U prvih šest mjeseci 2021. godine preminulo je pet tisuća korisnika hrvatskih mirovina više nego lani. U usporedbi s 2016. godinom, broj umirovljenika kojima je prestalo pravo na isplatu mirovine zbog smrti korisnika povećao za 10 tisuća, piše u utorak Večernji list.

Od siječnja do kraja lipnja ove godine, navode u Mirovinskom osiguranju, prestali su isplaćivati gotovo 27 tisuća mirovina, zbog smrti korisnika. Lani u ovo vrijeme ta je brojka bila znatno niža i iznosila je 21.983, što je zbog koronavirusa predstavljalo veliko povećanje. Prije pet godina, dodajju, u prvoj polovici godine umrlo je 17 tisuća umirovljenika.

Uzroke smrti starije populacije naknadno će istraživati epidemiolozi i statističari, no pretpostaviti je da starije ljude “ne odnosi” samo korona već i opće stanje oko zdravstvene skrbi starijih te dramatične promjene vremena kojima se i mlađi ljudi teže prilagođavaju, piše Večernji.

U ove podatke, dodaje list, nisu uključeni korisnici braniteljskih mirovina, djelatnih vojnih osoba i HVO-a, pa će konačne brojke biti još nepovoljnije. Velika smrtnost starije populacije odrazila se i na smanjenje ukupnog broja umirovljenika, kojih je danas 5650 manje nego prošle godine, što je najniži broj umirovljenika u posljednje tri godine.

Novih je umirovljenika oko 1500 više nego prošle godine.

Hrvatska ima jedan od najnepovoljnijih omjera broja zaposlenih i umirovljenih – jedan prema 1,24. U Njemačkoj i Francuskoj se na primjer taj omjer nedavno spustio ispod dva zaposlena na jednog umirovljenika, što se pokušava nadomjestiti produljenjem radnog vijeka i zapošljavanjem starijih. Hrvatska je omogućila umirovljenicima da se legalno zaposle do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine, a prema europskom statističkom uredu, dulje od 65 godina kod nas radi oko 5 posto muškaraca i 2,5 posto žena.