Optužbe za korupciju dio su svake organizacije olimpijskih igara pa nisu mimoišle ni one koje će se održati sljedeće godine u Parizu. Sumnja se na pronevjeru novca i korupciju pri izgradnji objekata

Još je devet mjeseci ostalo do početka 33. Olimpijskih igara koje će se održati u Parizu, ali organizaciju već sada tresu skandali. U lipnju ove godine francuske vlasti izvršile su raciju na sjedište igara u Parizu, i to u vezi s dvjema potpuno različitim istragama. Financijsko državno tužiteljstvo još je 2017. godine započelo istragu u vezi navodne pronevjere javnog novca kao i favoriziranja te prikrivanja favoriziranja koje se odnosi na nedefinirani ugovor ili više njih koje su dobili organizatori pariških igara. Razlog zbog kojeg je istraga počela tako rano bio je jednostavan – te godine Pariz je službeno bio proglašen domaćinom Olimpijskih igara koje će se održati idućeg ljeta. Očito financijsko tužiteljstvo čvrsto vjeruje da je nakon šest godina istrage prikupilo dovoljno dokaza kako bi izvršilo raciju na pariški olimpijski odbor što se ovog lipnja i dogodilo. Druga istraga zbog koje su pretreseni uredi pariškog olimpijskog odbora otvorena je prošle godine, nakon revizije francuske Agencije za borbu protiv korupcije. Meta te istrage je tvrtka Solideo, javno tijelo zaduženo za objekte u kojima će se Igre održati. Njihove urede su predstavnici francuskih vlasti pretresli istoga dana kada je izvršena racija na sjedište pariškog olimpijskog odbora, čiji su predstavnici tom prilikom izjavili da su “usvojili stroge procedure i uspostavili etičko povjerenstvo s revizijskim povjerenstvom za nadzor svih aktivnosti“. „Naša organizacija u potpunosti surađuje s istražiteljima i daje odgovor na sva postavljena pitanja što je prije moguće”, stajalo je u njihovoj službenoj izjavi.

Financijsko tužiteljstvo vjeruje da je nakon šest godina istrage prikupilo dovoljno dokaza te je provelo raciju u pariškom Organizacijskom odboru

Premda je predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Thomas Bach izjavio da na Olimpijske igre koje će se održati u Parizu u ljeto iduće godine gleda kao na početak “nove ere olimpijskih i paraolimpijskih igara”, neki od problema koji su pratili i prethodna izdanja olimpijskih igara opstali su i javnosti su već dobro poznati. Tako su se u posljednjih nekoliko mjeseci pojavila brojna pitanja u vezi sigurnosti, procedure oko kupnje ulaznica za natjecanja, samog proračuna igara, a tu je i istraga o korupciji uz optužbe da su se određene strane favorizirale kako bi se potpisali što povoljniji ugovori. Učestalo se spominje i Rusija čiji će se sportaši moći natjecati pod neutralnom zastavom premda njihova država i dalje izvršava agresiju na Ukrajinu. Poznata autorica knjige “Olimpijske igre: Kritički pristup” Helen Jefferson Lenskyj u jednom je intervjuu izjavila da svi problemi koji se spominju prije pariških igara nisu nikakvo iznenađenje; dapače, autorica ističe da su optužbe o korupciji praktički postale dio organizacije svakih olimpijskih igara. Korupcija u sportu općenito, ne samo u vezi olimpijade, dolazi kao nešto normalno, poput brzog automobila koji će na autocesti, kako bi ostvario svoj puni potencijal, debelo premašiti zakonom dozvoljenu brzinu, a sve je to posljedica nezamislive količine novca koja se u takvim organizacijama okreće.

