Prije točno 40 godina otvorena je Olimpijada u Sarajevu, znate li tko je posudio glas Vučku?

Prije točno 40 godina otvorene su Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Igre su trajale do 19. veljače, a sudjelovalo je 1272 sportašica i sportaša iz 49 zemalja. To razdoblje Sarajevo pamti kao jedno od najljepših u povijesti grada.

Cijeli svijet je bio fokusiran na glavni grad Bosne i Hercegovine, a bivša Jugoslavija je polagala nade da će Sarajlije donijeti slavu ovoj zemlji – što su i učinili. Ime Sarajeva doprlo je do dvije milijarde gledatelja diljem svijeta koliko ih je prema procjenama MOO u izravnim prijenosima pratilo natjecanja.

Spektakularno otvaranje

Spektakularno otvaranje olimpijskih igara na stadionu Koševo 8. veljače 1984. uz publiku od 60 tisuća ljudi i paljenje plamena Sande Dubravčić predstavljalo je krunu napora koji su trajali više od 15 godina, ali malo je poznato da idejni tvorci te ideje dolaze iz malene skupine sportskih entuzijasta čiju su jezgru činili profesori sarajevskog Fakulteta tjelesnog odgoja Slavko Podkubovšek i Ljubiša Zečević.

Podkubovšeka je životni put spletom okolnosti iz Slovenije doveo u Sarajevo, a on je kao pasionirani skijaš odmah prepoznao potencijal okolnih planina na kojima tada nije bilo nikakve infrastrukture.

Prva sjedežnica koja je 70-ih godina prošlog stoljeća postavljena na Jahorini poznata pod nazivom “Cvijanova žica” tamo je dospjela upravo zahvaljujući Podkubovšeku koji je bio i delegat Međunarodne skijaške federacije (FIS).

Njegova kći Spomenka Lajtner, danas stanovnica Ljubljane, kaže za Hinu da je njezin otac bio strastveni zagovaratelj širenja zimskih sportova, a Zimske olimpijske igre 1984. godine, tada već u mirovini, dočekao je kao ostvarenje životnog sna.

Dok su u Sarajevu entuzijasti samo sanjali organiziranje zimskih olimpijskih igara na to je snažno pretendirala Slovenija, a postojala je i zamisao da se tadašnja Jugoslavija pojavi kao suorganizator natjecanja zajedno sa Austrijom i Italijom. Sve to bilo je velikim izazovom za potencijalnu kandidaturu Sarajeva.

EPA/FEHIM DEMIR

“Uvijek sam se pitala kako su se uopće usudili”, kaže danas Spomenka sjećajući se energije koja je okupirala njezina oca i njegove suradnike koji su svoj san ipak uspjeli pretočiti u stvarnost i dobiti potporu tadašnjih sarajevskih i bosanskohercegovačkih vlasti kad na čelo organizacijskog odbora dolazi utjecajni Branko Mikulić, visoki partijski dužnosnik i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH.

‘Nudili smo nešto novo’

Međunarodni olimpijski odbor (MOO) Sarajevu je organiziranje olimpijskih igara povjerio u svibnju 1978. godine. Glavni grad BiH tada je pobijedio japanski Sapporo i švedski Goteborg. Pobjedu Sarajevu uz ostalo je osigurala i činjenica da je ono nudilo borilišta u razmaku od 30 kilometara od središta grada što ni Japanci niti Šveđani nisu mogli ponuditi.

“Mi smo naprosto nudili nešto novo”, kaže Ahmed Karabegović, koji će postati glavnim tajnikom organizacijskog komiteta XIV. olimpijskih igara.

Ističe kako u Sarajevu ništa nisu radili “napamet” pa podsjeća da je poticaj planu za organiziranje zimskih olimpijskih igara bila i studija OECD-a iz 70-ih godina prošlog stoljeća koja je potvrdila postojanje ekonomske opravdanosti ulaganja u infrastrukturu za zimske sportove, posebice na Bjelašnici i Igmanu.

Te su planine i oživjele nakon 1978. godine kada je počelo probijanje skijaških staza, izgradnja olimpijskih skakaonica i sjedežnica te pažljivo planirane infrastrukture osmišljene tako da ne naruši prirodni ambijent. Uz to je na Trebeviću izgrađena bob staza, Jahorina je dobila nove skijaške staze, a u samom gradu izgrađena je nova olimpijska dvorana.

Povijesna medalja

Iako su se zbog povijesnog značaja za Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, ali i cijelu Jugoslaviju, na trenutke sportaši našli u sjeni, treba napomenuti da su ove igre bile važne za sport u bivšoj državi.

