Prije samo godinu dana Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) kovala je velike planove za Ivu Baldasara, gradonačelnika Splita i iznenađujućeg pobjednika izbora u tom gradu. Trebao je postati “novo i svježe lice stranke”, gotovo pa nacionalna zvijezda. No nakon serije gafova i ideološkog vrludanja, prije svega zbog njegovog brisanja granice antifašizma i ustaštva te neobičnog pokušaja pomirbe ljutih protivnika iz Drugog svjetskog rata, raspoloženje prema Baldasaru unutar stranke dramatično se promijenilo. Formalna podrška je još uvijek na snazi, jer se radi o jedinom SDP-ovom gradonačelniku u velikim gradovima, izuzev stranci tradicionalno naklonjene Rijeke. Ali njegove šanse za osvajanje prolaznog mjesta na izbornoj listi za Sabor, što je prije nekoliko mjeseci i sam javno istaknuo kao svoju ambiciju, gotovo su ravne nuli.

[quote_box_center]

  • Gradonačelnik Splita trebao je biti nova zvijezda SDP-a
  • Ali, nakon serije gafova i ideološkog vrludanja, raspoloženje prema Baldasaru dramatično se promijenilo

[/quote_box_center]

U SUBOTU, 18. TRAVNJA, splitski SDP održao je redovnu izvještajnu konvenciju na kojoj je glavna zvijezda bio predsjednik stranke Zoran Milanović. Očekivalo se da će se on posvetiti ozbiljnim problemima i sve vidljivijim podjelama u splitskom ogranku, no Milanović je tek održao prigodni uvodni govor i potom napustio skup. Što je još gore po Baldasara, predsjednik SDP-a je gotovo cijeli svoj nastup u Splitu posvetio upravo temi Drugog svjetskog rata, antifašizma i sve češćeg relativiziranja uloge ustaškog režima, što je protumačeno kao direktna poruka splitskom gradonačelniku. Milanoviću se čak dogodio navodni verbalni gaf, no nije se radilo o slučajnosti nego o još jednoj poruci: spomenuo je da cijela Europa uskoro slavi “dan borbe protiv antifašizma”. A upravo takav lapsus potkrao se Baldasaru prošle godine, kada je na Dan Europe otkrivao spomenik poginulim pripadnicima Devete bojne HOS-a Rafael Vitez Boban.

“Već vidim da će ovo biti glavna tema”, kazao je Milanović nakon što se ispravio i objasnio da se ipak slavi pobjeda nad fašizmom. U dvorani je nastao žamor, a Baldasar se samo kiselo smješkao.

Gradonačelnik Splita je na meti “lijeve struje” SDP-a još otkako je otkrio spomenik postrojbi nazvanoj po ustaškom zločincu, premda se radi o regularnom dijelu Hrvatske vojske iz Domovinskog rata koji nije učinio nikakve zločine. Na ovom slučaju on je planirao ujediniti radikalno raslojeni Split, odnosno pomiriti “ustaše” i “partizane” novih generacija. Njegov uvjet bio je da se na spomeniku ne nalazi ime Rafaela Bobana, kao ni slogan “Za dom spremni” – koji inače krasi službeni grb te postrojbe. To je i ispoštovano, no nekoliko mjeseci nakon toga naknadno je uklesan taj slogan, ali je uz policijsku intervenciju i skinut, a odnosi u Splitu su se opet radikalizirali.

Unutar SDP-a cijelo vrijeme su potiho prigovarali Baldasarovom ideološkom izletu i eksperimentu, ali kap koja je prelila čašu bio je ovogodišnji 10. travnja: tada je Baldasar u ime Grada Splita poslao vijenac i delegaciju na još jedan događaj u organizaciji braniteljskih udruga, a ondje je nekoliko stotina prisutnih oduševljeno uzvikivalo “Za dom spremni”. Milanović se upravo tog dana nalazio u Splitu i bio je očito ljutit.

“Današnja Europa je antifašistička, nije crnokošuljaška ni smeđekošuljaška. Zlo i nepogodu za Hrvatsku predstavlja veličanje nacističkih režima iz povijesti i onog tzv. hrvatskog iz vremena Drugog svjetskog rata”, upozorio je predsjednik SDP-a ove subote na stranačkoj konvenciji u Splitu. Jedan prisutni član predsjedništva stranke novinarima je u neslužbenom razgovoru potvrdio da se na Baldasarove postupke ne gleda blagonaklono. “Poslao je vijenac i delegaciju za regularnu vojnu postrojbu i to je normalno, ali izbor datuma svakako nije. Od 10. travnja postoje točno 364 primjerenija datuma u godini”, kazao je on.

Na zatvorenoj konvenciji Baldasar je nastupio poprilično samokritično: kazao je da je svjestan prigovora na svoj račun i opravdao se da je to njegov “stil rada”. Neočekivanu potporu dobio je od Ranka Ostojića, ministra koji je nakon dugih deset godina ponovno formalni član splitskog SDP-a.