Slavni atletičar Usain Bolt s Tonyjem Estanguetom, predsjednikom Organizacijskog odbora Olimpijskih igara 2024., i Thomasom Bachom, predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora, predstavio je u srpnju baklju koja će nositi olimpijski plamen. FOTO: AP Photo/Christophe Ena/GuliverImages

Pariške olimpijske igre već preko godinu dana reklamiraju se kao prijeko potrebno natjecanje koje se konačno vraća u normalu. To će, naime, biti prve igre nakon 2018. godine koje neće pratiti restrikcije zbog koronavirusa, posjetitelji će moći puniti stadione, sportaši će se kretati bez ikakvih restrikcija po olimpijskom selu, a diljem grada bit će organizirani punktovi za svakodnevno grupno praćenje sportskih natjecanja tijekom igara. Upravo je zato predsjednik MOO-a Bach proglasio ove igre zadivljujuće urbanima, održivima te prvima koje će pokazati potpunu jednakost spolova s jednakim brojem kvota dodijeljenim muškarcima i ženama. Sve to, po njegovom mišljenju, utrt će put za buduće verzije olimpijada te bi upravo pariške igre trebale poslužiti kao inspiracija drugim velikim sportskim događajima. Međutim, baš kao i posljednje dvije ljetne olimpijade organizirane u Tokiju (2020.) i Rio de Janeiru (2016.), i ove su se našle pod istragom za korupciju.

Organizatori Olimpijskih igara tvrde da nije otkriveno ni jedno krivično djelo zbog kojeg bi im se moglo suditi. FOTO: AP Photo/Michel Euler, File/GuliverImages

Podsjetimo, olimpijske igre organizirane u Rio de Janeiru 2016. godine našle su se usred korupcijskog skandala u koji su, između ostalih, bile uključene optužbe za potkupljivanje glasova kako bi se igre u tom gradu uopće održale, a Tokio je bio optužen za namještanje raznih ponuda i postojanje tajnih sponzorskih ugovora. Iako se pariški olimpijski odbor zaklinje u svoju punu kooperativnost s vlastima, istovremeno pokušava umanjiti sličnosti s korupcijskom organizacijom posljednjih dvaju igara, a njegov predsjednik Tony Estanguet pun samopouzdanja u javnosti ističe da trenutno ne postoje nikakve činjenice koje bi ih mogle osuditi, da ne postoji nijedna otkrivena iregularnost, protuzakonitost ili krivično djelo te da se situacija između te istrage i posljednjih dviju olimpijada nikako ne može uspoređivati. Ipak, baš poput posljednjih dviju, i Olimpijske igre u Parizu suočavaju se s logističkim problemima koji se tiču ulaznica i proračuna. Stanovnici Francuske žalili su se na nedostatak ulaznica po povoljnim cijenama ili barem onim cijenama koje si oni kao žitelji države mogu priuštiti, iako je organizacijski odbor igara službeno najavio da će prodati milijun ulaznica za igre po cijeni od 24 eura ili jeftinije. Krajem prošle godine pariški olimpijski odbor morao je restrukturirati proračun, odnosno, povisiti ga za 400 milijuna eura, zbog rastuće inflacije koja se događa uslijed rusko-ukrajinskog ratnog sukoba te djelomično i zbog konstantno rastućih troškova koji se odnose na ceremoniju otvaranja Igara. Prije ove revizije proračun igara iznosio je otprilike četiri milijarde eura, od čega je čak 97 posto došlo iz privatnih fondova.

Tony Estanguet, predsjednik Organizacijskog odbora Olimpijskih igara u Parizu 2024., na trima olimpijadama osvajao je zlato u kajaku na divljim vodama. FOTO: IMAGO/Luc Nobout/GuliverImages