Naime, na Zimskim olimpijskim igrama održanim 1984. godine u Sarajevu, Jugoslavija je osvojila svoju prvu medalju na zimskim olimpijskim igrama u povijesti. Slovenac Jure Franko osvojio je srebrnu medalju u veleslalomu. Ovaj veliki događaj za cijelu bivšu državu bio je neizvjestan nakon prve vožnje. Franko je bio na četvrtom mjestu, i činilo se da će Jugoslavija ostati praznih ruku. Međutim, u drugoj vožnju Franko je postigao najbrže vrijeme, osvojivši drugo mjesto i ispisavši tako povijest jugoslavenskog zimskog sporta.

Očekivalo se da će slava pripasti Bojanu Križaju, tada najvećoj skijaškoj nadi. Križaj i danas potvrđuje da je sanjao o olimpijskoj medalji, ali mu je važno da je barem jedna ipak ostala “kod kuće”. “Naš je san bio nastupiti na jednom ovakvom natjecanju u Jugoslaviji i taj nam se san ostvario”, kaže Križaj koji će u konačnici ostati bez olimpijske medalje jer se ozlijedio uoči igara u Calgariju, četiri godine nakon Sarajeva, što je bio i kraj njegove skijaške karijere.

Tone Vogrinec, tadašnji direktor skijaških reprezentacija Jugoslavije, kaže kako su sarajevske olimpijske igre unatoč samo jednoj medalji imale iznimno veliki značaj za razvoj skijaškog sporta. “Medalja je bila jedna, ali vrijedna”, kaže danas Vogrinec koji podsjeća kako je za profesionalno stasanje jednog skijaša sposobnog za nastupanje na međunarodnim natjecanjima potrebno i 15 godina mukotrpnog rada i treniranja.

Skijanje je bilo najuspješnija disciplina, s obzirom na to da je Bojan Križaj bio blizu medalje u slalomu, zauzevši sedmo mjesto s nešto više od sekunde zaostatka za brončanim Didierom Bouvetom iz Francuske. Nažalost, to je bilo sve što se tiče jugoslavenskih natjecatelja. Ostale ekipe su bile relativno daleko od postolja.

Ovo su bile prve Olimpijske igre održane u komunističkoj/socijalističkoj zemlji koje zemlje zapadnog bloka nisu bojkotirale. Samo četiri godine ranije, ljetne olimpijske igre u Moskvi bojkotiralo je 65 zemalja, dok su iste godine kao i ZOI u Sarajevu, ljetne olimpijske igre u Los Angelesu bojkotirale zemlje istočnog bloka.

Ukupni uspjeh nacionalnih delegacija daje drugačiju perspektivu nego što je to slučaj s Olimpijadama u Moskvi ili Los Angelesu, piše Radio Sarajevo.

Najuspješnija zemlja bila je Istočna Njemačka s ukupno 24 medalje, od kojih je devet bilo zlatnih. Najuspješniji po broju medalja bio je Sovjetski Savez s 25 medalja, ali ‘samo’ šest zlatnih.

Iza njih je bio veliki broj zemalja iz zapadnog bloka, uključujući SAD (osam medalja), Finsku (13 medalja), Švedsku (osam medalja), Norvešku (devet medalja), Švicarsku (pet medalja), Kanadu i Zapadnu Njemačku (po četiri medalje), a deseto mjesto zauzela je Italija s dvije medalje, obje zlatne.

Još jedna zemlja koja je osvojila zlatnu medalju bila je Velika Britanija. Čehoslovačka je osvojila šest odličja, Francuska tri, Lihtenštajn dvije, a Austrija, Japan i Jugoslavija po jednu.

Pogledajte kako olimpijski objekti izgledaju danas:

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadašnjim borilištima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljači bilo centar svijeta. Četrnaeste olimpijske igre održane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je živio Olimpijadu, sjećaju se stariji. r”nI iako su sjećanja na Olimpijadu još živa, simboli ovih igara sve su više oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slično je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Brojni grafiti u gradu cuvaju sjecanje na olimpijske igre.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

04.01.2024., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Ove godine obiljezava se 40 godina od Olimpijskih igara u Sarajevu. Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane do tada. Skakonica na Igmanu koja nikada nije obnovljena. Podijum za medalje. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

04.01.2024., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Ove godine obiljezava se 40 godina od Olimpijskih igara u Sarajevu. Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane do tada. Hotel na planini Igman u kojem su bili smjesteni ucesnici Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, napusten je i unisten. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

04.01.2024., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Ove godine obiljezava se 40 godina od Olimpijskih igara u Sarajevu. Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane do tada. Bob staza na Trebevicu nikada nije obnovljena. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

