Savjetnici upozorili Kolindu Grabar Kitarović da se izbjeglička kriza mogla kvalitetnije predvidjeti, prihvat izbjeglica bolje organizirati, a policija bolje pripremiti te su odgovornost za te propuste svalili na SOA-u

Izvor blizak predsjednici Kolindi Grabar Kitarović ispričao je Nacionalu kako je predsjednica definitivno uvjerena da je u slučaju izbjegličke krize potpuno zakazao hrvatski sigurnosni sustav. Suradnici Kolinde Grabar Kitarović smatraju da to potvrđuje već i letimična analiza izjava koje su premijer Zoran Milanović te ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić davali tijekom posljednjih mjeseci, a iz kojih se, prema njihovu mišljenju, vidi da je premijera i njegove ključne nadležne ministre izbjeglička kriza iznenadila.

PREMA TVRDNJAMA ISTIH IZVORA, razlog za takvu situaciju može biti činjenica da ih sigurnosne službe o eskalaciji izbjegličke i migrantske krize nisu na vrijeme upozorile ili je, pak, moguće da su oni ta upozorenja sigurnosnih službi potpuno ignorirali. Suradnici Kolinde Grabar Kitarović tvrde da državni vrh o tomu nije imao nikakve obavještajne podatke, što bi, ako je točno, upozoravalo na ogromne propuste sigurnosnih službi. Tvrdi se da su sigurnosne službe za mandata bivše vlasti radile brojne takve procjene u sličnim situacijama.

Predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović upozorili su na to da je SOA prvenstveno trebala prikupiti detaljne podatke o tomu što se točno događa u tzv. emitivnim zemljama iz kojih izbjeglice i migranti kreću na put prema prostoru EU. Tu se prvenstveno misli na Tursku, koja se smatra polazištem najvećeg dijela migranata i izbjeglica prema Europskoj uniji. Predsjednicu su upozorili na to da je SOA morala napraviti dubinsku analizu stvarne situacije u Turskoj, gdje se posljednjih mjeseci nalazilo 2,5 do četiri milijuna ljudi spremnih krenuti prema EU. Prema tome, smatraju da su hrvatski agenti morali neko vrijeme boraviti u Turskoj kako bi prikupili precizne obavještajne podatke, a trebalo ih je rasporediti i u ostalim zemljama u kojima se migranti i izbjeglice okupljaju u velikom broju.

Prema javno dostupnim podacima, u Libanonu je trenutačno oko milijun izbjeglica i migranata, u Jordanu oko 500 tisuća, u područjima koja graniče s teritorijima pod kontrolom ISIL-a oko tri milijuna, dok se uz granicu Egipta i Sudana našlo desetak milijuna raseljenih ljudi. Suradnici su predsjednici Kolindi Grabar Kitarović iznijeli stajalište da su hrvatski agenti morali biti prisutni u svim tim područjima, kako bi mogli o tamošnjim zbivanjima pravodobno dubinski i analitički informirati hrvatski državni vrh.

Prema njihovim procjenama, oko 50 milijuna raseljenih ljudi čeka svoju priliku za put prema EU. Posebno napominju da je nedopustivo što hrvatski državni vrh o tomu nema izviješća koja bi bila barem na razini javno dostupnih podataka UN-a, posebice zato što je evidentno da će ta kriza biti dugotrajna i iznimno ozbiljna, kako za cijelu EU, tako još više za Hrvatsku. Suradnici su Kolindi Grabar Kitarović savjetovali da hrvatski tajni agenti nužno moraju doznati što se doista događa na spomenutim kriznim područjima, kako se tamošnje vlasti odnose prema izbjeglicama i migrantima, pomažu li im i kako to čine. Također su je upozorili na to da se evidentno u više navrata i na području Hrvatske moglo vidjeti da zbivanja povezana s izbjegličkom i migrantskom krizom nisu samo stihijska, već da postoje ozbiljne indicije da su neki migranti i izbjeglice vrlo organizirani. Izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović za Nacional je izjavio i sljedeće:

