Hrvatska je članica  Europske unije i NATO-a, ali naravno da mora imati i kanal komunikacije s Ruskom Federacijom, rekao je u nedjelju ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier te najavio skorašnji sastanak s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.

“Hrvatska je članica  Europske unije i NATO-a, ali naravno da mora imati i kanal komunikacije s Ruskom Federacijom, to i činimo”, rekao je za središnji dnevnik HRT-a Stier.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov u petak je rekao da Rusija zna i razumije da Hrvatska ima obaveze prema EU-u i NATO, ali smatra da to ne bi trebalo priječiti jačanje odnosa između dviju zemalja.

“Ruska Federacija je važan akter na jugoistoku Europe, ali u toj komunikaciji naravno da zastupamo naša stajališta i s pozicije članice Europske unije i NATO-a”, rekao je Stier.

Dodao je da su političke konzultacije u ministarstvu vanjskih poslova obavljene i priprema se sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom koji će se održati, “vrlo skoro”.

Podsjetio je da ove godine Hrvatska i Ruska Federacija obilježavaju 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Na tu je obljetnicu podsjetio i Azimov koji je izrazio nezadovoljstvo padom gospodarske razmjene između dviju zemalja te se nada skoroj obnovi političkog dijaloga s hrvatskim vodstvom.

Stier je nadalje ocijenio da nova američka administracija ostaje privržena NATO-u, a time i jugoistoku Europe.

“SAD je bila predvodnica koja je jako radila na promicanju stabilnosti jugoistoka Europe”, a administracija Donalda Trumpa pokazuje da “oni žele jačati odnose unutar NATO-a, a to uključuje i stabilnost unutar jugoistoka Europe”, rekao je.

“Hrvatska kao članica NATO-a  s Jadranskom trilateralom, incijativom jačanja suradnje na jugoistoku Europe  pokazuje se kao vjerodostojan saveznik”, rekao je.

Doprinos Hrvatske je i Jadranska trilaterala inaugurirana u petak Splitu koje je svrha jačanje suradnje Albanije, Crne Gore i Hrvatske koje imaju “jasnu europsku, euroatlantsku vokaciju”, rekao je.

Tri države dogovorile su se da će jačati suradnju u sigurnosti, očuvanju okoliša i Jadrana, a u energetskim projektima će zajednički od Europske komisije tražiti da Jadransko-jonski plinovod ponovno bude na listi prioriteta i da se može financirati europskim sredstvima, a podržavaju, među mnogim projektima i Jadransko-jonsku autocestu.