U ovom ogranku stranke već puno desetljeće traje nesmiljeni obračun nekoliko frakcija. Najprije je “stara garda” predvođena Marinom Jurjevićem nekoliko godina otvoreno prkosila Milanoviću: odbili su njegovu direktnu naredbu da za predsjednika ogranka izaberu Ostojića i umjesto toga dali još jedan mandat Jurjeviću. Potom su 2009. potiho bojkotirali Ostojićevu kandidaturu za gradonačelnika Splita i podržavali Željka Keruma, a čak su ga odbili primiti u članstvo pa je ovaj bio član SDP-a u Sinju. Na koncu su krajem 2012. bez konzultacija s Milanovićem isturili Baldasara kao svog kandidata za gradonačelnika. Sve je bilo spremno za konačni Milanovićev obračun s Jurjevićem, no iznenađenje je uslijedilo kada je Baldasar pobijedio na izborima sa samo nekoliko stotina glasova prednosti ispred HDZ-ovog kandidata Vjekoslava Ivaniševića. Jurjević se potom povukao s mjesta predsjednika splitskog SDP-a i prepustio ga je novom gradonačelniku.

Baldasar se od toga dana približio Milanoviću i njegovim splitskim snagama predvođenim Brankom Grčićem. U velikom obračunu sa Slavkom Linićem podržao je predsjednika stranke i tako mu osigurao glasove ključnog SDP-ovog ogranka iz Dalmacije, a velika ljubav održavala se do dva ključna trenutka. Prvi je sjednica Glavnog odbora stranke na kojoj je Milanović neutralizirao unutarstranačku opoziciju i osigurao svoju poziciju uoči parlamentarnih izbora, jer od tog datuma više nije bilo pokušaja novih prevrata u SDP-u.

A druga stvar su Baldasarovi ‘’ideološki eksperimenti’′ koji su u stranci odjeknuli vrlo loše.

U splitskom SDP-u protiv njega se okrenulo staro društvo sastavljeno od dosta utjecajnih Veljana Radojkovića, predsjednika Gradskog vijeća Borisa Ćurkovića i direktora lokalnog komunalnog poduzeća Zdravka Mulića, koje kolokvijalno zovu “ekipa iz Male Kate” – odnosno kafića u kojemu se najčešće sastaju. Strateške odluke na Gradskom odboru često se donose preglasavanjem, a pravi lom mogao bi nastati kod predstojećih izmjena splitskog Generalnog urbanističkog plana.

Baldasar ih najavljuje pune dvije godine i mahom se radi o potrebnim promjenama jer su gradske službe zatrpane s preko pet stotina zahtjeva za korekcijama GUP-a. Gradonačelnik, međutim, o njima odlučuje potpuno tajno: prošlog tjedna najavio je da će se sjednica Gradskog vijeća na ovu temu održati koncem travnja, a o prijedlozima za izmjenu najvažnijeg gradskog dokumenta dosad nije izvijestio nikoga. Tvrdi se da Baldasarova oporba u splitskom SDP-u zato priprema udar: optužit će ga da je pogodovao poduzetniku i premijerovom prijatelju Emilu Tedeschiju, komu se u lokalnim krugovima pripisuje da stoji iza projekta gradnje hotela na najprestižnijoj lokaciji na Bačvicama, tako što mu je omogućio povećanje izgrađenosti i jedan kat “viška”.

A DA BI POPIS BALDASAROVIH NEVOLJA BIO POTPUN, nemilosti stranačkog vrha i nezadovoljstvu kolega u splitskom ogranku treba dodati i to da je definitivno izgubio većinu u splitskom Gradskom vijeću i sada ima manjinsku vlast. Dogodilo se to nakon što je Kerum, nezadovoljan što mu Hrvatska banka za obnovu i razvoj nije odobrila novi kredit za hotel Marjan, odlučio napakostiti SDP-u tako što će blokirati rad gradonačelnika Splita.

Kerum je kao koalicijski partner cijelo vrijeme držao ključeve vlasti u tom gradu, a nakon razlaza sa SDP-om koristi svaku priliku da u neslužbenim razgovorima baca drvlje i kamenje na tu stranku. U Gradskom vijeću njegovih pet glasova je presudno, pa se na svakoj sjednici može vidjeti je li za sebe dobio što je prethodno zatražio. Ako se ne pojavi nitko od njegovih vijećnika – ostatak oporbe jednostavnim izlaskom iz dvorane uspijeva srušiti kvorum i blokirati odluke. Ako ih dođe samo jedno ili dvoje – kvorum postoji i Baldasar ima većinu. A ako se pojavi svih petoro i glasuje protiv, gradonačelnik je uvijek preglasan.

Prošlog tjedna, na još jednoj od sjednica koje su mu bile mučenje, splitski gradonačelnik bio je brutalno iskren. “Pokušavam biti gradonačelnik svih građana, ali to je očito vrlo teško, vjerojatno nemoguće”, kazao je i potvrdio da mu se politička karijera ipak ne razvija kako je planirao.

 

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Rođen 1980. godine, novinarstvom se bavi od praga punoljetnosti. Nakon deset godina staža kao novinar i urednik u dnevniku Slobodna Dalmacija intenzivno surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija - od tportala i dalmatinskog portala preko tjednika Forum, Aktual i Nacional do Al Jazeere. Živi i radi u Splitu.