“Olako se prelazi preko notorne činjenice da velik broj izbjeglica i migranata intenzivno komunicira mobitelima. Kada napuste domicilnu zemlju, ljudi tijekom boravka u inozemstvu uglavnom paze na to da mobitele koriste racionalno, ne stvarajući velike troškove. Pa koliko novca moraju ti ljudi imati ako tako intenzivno komuniciraju mobitelima? Ako bi se to ozbiljnije analiziralo, tada bi se vrlo brzo došlo do zaključka da taj novac dolazi iz dvaju izvora: od bogatih arapskih zemalja koje financijski pomažu tim ljudima, kao i od ISIL-a koji do novca dolazi trgujući naftom. Sve to upućuje na zaključak da se radi o organiziranom i dobro financiranom projektu, kojim se pokušava promijeniti demografska slika Europe.” Isti izvor tvrdi da nije riječ ni o kakvoj teoriji zavjere, da se te tvrdnje mogu lako dokazati te da su hrvatske sigurnosne službe državni vrh morale na to upozoriti.

  • PREDSJEDNICU SU UPOZORILI da su sigurnosne službe morale ranije izraditi scenarije za zbrinjavanje izbjeglica, njihovo popisivanje i nadzor, kao i dopremu humanitarne pomoći ugroženima

     

DRUGI UPUĆENI OBAVJEŠTAJNI IZVOR NACIONAlu je ispričao da je vodstvo sigurnosnih službi puno ranije moralo izraditi više scenarija koji su trebali imati razrađene planove zbrinjavanja izbjeglica i migranata, njihovo popisivanje, nadzor, kao i organizaciju dopreme i pružanja maksimalne humanitarne pomoći. Upravo na humanitarnom planu aktualne vlasti uspjele su, uz zavidnu razinu uspjeha u improvizaciji, ipak kvalitetno pomoći većem broju ugroženih raseljenih ljudi. I taj izvor tvrdi da su sigurnosne službe, u najmanju ruku, morale puno ranije upozoriti vodeće političare da paze što o toj temi izjavljuju. Kako to, po svemu sudeći, nije napravljeno, aktualna vlada našla se i na meti medijskih kritika zbog neozbiljnih izjava koje su davali na tu temu, čak još početkom prošlog tjedna.

POTPREDSJEDNICA VLADE VESNA PUSIĆ u intervjuu Nacionalu koji je dovršen 14. rujna, izjavila je da će u Hrvatsku, kako je planirano, stići 1614 ljudi te će njih 150 biti integrirano u hrvatsko društvo, dok bi 400 ljudi trebalo dobiti privremeni smještaj. Ni riječi nije progovorila o nekom planu B ili planu C. Kako su istog dana Njemačka i Austrija praktično ukinule schengenski sustav, Nacional je MUP-u poslao upit o spremnosti hrvatske policije za dolazak većeg broja izbjeglica. Nacional je zanimalo postoji li plan za prihvat i smještaj izbjeglica te planira li MUP povećati snage na državnim granicama. Međutim, iz MUP-a je stigao odgovor koji je pokazao indolentnost ljudi u tom ministarstvu i sugerirao nepripremljenost za potencijalnu humanitarnu krizu. “Odgovor na dio upita, vezano uz smještaj, u nadležnosti je Ministarstva socijalne politike i mladih pa molimo da se obratite njima”, stajalo je u odgovoru MUP-a.

Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović savjetnici su skrenuli pozornost na to da nije bilo ni plana niti realizacije bilo kakvog dugotrajnijeg organiziranog popisivanja pristiglih osoba, što se smatra ozbiljnim sigurnosnim propustom. Prema tvrdnjama izvora bliskih Kolindi Grabar Kitarović, čista je sreća što pristigle osobe zasad ne stvaraju gotovo nikakve ozbiljnije probleme, a to se ni u kojem slučaju ne bi smjelo prepuštati slučajnosti ili sreći.

