‘Teško se boriti protiv teorija zavjera da je korona velika laž’

Profesorica psihologije Gordana Kuterovac Jagodić analizira zašto i u Hrvatskoj dio ljudi misli da koronavirus nije ozbiljna prijetnja zdravlju ili da uopće ne postoji

 

Hrvatska ulazi u dosad najteže razdoblje u borbi protiv koronavirusa. Svakodnevno svjedočimo brojkama od više tisuća novozaraženih i dvoznamenkastom broju umrlih. Zagrebačka Arena spremna je za prihvat pacijenata. Unatoč svim tim pokazateljima ozbiljnosti situacije, jedan dio društva i dalje misli da koronavirus nije ozbiljna prijetnja ili da čak uopće ne postoji. Profesorica psihologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Gordana Kuterovac Jagodić objašnjava kako je došlo do takve situacije u društvu.

ZG News: Kako su se ljudi nosili s pandemijom na početku, a kako sada?

Na početku su se ljudi odnosili prema pandemiji s nekim strahopoštovanjem. Nisu bili upoznati s njom pa su, kao i u slučaju svake opasnosti, bili oprezniji. Više smo štitili i sebe i druge. Također smo bili u povišenom emocionalnom stanju zbog mobilizacije naših psihičkih resursa koji su nam pomagali da se prilagodimo novoj situaciji. Onda smo, kako je situacija potrajala, promijenili stav. Potrošila se naša psihička energija i sad smo svi, čini mi se, postali umorni. Već nam je dosta i to nam smanjuje pažnju i oprez. Mnogi ljudi su postali frustrirani zbog toga što se situacija ne smiruje. Ljudi nisu očekivali da će ona toliko dugo trajati. Uz to, ljeto nam je dalo lažne nade da se život vraća u normalu. A s druge strane mislim da se i malo popravila situacija jer smo bolje upoznali tu pandemiju pa nismo morali biti na toliko velikom oprezu kao na početku, što nam je olakšalo život.

ZG News: U društvu raste animozitet prema a stručnjacima. Kako se može vratiti povjerenje u struku?

Problem je što nije bilo stručnjaka za koronu jer je to nova bolest. Naravno da su neki stručnjaci svoja predznanja i slična iskustva s drugim bolestima pokušali primijeniti na ovu situaciju, međutim, nisu uvijek bili u pravu i nisu uvijek sve znali, što je potpuno normalno. Mislim da su stručnjaci u koje se gubi povjerenje oni koji ili ne znaju koliko ne znamo, ili ne priznaju koliko ne znamo i koji daju pretjerano sigurne zaključke koji se nužno ne temelje na nekim čvrstim dokazima. Povjerenje bi se trebalo graditi na tome da se priznaju greške zbog manjka znanja. Jedan od najvećih problema je bila debata oko maski na početku. Preuranjeno su ih proglasili potpuno nepotrebnima, a nakon toga su rekli da su potrebne. To je ljudima, u njihovoj kognitivnoj disonanci, uzrokovalo manjak povjerenja i u ostale njihove odluke. Zato treba postojati iskrena komunikacija u kojoj stručnjaci priznaju greške.

ZG News: Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjere? Kako se može promijeniti mišljenje onoga koji ne vjeruje stručnjacima?

Onaj koji ne vjeruje stručnjacima u koroni vjerojatno ne vjeruje ni drugim stručnjacima i autoritetima. Sada postoji taj trend postmodernizma u kojem se, zbog mogućnosti komunikacije svih sa svima kroz društvene mreže, javlja ideja da svi znaju puno bolje od stručnjaka. Pravi stručnjaci znaju koliko ne znaju i oprezni su kad govore. Ljudima je, kad vide kompleksnost svijeta oko sebe, lakše razmišljati u crno-bijelim terminima i reducirati složenost stvarnosti. Tako si riješe brigu razmišljanja o kompleksnoj temi jer to zahtijeva trud. Oni stvaraju stereotipe kako ne bi morali proučavati stvari. Tu je jako teško boriti se protiv tih koji vjeruju u teorije zavjere jer ste onda automatski svrstani u one koji su u zavjeri i u urotnike koji žele nešto tajno naštetiti svijetu i njima. Takvi ljudi vide samo dokaze koji podupiru samo njihov stav, a nisu otvoreni prema drugim tumačenjima.

ZG News: Vidimo u svijetu velike prosvjede protiv mjera. Može li se tako nešto očekivati i kod nas?

Mislim da ne. Mislim da neće biti velikih prosvjeda, ali mogu se očekivati manji. Naše društvo je došlo iz takvog sustava u kojem se učilo da se sluša autoritete. Mjere nisu prevelike. Djeca mogu i dalje ići u školu i mislim da veći prosvjedi neće zaživjeti. Mogu se očekivati prosvjedi određenih struka ako bude jače pogođena ekonomija.

ZG News: Proizlaze li negiranja postojanja korone iz samog straha od koronavirusa, tj. boje li se ljudi epidemije toliko jako da im je lakše negirati činjenice?

To može biti slučaj. Kako imate strah od smrti, koja je tabu tema, tako je i covid-19 nešto ozbiljno i nepoznato. Javlja se obrambena reakcija poricanja ozbiljnosti neke situacije kako bismo spriječili veliku tjeskobu koju ona izaziva i s kojom se ne možemo nositi. Ljudi često negiraju vlastite bolesti i simptome te izbjegavaju doktore. To je toliko veliki strah da često ne želimo primiti u svijest razmišljanje o posljedicama. Lakše je i ljutiti se na druge nego na sebe. Tražimo da svoje emocije ispušemo negdje drugdje.

ZG News: Nedostaje li društvu empatije? Jesu li ljudi spremni zaštiti jedni druge?

Definitivno mi se čini da idemo prema individualizmu od kolektivističkog načina razmišljanja. Polako umiru kolektivne vrijednosti. Individualističke vrijednosti u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji postaju još žešće u smislu konkurencije. Ljudi ne žele pokazivati sve svoje emocije, nego je dozvoljeno pokazivati samo ljutnju i emocije koje su negativno usmjerene prema drugima. Suosjećanje i empatija smatraju se znakovima slabosti. Naravno, to nije univerzalno, ali uglavnom ljudi ne pokazuju suosjećanje osim u situacijama kada treba skupiti novac za nekog bolesnog jer je to jasna situacija. Potrebno je pokazati kognitivnu empatiju, pomoću koje razumijemo situaciju, ali i emocionalnu empatiju pomoću koje osjećamo tuđu bol. Mislim da među našim stanovništvom nedostaje empatije prema ljudima u službama koje se bore protiv korone. Od zdravstvenog osoblja do njegovatelja. Oni koji nisu blizu njima i koji nemaju izravne kontakte jednostavno ne vide koliko je njihov život zapravo drugačiji zbog korone.

 

Komentiraj