Hrvatska treba više ulagati u znanost, hrvatski znanstvenici trebaju biti snažnije povezani s međunarodnom znanstvenom zajednicom, a puno veća pozornost treba se dati mladim znanstvenicima, istaknuo je akademik Vjekoslav Jerolimov u riječima zahvale upućenim u ime svih koji su u četvrtak u Hrvatskome saboru primili najviše hrvatsko priznanje za znanost – Državne nagrade za znanost.

Hrvatski sabor bio je tako u četvrtak mjesto gdje se slavila znanost i iskazalo poštovanje hrvatskim znanstvenicima koji su svojim vrsnim znanstvenim radom dali veliki doprinos hrvatskoj i međunarodnoj znanosti.

Državne nagrade za znanost dodijeljene su u nekoliko područja – nagrade za životno djelo, godišnje nagrade za znanost, godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnje nagrade za znanstvene novake, a laureatima su ih uručili predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.

Među nagrađenima petero je laureata Državne nagrade za znanost za životno djelo – umirovljena profesorica Poljoprivrednoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku Marija Ivezić, profesori emeritusi Sveučilišta u Zagrebu Marijan Šunjić, Igor Čatić i Soumitra  Sharma, te akademik Vjekoslav Jerolimov.

Povećati broj državnih nagrada za znanost, posebice onih za mlade znanstvenike

Akademik Jerolimov istaknuo je kako je izrazito počašćen što može zahvaliti u ime svih nagrađenih, a u toj je svečanoj prigodi predložio i da se u Hrvatskoj veća pozornost posveti položaju mladih znanstvenika u društvu, te mogućnostima njihove suradnje s kolegama u inozemstvu. Predložio je i da se poveća broj državnih nagrada za znanost, posebice pak onih za mlade znanstvenike.

Kratka obrazloženja nagrada pružila su pak osnovne informacije o razlozima zbog kojih su laureati primili ta visoka priznanja. Tako je rečeno da je prof. dr. sc Marijan Šunjić jedan od najistaknutijih hrvatskih teorijskih fizičara nagrađen zbog značajna doprinosa razvoju moderne teorije kondenzirane tvari, ne samo u okvirima hrvatske znanosti nego i u svjetskim razmjerima. Profesor Šunjić začetnik je i istraživanja u teorijskoj fizici površina u Hrvatskoj, koja je temelj razvoja današnje fizike nanostruktura, a svojim pionirskim djelovanjem odgojio je brojne mlade suradnike i bitno utjecao na uspješni razvoj teorijske i eksperimentalne fizike površina u Zagrebu.

Kako je istaknuto, profesor Igor Čatić posebice je zaslužan za proširenje znanstvenih spoznaja i primjenu rezultata istraživanja u području prerade polimera i polimernih materijala. Istaknut je i prepoznatljiv znanstvenik i stručnjak ne samo u uskoj stručnoj sredini već i u široj zajednici zbog organiziranja brojnih znanstveno-stručnih savjetovanja i izvanredno bogate popularizacijske znanstveno-stručne djelatnosti kojom sustavno zastupa svoje stavove kojima promiče tehničke znanosti i tehničku kulturu.

Akademik Vjekoslav Jerolimov zbog svoga je znanstveno-istraživačkoga i stručnog rada postigao međunarodni ugled kao voditelj niza domaćih i međunarodnih projekata te kao autor brojnih znanstvenih i stručnih radova. Najveći doprinos dao je u prevenciji temporomandibularnih poremećaja i tehnologiji materijala zubnih proteza, a ti se rezultati sada primjenjuju u industriji, znanstvenim institucijama i zubotehničkim laboratorijima. Uveo je nove nastavne predmete na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te napisao nekoliko sveučilišnih udžbenika.

Profesorica Marija Ivezić u dva je mandata bila dekanica osječkoga Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od 2004. do 2007. bila je predsjednica Nacionalnoga vijeća za znanost. Bila je voditeljica više od 20 znanstvenih projekata, objavila je 152 znanstvena rada, 13 stručnih i dva međunarodna atlasa fitoparazitnih nematoda, a autorica  je i koautorica 14 udžbenika te jedne monografije, kao i 45 publikacija popularizacije znanosti iz područja zaštite bilja.

