U Karlovcu će se od 22. do 26. siječnja 2024. godine održati jubilarni 50. ZILIK – Zimska likovna kolonija u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”. Ta jedinstvena kolonija osnovana je davne 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. ZILIK je tako otvorio vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo i potičući istovremeno druženje djece i umjetnika. Jednom prilikom, potaknut onime što je doživio na ZILIK-u, ugledni povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzealac Vladimir Maleković izjavio je da je ZILIK jedina kolonija u nas koja ima program i svrhu.

Ove godine tradicionalno će se održati Veliki ZILIK na kojem će sudjelovati ukupno 13 umjetnica i umjetnika odabranih putem javnog natječaja. Veliki ZILIK je opet poprimio međunarodni karakter te će sudjelovati umjetnice i umjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije. U pripremi je i Mali ZILIK u sklopu kojeg će petero akademskih umjetnica i umjetnika održati raznolike i kreativne likovne radionice za djecu iz Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” te djecu iz škola i domova iz cijele Hrvatske koji redovno svake godine dolaze na ZILIK. Uz Mali i Veliki ZILIK organizirana je i promocija meteoslikovnica „Vremenaste priče“ koje će predstaviti autori, meteorolog Zoran Vakula i karikaturist Nik Titanik. Kruna svih kulturno-umjetničkih događanja u sklopu ovogodišnjeg 50. ZILIK-a svakako je velika izložba iz fundusa pod nazivom “ZILIK – 50 godina” na kojoj će biti predstavljeno 150 radova 100 umjetnica i umjetnika koji su sudjelovali na ZILIK-u u proteklih 50 godina. Izložba je retrospektivnog karaktera i sadrži raspon djela od onih nastalih davne 1974. godine na prvom ZILIK-u pa sve do recentnih radova nastalih na prošlogodišnjem 49. ZILIK-u.

Pitali smo izbornicu 50. ZILIK-a, povjesničarku umjetnosti i nezavisnu kustosicu Sonju Švec Španjol, što bi kao kustosica izložbe izdvojila među svim tim radovima koje je pregledala i potom odabrala za finalnu veliku izložbu. „Fundus broji preko 2100 umjetnina više od 700 autora. Bilo je vrlo izazovno napraviti selekciju za retrospektivnu izložbu ‘ZILIK – 50 godina’ jer smo ograničeni financijama i veličinom izložbenog prostora. Nastojala sam napraviti selekciju koja bi prikazala posljednjih 50 godina ZILIK-a, i to od početaka na kojima su koloniju obilježili naivni kipari i slikari, preko najvećih imena hrvatske likovne umjetnosti te kontinuirano zastupljenih karlovačkih slikara pa sve do mlađih generacija koje aktivnije sudjeluju na ZILIK-u u posljednjih 10-ak godina. Posebnost fundusa ZILIK-a leži u činjenici da su djela umjetnika nastala u ozračju veselja, prijateljstva i druženja, odnosno svih onih iskonskih i plemenitih vrijednosti koje nas čine ljudskim bićima. Upravo zbog toga, osim umjetničke vrijednosti utemeljene na znanju, talentu i vještini autora, djela predstavljena na izložbi nose poruku humanosti i čovječnosti koju su utkala djeca pomno promatrajući i upijajući što umjetnici rade, znatiželjno ih zapitkujući kako i zašto stvaraju i nesebično im poklanjajući svoje vrijeme, toplinu, dobrotu i neiskvarenost s kojima nastupaju prema svijetu. Zato je bilo zanimljivo vidjeti koliko su se neki autori držali svog prepoznatljivog rukopisa i tema koje ih okupiraju poput Ive Šebalja, Zlatka Price, Nikole Koydla, Vasilija Josipa Jordana, Ede Murtića, Miroslava Šuteja, a koliko su pojedini autori i autorice doslovce zabilježili ZILIK u svojim djelima, poput Jadranke Fatur, Zlatka Kauzlarića Atača, Ivana Kožarića, Vjekoslava Stipice, Mladena Veže i Danijela Žabčića“, rekla je Sonja Švec Španjol.