04.01.2024., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Ove godine obiljezava se 40 godina od Olimpijskih igara u Sarajevu. Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane do tada. Olimpijski krugovi na Bjelasnici. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Trebevic, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Bob staza na Trebevicu kompletna je unistena.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Prostorije u kojima su bile smjestene sudije za skijaske skokove na Igmanu.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Hotel na planini Igman u kojem su bili smjesteni ucesnici Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, napusten je i unisten.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Vucko bar u Sarajevu cuva sjecanje na maskotu tadasnjih olimpijskih igara.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Logo olimpijskih igara u Sarajevu.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Hotel na planini Igman u kojem su bili smjesteni sudionici Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, napusten je i unisten.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Brojni grafiti u gradu cuvaju sjecanje na olimpijske igre.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Podijum na kojem su se dodjeljivale medalje.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Sarajevski kujundzija Adnad Hidic, maskotu Vucka cuva od zaborava.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Pomocni objekti na olimpijskoj planini Igman.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Sarajevski kujundzija Adnad Hidic, maskotu Vucka cuva od zaborava.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Toranj u okviru olimpijske dvorane Zetra (Juan Antonio Samarach).r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Skakaonice na Igmanu.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Igman, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Korozirani krugovi olimpijskih igara na platou na kojem su dodjeljivane medalje za vrijeme olimpijskih igara.r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Sarajevska olimpijada: Oronula borilišta, živa sjećanja 07.02.2019, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Blijedi olimpijski krugovi na nekadasnjim borilistima na sarajevskim planinama i u dvoranama u gradu podsjetnik su da je Sarajevo 1984. godine u veljaci bilo centar svijeta. Cetrnaeste olimpijske igre odrzane u Sarajevu bile su najbolje organizirane dotad. Grad je zivio Olimpijadu, sjecaju se stariji. r”nI iako su sjecanja na Olimpijadu jos ziva, simboli ovih igara sve su vise oronuli. Skakaonice na planini Igman nikad nisu obnovljene nakon stradanja u ratu 1992-1995. Slicno je i s hotelima na sarajevskim planinama, bob stazom i mnogim drugim infrastrukturnim objektima. Logo olimpijskih igara u Sarajevu na zidu dvorane Zetra (Juan Antonio Samarach).r”nr”nPhoto: Armin Durgut/PIXSELL

Jeste li znali da se Vučko nije trebao zvati Vučko?

RTV Slovenija objavila je zanimljive činjenice o ‘zaštitnom licu’ ZOI ’84., a to je svakako maskota Vučko. Slovenski akademski slikar Jože Trobec osmislio je Vučka, ali prema arhivskim zapisima, prvotno ga je nazvao Jahorinka. Na natječaj je pristiglo gotovo sedam i pol tisuća prijava, a komisija je odabrala šest finalista, koje su dalje birali televizijski gledatelji i čitatelji širom Jugoslavije.

“Nasmijani sivi vuk s narančastim šalom oko vrata, velikim crvenim nosom i skijama na ramenu u trenu je osvojio srca ljudi i dobio više glasova od svih ostalih prijedloga zajedno. Maskota vuka, s pomalo vragolastim pogledom, koji se razlikovao od tipičnih prikaza vukova u bajkama s čupavim krznom i oštrim zubima, bila je neprikosnovena pobjednica s 3.801 glasom”, objavljeno je tada.

U finalu su bili i drugi prijedlozi, kao što su snježna gruda, lasica, janje, jež i planinska koza. Trobec je objasnio da je odabrao vuka jer je simbol lukavosti i borbe.

“Vuk se često pojavljuje u jugoslavenskim bajkama, gdje personificira hrabrost i snagu, ali i upornost u dugim zimskim danima. Kao simbol igara, bio je prikladan jer ove životinje zapravo žive u Dinarskom gorju. Prema riječima Trobeca, njegova je svrha bila da ljude zbliži s životinjama, jer je upravo zbog Vučka puno djece promijenilo percepciju vukova s krvoločnih i strašnih zvijeri”, objašnjavaju.

Kako je Vučko trebao biti i dio reklamnih kampanja na televiziji, glas mu je posudio Zdravko Čolić, a skladatelj izvedbe bio je Nikola Borota. No, da bi bio prikladan i prepoznatljiv za naše područje, uzvik “Sarajevo” zvučao je kao kombinacija vukovog urlika i sevdalinke.

Vučko je tada bio nacionalna zvijezda, a popularnost je zadržao i do danas. U Sarajevu se još uvijek mogu pronaći suveniri s njegovim likom, iako se značke, igračke, plakati, šalice pa čak i PEZ igračke iz tog vremena danas mogu pronaći samo kod strastvenih kolekcionara.

“Međutim, vuk je pronašao obožavatelje i izvan granica bivše države. Na eBayu ljudi diljem svijeta, od Rumunjske, Njemačke do Sjedinjenih Američkih Država, nude ne samo Vučka, već i razne suvenire sa sarajevskih Igara, od šibica, termometara, setova čaša, zakrpa, novčanika pa do ukrasnih zidnih ploča”, pišu.

Također, spominju da je originalnu igračku Vučka za utakmice proizvela tvrtka Tik Tik, a sada se nalazi u poznatom londonskom muzeju Victoria & Albert.