Također su je upozorili da se među osobama koje su proteklog tjedna dospjele u Hrvatsku, nalazi i popriličan broj onih koji na sebi imaju tetovaže koje otkrivaju da su jedno vrijeme bili pripadnici specijalnih postrojbi sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

“I to je ogroman sigurnosni propust. Te ljude svakako se moralo precizno identificirati, kako bi se znalo tko je dospio u Hrvatsku, a potom otišao prema drugim razvijenijim zemljama EU. Sigurnosni sustav u Hrvatskoj nije u tom procesu aktivno sudjelovao, nije taj proces čak ni promatrao, već se sve to događalo mimo njega. S druge strane, mi kao zemlja članica EU te ljude samo prosljeđujemo zemljama članicama Schengenskog sporazuma. Baš me zanima kako ćemo nakon toga i kada ući u schengenski režim. To je, dugoročno gledajući, najveći propust aktualne vlade”, izjavio je za Nacional izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović.

  • SAVJETNICI KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ tvrde da njena briga za nacionalnu sigurnost zemlje ne bi trebala biti doživljena kao bešćutnost prema raseljenim osobama kojima treba pružiti adekvatnu pomoć

     

Isti izvor smatra da se većina problema mogla prevenirati razgovorom s predstavnicima Makedonije ili ostalih zemalja kroz koje su te osobe prošle prije nego što su došle u Hrvatsku. Da se o tomu ranije mislilo, da se pokušao uspostaviti kvalitetan sustav nadzora i identifikacije ljudi, moglo se te ljude kvalitetnije dočekati i ravnomjernije, bez toliko stresa, uz raniju najavu, bez iznenađenja i neugodnih prepucavanja, propustiti prema susjednim zemljama EU, tvrdi izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović.

“To su bili preduvjeti koje je aktualna vlada trebala ispuniti te potom krenuti u razgovor sa svojim europskim partnerima i diplomatsku akciju. Umjesto toga, premijer Milanović se s njima jedno vrijeme zapravo svađao. Time je svrstao Hrvatsku u red balkanskih zemalja”, tvrdi izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović koji navodi da su zemlje u okruženju aktualnu krizu dočekale znatno pripremljenije.

KOLINDU GRABAR KITAROVIĆ U SVJETLU SVEGA NAVEDENOGA dodatno je šokiralo to što na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost nije čula puno ohrabrujućih vijesti. “Premijer Milanović sjednicu je napustio nakon pola sata, Vesna Pusić desetak minuta potom, dok se Ranko Ostojić na sjednici nije ni pojavio. U tom ozračju ne može se ozbiljno razgovarati i to je bio pokušaj javnog ponižavanja predsjednice”, tvrdi izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović.

Isti izvor tvrdi da u tom svjetlu treba sagledavati i sve izjave koje je predsjednica proteklih dana davala i zbog kojih su je u dijelu medija kritizirali da pokazuje bešćutnosti prema raseljenim osobama. Izvor blizak Kolindi Grabar Kitarović tvrdi da će ona i dalje, sukladno svojim ustavnim ovlastima, nastojati upozoravati na potrebu da sve institucije vlasti po tom pitanju djeluju usklađeno.

U svjetlu svega navedenoga, Kolinda Grabar Kitarović posebno će upozoravati na potrebu ozbiljnijeg rada sigurnosnog sustava. Kao dodatnu opasnost za dugoročnu stabilnost zemlje njeni suradnici navode činjenicu da će uskoro Vlada zbog raspisivanja izbora postati praktički tehničko tijelo te neće moći donositi osjetljive odluke.

Komentiraj

FOTO:Anto Magzan/Marko Jurinec/Robert Anić/Siniša Hancic/PIXSELL
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.