Malo koja galerija ili muzej, a kamoli likovna kolonija, mogu se pohvaliti takvom vrijednom kolekcijom slika najpoznatijih hrvatskih slikara i umjetnika s obzirom na to da je ipak u pitanju 2100 umjetnina više od 700 umjetnika. Na ZILIK-u su u početku sudjelovali naivni slikari, uključujući i najveća imena hrvatske naive poput Ivana Rabuzina, Ivana Lackovića Croate, Mije Kovačića, ali i najveći hrvatski likovni umjetnici i umjetnice 20. i 21. stoljeća kao što su Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Dubravka Babić, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Ratko Petrić, Mersad Berber, Đuro Seder, Zlatko Keser, Zlatko Kauzlarić Atač itd. Stoga smo pitali kustosicu Španjol je li itko ikada procijenio vrijednost fundusa ZILIK-a.

Izbornica 50. ZILIK-a, povjesničarka umjetnosti i nezavisna kustosica Sonja Švec Španjol, za izložbu je napravila selekciju između 2100 radova više od 700 umjetnika. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

„Do sada nije napravljena procjena ukupne vrijednosti fundusa. Nakon svakog ZILIK-a Umjetnički savjet određuje koja djela ulaze u fundus i napravi se njihova individualna procjena vrijednosti. Svakako bi trebalo napraviti reviziju i procjenu ukupne vrijednosti fundusa. Među najvrjednija djela ubrajaju se radovi Zlatka Price, Ive Šebalja, Ede Murtića, Miroslava Šuteja, Josipa Diminića, Ivana Kožarića i Nives Kavurić-Kurtović.“

Tema jubilarnog 50. ZILIK-a je „prijateljstvo“. Kako ističu organizatori, ono je glavna i neraskidiva nit poveznica koja doslovce od samih početaka ZILIK-a do danas objedinjuje i povezuje djecu, umjetnike, zaposlenike Centra kao i sve dobronamjerne posjetitelje. Osnivači Zimske likovne kolonije su te 1974. godine bili naivni slikar Petar Grgec koji je došao na ideju pokretanja likovne kolonije u Karlovcu, njegova supruga Dana Grgec koja mu je predložila da kontaktira ravnatelja Dječjeg doma “Vladimir Nazor” Peru Cara i, naravno, sam Pero Car koji je objeručke prihvatio ideju i omogućio prostor vile Borlin, a kasnije i samog Dječjeg doma za održavanje ZILIK-a. Sonja Švec Španjol naglasila je da su za opstanak ZILIK-a najzaslužniji njegovi osnivači koji su ušli otvorena srca i s plemenitim namjerama u taj projekt i održavali ga sve do svojih mirovina, a i nakon toga su pomno vodili računa o tome kome će prepustiti daljnje vodstvo. „Svakako su zaslužni i umjetnici koji su svesrdno doprinijeli u organizaciji i koordinaciji ZILIK-a, širili dobar glas o ZILIK-u, ali i pomagali na najrazličitije načine. Primjerice, sudionici prvog ZILIK-a skupili su novac i kupili televizor za Dom i djecu. Jedan umjetnik uzeo je neplaćeni dopust kako bi mogao sudjelovati na ZILIK-u, a drugi je odlučio svake godine donirati po jedan svoj rad kako bi ga Dom prodao i tim novcem kupio ono što je djeci tada bilo najpotrebnije. Mnogi umjetnici su ugostili štićenike u svojim domovima i upoznali ih sa svojim obiteljima, vodili ih na izlete i darovali im svoje slike i crteže. Jedna umjetnica je čak pomogla i kod udomljavanja djece iz Doma. Mnogi su se angažirali i pokrenuli humanitarne akcije te slali poklone djeci za Božić. Nebrojene su akcije koje su sudionici ZILIK-a sami inicirali i osmislili različite načine kako doprinijeti te pomoći Domu i djeci. Mislim da je ZILIK opstao tako dugi niz godina i zato što organizator Centar za pružanje usluga u zajednici ‘Vladimir Nazor’ i voditelji ZILIK-a nikada nisu smetnuli s uma njegovu primarnu svrhu i misiju, a to je da ZILIK ne postoji kako bi zgrtao likovna djela, već kako bi okupio dobre duše koje daruju djeci ono što im je najpotrebnije – svoje vrijeme, znanje i društvo“, istaknula je Sonja Švec Španjol.

