kazati da su sva cjepiva podjednako učinkovita, i da EU treba dobiti od AstraZenece 100% a ne 30%”, rekao je Plenković.

Dodao je da je zaključak na tu temu vio da zadužimo naše stalne predstavnike u Bruxellesu da pronađu dogovor o raspodjeli tih 10 milijuna doza, na način da oni koji su dobili manje zapravo dobiju više.

“Imamo manje cjepiva jer je umjesto 120 milijuna doza došlo 30, fali 90 milijuna doza za cijelu EU. Da su doze došle na vrijeme, ne bi bilo problema. Što se tiče konsenzusa, nisam slučajno rekao da bi mi bilo draže da smo bili uživo a ne online, nije to dobro ozračje za draftiranje dokumenata niti velike izmjene, zato smo zadužili naše diplomate da stave te teme na stol i da pronađu rješenje vrlo brzo”, rekao je Plenković i dodao da to jučer nije bilo moguće napraviti.

“Da smo bili fizički u Bruxellesu to bi se možda moglo. Ključ toga je da onaj koji nema problem ne vidi u čemu je problem, ja sam to njima malo pojasnio. Oko 405 milijuna ljudi je u zemljama koje nemaju problem, a oko 40 milijuna u zemaljama koje imaju”, rekao je Plenković.

“Tu je generalni stav članica EU da firme koje su u EU i proizvode cjepivo trebaju ispunjavati svoje obaveze i dogovorilo se da postoji puna kontrola izvoza. To se odnosi i na obaveze nekih drugih zemalja da isporučuju ili cjepiva ili njihove komponente. Unija će dopuštati izvoz, ali će ga kontrolirati”, rekao je premijer.

On je, dodaje, bio jasan, argumentiran, razgovijetan, uvjerljiv i svi koji nisu shvaćali o čemu se radi su nakon njegove intervencije, kaže, shvatili o čemu se radi. “Shvatili su da postoji problem koji se mora riješiti. Riješit će se to. Ono što su Pfizer i Moderna obećali su ispunili, ali AstraZeneca nije, nije to nešto što se na brzinu ne može skužit o čemu je stvar”, kaže Plenković, pa nastavlja:

“Kad je to krenulo, AstraZeneca je djelovalo da će biti prvi gotovi i da će prvi imati cjepiva. Mi smo na preporuku HZJZ-a i Ministarstva zdravstva naručili 2.7 milijuna doza AstraZenece. Procjena je bilo da će se najviše 2.4 htjeti cijepiti, to je bila procjena ljudi koji se time bave. Ako je to tako, onda je naša logika bila okej, ajmo naručiti 2.5 puta doza koliko nas ima pa ćemo sigurno procijepiti sve. Ako što ostane, možemo donirati, zato smo naručili koliko smo naručili. Sad smo ukupno naručili 8.7 milijuna doza i jednom kad to sve stigne, imat ćemo veliki višak cjepiva. Neke zemlje su odlučile kupiti 5 puta više nego stanovništva. Sad zamislite da Astra nije imala problema, a da smo mi kao neki dobri gospodari na račun poreznih obveznika naručili 15 milijuna doza cjepiva, onda bi vi mene pitali zašto smo platili ne znam koliko milijuna eura više. Ja sam jučer rekao da novac nije problem, zdravlje građana nema cijenu, platili smo i za maske i za očuvanje radnih mjesta, ali smo postupili na način i preporuke onih koji se time bave. Tu je jedan dio zemalja optirao za više, neki su bili umjereni, a mi smo bili realni. Naći ćemo načina kako to kompenzirati i na kraju će sve biti u redu”.

Hrvatska je, kaže, postupila racionalno. “Vjerujemo znanosti i struci i želimo zaštititi zdravlje građana od pandemije za koju nismo znali da će doći. Za razliku od drugih zemalja koje su panično reagirale prije 30-ak dana, kod nas nije bilo panike. Postoji naša struka, pitali smo njih što misle, gledali smo što govore WHO i EMA, oni su proučavali i nitko nije rekao da ništa drugo osim toga da je korist od cijepljenja puno veća od rizika od mogućih nuspojava. Od pandemije je dosad umrlo 2.7 milijuna ljudi, mi jednostavno moramo vjerovati znanosti i medicini, nemamo drugih izbora. Nećemo vjerovati nekom tko ima agendu”, istaknuo je.

“Kako su drugi našli novac za cjepivo, naći ćemo i mi. Tu smo se pokazali vrlo vještima, servisirali smo sve što smo trebali. Za sve smo našli sredstva, pomažemo onima kojima je ograničena poslovna aktivnost, tome vlada i služi. Ugovori koji su potpisani s farmaceutima su ti koji su potpisani, ne može se cijena mijenjati u hodu”, poručio je.

