Točno 35 godina nakon što su u Sarajevu održane XIV. zimske olimpijske igre tamo će ovog tjedna početi zimski Europski omladinski olimpijski festival (EYOF), sportska smotra koja će okupiti više od tisuću i pol sudionika s europskog kontinenta uzrasta od 14 do 18 godina a organizatori se nadaju kako će taj događaj vratiti barem dio stare slave i sjaja gradu koji je 1984. godine ponovo postao planetarno poznat još po nečemu osim po atentatu na prijestolonasljednika Austro-Ugarske Franju Ferdinanda iz 1914. godine.

Kako je najavljeno EYOF će službeno biti otvoren 10. veljače na stadionu Koševo koji sada nosi ime po proslavljenom bosanskohercegovačkom nogometašu Asimu Ferhatoviću Hasetu a 1984. godine bio je mjesto na kojemu je hrvatska klizačica Sanda Dubravčić 8. veljače upalila olimpijski plamen čime je sibolično označen početak olimpijskih igara.

Festival će trajati do 16. veljače a sudionici će se natjecati u alpskom skijanju, nordijskim disciplinama, snowboardu, umjetničkom i brzom klizanju te hokeju na ledu.

Hrvatsku će predstavljati deset mladih sportašica i sportaša pri čemu s njaviše očekuje u natjecanjima u alpskom skijanju i to od Tvrtka Ljutića a u nordijskom skijanju od Marka Skendera (skijaško trčanje) i Karla Kunšteka (biatlon).

Maja Ivandić i Stribor Suman natjecat će se u brzom klizanju na kratkim stazama (short track), dok će Hana Cvijanović biti jedina naša predstavnica u umjetničkom klizanju.

Hrvatska će imati predstavnike i u curlingu u kojem će nastupiti Irena Grgić i Katarina Čar, te Marin Kaspret i Sven Prinčić.

No uz sportsku dimenziju cijelog događaja puno je značajnija ta da će EYOF po prvi puta nakon okončanja rata u BiH 1995. godine dva entiteta ujediniti oko nekog projekta ovakve naravi.

Domaćini EYOF-a zapravo su Sarajevo i Istočno Sarajevo, nasljednici nekada administrativno jedinstvenog grada Bosne i Hercegovine koji je Daytonskim sporazumom podijeljen na dva dijela.

Infrastruktorom na Bjelašnici i Igmanu upravlja Sarajevo a onom na Jahorini Istočno Sarajevo a ta sadašnja dva grada nakon rata su naslijedila potpuno uništenu ili pak zastarjelu infrastrukturu na olimpijskim planinama koju je trebalo iz temelja obnoviti i sada vjeruju da su u tome bar djelomice uspjeli.

EYOF je zapravo trebao biti održan u BiH još 2017. godine no zbog brojnih organizacijskih poteškoća i nesvladivih administrativnih zapreka organizatori su morali odustati pa je tada “uskočio” turski Erzrum s tim da Sarajevo i Istočno Sarajevo festival organiziraju nakon dvije godine dodatnih priprema.

Jahorina te Bjelašnica i Igman kao i olimpijska dvorana “Juan Antonio Samaranch” i sarajevska “Skenderija” sada spremno dočekuju mlade sportaše.

Zamjenik gradonačelnik Sarajeva Ivica Šarić koji je aktivno uključen u pripreme EYOF-a kazao je za Hinu kako je sve što se sada zbiva za njega jedinstveno iskustvo.

“Ljepota, značaj i važnost EYOF je istodobno i bitan test za olimpijski grad Sarajevo i neugasla nostalgična sjećanja na Olimpijadu koja je tada, po riječima pokojnoga tadašnjega predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) Juana Antonia Samarancha proglašena najbolje organiziranom zimskom olimpijadom do tada”, kazao je Šarić.

Dodao je da kao svjedok zimskih olimpijskih igara 1984. EYOF vidi kao veliki izazov i šansu jer nije lako napraviti ovakvo europsko takmičenje i spaktakl nakon svih ratnih razaranja.

“Krucijalna poruka mladima je da se sjete Zimske olimpijade 1984.godine, da shvate te poruke mira i da se nikada više ne ponovi zlo koje se zbilo”, kazao je Šarić.

Uz širenje sportskog duha u Sarajevu se nadaju i dobroj zaradi. Iz županijske Turističke zajednice potvrdili su kao je većina smještajnih kapaciteta u rasprodana te očekuju kako će tako biti sve do 16. veljače kada će EYOF biti zatvoren svečanošću koja će biti upriličena na stadionu u Istočnom Sarajevu.

Komentiraj

PREKOArmin Durgut/PIXSELL
Podijeli objavu
Prethodni članakRaste pritisak na Madura
Sljedeći članakNBA: Bogdanović predvodio Indianu do pobjede
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.