VERA DAJHT-KRALJ ‘U spomen Slavi Raškaj’, terakota; NIVES KAVURIć KURTOVIć ‘Izmireni u pomirenju’, ulje na drvu; GOSTA NYDAHL ‘Agava’, ulje na platnu

Ove godine na Velikom ZILIK-u sudjelovat će umjetnici Zoran Durbić, Nedeljko Tintor, Milivoj Svoboda, Biserka Lovnički, Ljubica Leš i Miroslav Krnić, tradicionalno će se održati i Dan karlovačkih umjetnika koji je, kao što mu samo ime kaže, posvećen karlovačkim umjetnicima, a putem javnog natječaja izabrano je i 13 umjetnika i umjetnica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Sjeverne Makedonije, a to su: Siniša Reberski, Morana Varović Čekolj, Boris Cikač, Iva Starac, Maja Reberski, Emina Perla, Nataša Vuković, Ljupka Erg, Tanja Ličina, Vesna Davidovič, Natalia Berezina, Stefan Ančevski. Sve odabrane umjetnice i umjetnici, objasnila je Sonja Švec Španjol, zadovoljili su osnovne kriterije kvalitetnog umjetničkog djelovanja i izraženog afiniteta za rad i boravak u zajedničkom prostoru s djecom, a mnogi imaju i bogato pedagoško iskustvo. Uz nove sudionike, neki umjetnici koji su već sudjelovali na ZILIK-u odlučili su se ponovno prijaviti, što organizatorima uvijek bude iznimno drago jer potvrđuje da su misija i bit ZILIK-a uspješno ostvareni. ZILIK su tijekom godina, uz likovne umjetnice i umjetnike, posjećivali i brojni drugi umjetnici kao što su Pajo Kanižaj, Josip Palada, Mladen Kušec, Enes Kišević, glumci Martin Sagner, Ivo Serdar, Đuro Utješanović, Marija Crnobori, Fabijan Šovagović, Lela Margitić,  Lada Kos, Jimmy Stanić, Davor Gobac, Luka Nižetić itd.

A kako na ZILIK reagiraju sami štićenici Doma, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, i koliko im zapravo znači ta interakcija s eminentnim likovnim umjetnicima, zbog čega je uostalom ZILIK i pokrenut?

„Već godinama ističem da su djeca iz Doma ‘Vladimir Nazor’ najpristojnija i najtoplija djeca koju ćete u životu susresti i doista je tako. ZILIK iznimno pozitivno i dobro utječe na štićenike Doma, naše male ‘Nazoriće’, tako što im proširuje znanje i iskustvo rada u različitim likovnim tehnikama, razvija motoriku, potiče maštu, kreativnost i kritičko promišljanje, a posredno ih i socijalizira jer osim umjetnika na ZILIK dolaze djeca iz osnovnih i srednjih škola te domova iz cijele Hrvatske. Štićenici Doma redovito posjećuju i izložbe umjetnika koji su vodili radionice na Malom ZILIK-u, a koje Dom organizira u tekućoj godini u Galeriji ZILIK u Karlovcu, i jasno se vidi i osjeti da štićenici Doma, koji odrastaju uz ZILIK, znaju prepoznati likovne tehnike i motive i doista gledaju i vide umjetnička djela, percipiraju ih i usvajaju. Isto tako, bivša ravnateljica Doma Ljerka Lacković jednom prilikom je zabilježila svoja zapažanja koja upotpunjuju navedeni niz dobrobiti ZILIK-a, a to je da su djeca prije ZILIK-a bila dosta povučena, introvertirana i izolirana od zajednice unutar zidova Doma, a upravo zahvaljujući ZILIK-u već godinama dobivaju edukaciju iz područja likovne umjetnosti, književnosti i glazbe na neposredniji način te tako postaju opuštenija. Djeca Doma zahvaljujući ZILIK-u imaju jednu primjereniju, na sasvim drugom nivou razvijeniju komunikaciju, a možda je najvažnije to što su zahvaljujući druženju s umjetnicima opuštena kada nekoj osobi treba prići i s njom uspostaviti dijalog“, zaključila je Sonja Švec Španjol.