Na novinarsko pitanje jesu li europski lideri složni oko pravedne raspodjele cjepiva, smetaju li ih zahtjevi Austrije, Plenković odgovara: “Ako nekom treba više da dođe do postotka procijepljenosti ostalih, onda će dobiti više. Po trenutnoj tablici bi Bugarska trebala dobiti najviše obzirom na mali broj dostavljenih doza”.

Jesu li europski lideri složni oko pravedne raspodjele cjepiva, smetaju li ih zahtjevi Austrije? “Ako nekom treba više da dođe do postotka procijepljenosti ostalih, onda će dobiti više. Po trenutnoj tablici bi Bugarska trebala dobiti najviše obzirom na mali broj dostavljenih doza”, odgovorio je predsjednik Vlade.

Mislite li da je EU dovoljno snažna, obzirom da čeka 90 milijuna doza, osjećate li se namagarčeno? “Vidjeli ste koliko je tko obećao i dostavio, jedino je AstraZeneca dala samo 25% onog što je trebala. Problem je širi i oni to moraju riješiti, to je i za njih bitni reputacijski. Brojevi su tu nemilosrdni”, poručio je i dodao da nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. Riječ je, kaže, o operaciji globalnog karaktera.

Jesu li članice naplaćivale penale proizvođačima cjepiva koji nisu isporučili cjepiva? “Ako će to netko činiti, to će činiti Komisija, a ne zemlje članice. Kako se sklapalo, tako se treba i reagirati. Zatražili smo svi zajedno, da jednostavno dođu do rješenja kako bi se ispunilo načelo pacta sunt servanda”, rekao je premijer.

Upitan o vraćanju povjerenja u AstraZenecu, Plenković je rekao: “Svako nacionalno odstupanje od onog što kažu WHO i EMA, štete reputaciji cjepiva. Ovo što se kod nas događa je zbog medijske slike koja se globalno stvara nego zbog situacije u Hrvatskoj. Mi smatramo da nema razloga da se napravi pauza u cijepljenju AstraZenecom. Ako nam struka kaže drugačije, onda ćemo poslušati, ali ne moramo slušati neke druge članice koje možda imaju svoje neke motive. Ja sam se cijepio prije dva dana i djeluje da sam okej”.

Što se tiče registracije ruskog cjepiva Sputnjika V, Plenković kaže da će taj proces trajati još nekoliko tjedana. “Najveći problem je nastao kad su nacionalne agencije krenule brže od EMA-e odobravati cjepiva, zato su oni krenuli cijepiti ranije. Što se tiče Sputnika, ako ispuni uvjete, zašto ne?”, rekao je premijer Plenković.

O nepotizmu među sucima, Šeksu i Milanovićevom prozivanju kaže: “Ja ne pitam druge ljude što im rade djeca. Nemam problem s tim da se to ispita”.

Komentirao je i Zlatu Đurđević. “Parlamentarna većina je jako stabilna, ako će jedna zastupnica Reformista imati drugačiji stav o predsjednikovoj kandidatkinji, to ništa ne mijenja. Te šuplje teze da će jedna osoba, vrhunaravna, reformirati pravosuđe, ta boza se može prodavati samo teškim naivcima. Taj koji prodaje tu tezu se duboko zakopava. Reformu pravosuđa ne može provesti jedna osoba, pa ni predsjednik Vrhovnog suda, to su sve floskule i šuplje priče. Reforma se radi kroz pravosuđe, digitalizaciju, zakone, a ne kroz boze i šuplje priče. Pitajte nekog od sudaca koji će to predsjednik Vrhovnog suda provesti reformu pravosuđa”, rekao je.

Plenković je dodao da je došlo do nove situacije u kojoj njihov stav ‘prije i poslije vis-a-vis nje nije isti’. “Tu nema ništa osobno. Ona je ugledna profesorica, ali u ovoj situaciji napravila je neke krive izbore”, poručio je.

O tezi da je SOA još 2016. detektirala sporne suce – Plenković kaže da odkad je tu, ne sjeća se da su mu došli skrenuti pozornost na dvadeset sudaca. “Da mi je netko rekao to, obratio bih pažnju na to. Sad ih mogu pitati o tome, dapače”, ustvrdio je.

O tome da se samo dogovoreni suci javljaju na natječaj za Vrhovni sud, Plenković je rekao: “Meni se čini da se može utvrditi da su se 100% javili oni koji se ni s kim nisu dogovorili. Jer ako predsjednik nekog drugog želi, a predsjednik predlaže nekog drugog, onda je očito da se s njim nitko nije dogovorio. Ide drugi natječaj i svatko tko želi se može javiti. To je poanta javnog poziva”.