Laureat profesor Soumitra Sharma, koji nije bio na svečanosti, međunarodno je priznati profesor ekonomije i znanstvenik bogata znanstvenog opusa. Više je puta boravio kao Fellow i Visiting Professor na sveučilištima u Velikoj Britaniji, SAD-u, Kini, Japanu i Australiji gdje je izvodio nastavu na poslijediplomskim i doktorskim studijima Autor je 62 znanstvena i stručna članka objavljena u uglednim domaćim i inozemnim časopisima. Napisao je i uredio 24 knjige i četiri udžbenika.

Godišnje nagrade za znanost primilo je petnaestero znanstvenika – dr. sc. Rosa Karlić, dr. sc. Stjepan Meljanac, izv. prof. dr. sc. Nenad Pavin i prof. dr. sc. Iva Marija Tolić, izv. prof. dr. sc. Nikola Mišković, prof. dr. sc. Marica Ivanković, prof. dr. sc. Ozren Polašek, prof. dr. sc. Goran Šimić, prof. dr. sc. Verica Dragović Uzelac. doc. dr. sc. Stela Jokić, dr. sc. Davorin Kajba dr. sc. Inga Tomić Koludrović doc. dr. sc. Dolores Grmača.dr. sc. Ivana Horbec i prof. dr. sc. Milan Mihaljević.

Uručene su i godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti, te godišnje nagrade za znanstvene novake koje su primili dr. sc. Petar Kassal, doc. dr. sc. Petar Šolić, dr. sc. Ana Knezović i dr. sc. Antun Jozinović.

Znanost je važna za razvoj društva i gospodarstva, a njezina temeljna uloga je otkrivanje i spoznaja istine

Ministar znanosti i obrazovanja podsjetio je da Državne nagrade za znanost u sadašnjemu obliku od 1996. godine dodjeljuje Hrvatski sabor što, smatra, pokazuje da Republika Hrvatska na najvišoj razini podupire i odaje priznanje postignućima znanstvenika, a osobito njihovu doprinosu razvoju Republike Hrvatske. Dodao je kako je riječ i o malome jubileju – 20. obljetnici uspostave te nagrade koja slavi znanost i osvještava njezinu važnost.

Znanost je važna za razvoj društva i gospodarstva ali, ukazao je ministar Barišić, ne smije se zaboraviti da je njezina temeljna uloga, posebice u zapadnoj europskoj tradiciji, otkrivanje i spoznaja istine. Ustvrdio je kako je posebice važno sačuvati tu ulogu znanosti u akademskoj zajednici kao autonomnoj i slobodnoj zajednici istraživača i nastavnika, kao i u svim drugim znanstvenim institucijama.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov nagrađenima je pak poručio kako priznanja koja su primili “podižu letvicu očekivanja od njih” te ih je zamolio da pomognu novim naraštajima znanstvenika u njihovim početcima. Istaknuo je kako je njihov primjer putokaz svima kako se hrvatsko društvo može učiniti boljim i uspješnijim.

Odluku o dodjeli Državnih nagrada za znanost za 2015.  godinu donio je Odbor za podjelu Državnih nagrada za znanost na sjednici održanoj 22. prosinca ove godine. Odbor je djelovao u sastavu: predsjednik Hrvatskoga sabora, koji je ujedno i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost, Božo Petrov, ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, akademik Zvonko Kusić, prof. dr. sc. Davor Romić,  prof. dr. sc. Nedjeljko Perić,  prof. dr. sc. Amir Hamzić,  dr. sc. Mariastefania Antica, prof. dr. sc. Roko Andričević, prof. dr. sc. Stipan Jonjić,  prof. dr. sc. Vlado Guberac,  prof. dr. sc. Ivo Družić i dr. sc. Erna Banić-Pajnić.

Komentiraj

FOTO:HINA/Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.