Za kompletnu infrastrukturu Igara odgovorna je tvrtka Solideo, koja raspolaže proračunom od 3,7 milijarde eura uključujući i 1,6 milijardi eura javnog novca. Inflacija za koju je odgovoran ratni sukob na istoku Europe direktno se reflektirala na račune za struju i natječaje koji su tek trebali biti zaključeni pa je zbog toga došlo do povećanja proračuna. Do njega je došlo i zbog činjenice da će ove igre, za razliku od svih prethodnih, biti otvorene na javnom prostoru, uz rijeku Seinu, a ne kao što je to bilo uobičajeno – na stadionu. Budući da će se ceremonija otvorenja Igara održati u prostoru koji neće biti zatvoren – odnosno, na javnom mjestu koje će moći posjetiti i do šesto tisuća gledatelja – a sportski predstavnici svojih nacija šetat će se uz rijeku mašući publici, zbog dodatnog osiguranja potrebnog kako bi sve prošlo u redu proračun je također morao biti povećan. Francuske vlasti na ceremoniju otvorenja poslat će do 35 tisuća zaposlenika osiguranja kako bi nadzirali prostor i kontrolirali svjetinu. Na papiru ceremonija otvorenja igara uistinu zvuči kao pravi spektakl koji se nikako ne bi smjelo propustiti, a predsjednik pariškog olimpijskog odbora Estanguet izjavio je da će Pariz u tom trenutku biti “najsigurnije mjesto na svijetu”. Grad Pariz će za potrebe Igara, a pogotovo ceremonije otvaranja, organizirati poseban oblik videonadzora, a to mu je dopušteno nakon što je francusko zakonodavstvo odobrilo novi zakon koji se tiče tog dijela organizacije. Programi umjetne inteligencije koristit će snimke nadzornih kamera kako bi uočili suspektne ili opasne situacije poput navale gužve te će upozoriti ljude na terenu koji će po potrebi reagirati.

Proračun igara iznosio je otprilike četiri milijarde eura, krajem prošle godine zbog inflacije i konstantno rastućih troškova povećan je za još 400 milijuna eura

No, naravno, Francuska ne bi bila Francuska kada se na upotrebu novih tehnologija ne bi gledalo i s druge strane, prvenstveno one koja dovodi u pitanje profiliranje određenih skupina. U tom pogledu iz Amnesty Internationala javno je istupilo nekoliko savjetnika za regulaciju upotrebe umjetne inteligencije koji se boje da će povećan videonadzor dovesti do ugrožavanja prava privatnosti, prosvjeda i slobode okupljanja i iznošenja javnog mišljenja. Naime, prošloga mjeseca pariški olimpijski odbor potvrdio je da će Olimpijske igre slijediti primjer FIFA-ina Svjetskog nogometnog prvenstva održanog prošle godine u Katru te na stadionima i drugim mjestima na kojima će se održavati natjecanja neće biti moguće kupiti alkohol. No to pravilo vrijedi isključivo za “obične” građane; oni koji će biti smješteni u VIP lože, logično, moći će konzumirati alkohol. Glasnogovornik Olimpijskog odbora pozvao se na zakon Evin koji je na snazi još od 1991. godine, a kojim su zabranjeni reklamiranje i konzumacija alkohola i cigareta na javnim mjestima. Prema tom zakonu također je zabranjena i prodaja alkohola na stadionima, u obrazovnim ustanovama, sportskim dvoranama te svim sportskim događajima. U VIP ložama, s druge strane, vrijede drugačija pravila, jer se one smatraju mjestima na kojima se pružaju privatne catering usluge pa je konzumacija alkohola tamo dozvoljena. Olimpijske igre u Parizu nisu prve na kojima neće biti dopušteno ispijanje alkohola – prve igre koje su uvele tu zabranu bile su one u Tokiju 2020. godine. No zbog pandemije koronavirusa te su se igre na kraju održale pred praznim tribinama pa će se puni efekt novog pravila vidjeti tek idućeg ljeta.

Francuske vlasti planiraju premještanje pariških beskućnika prije Igara, organizirale bi postavljanje ‘privremenih regionalnih ustanova za smještaj’

Kao da sve te istrage i kontroverze godinu dana prije početka Olimpijskih igara nisu dovoljne, francuske vlasti pokrenule su i planiranje premještanja pariških beskućnika prije Igara, na sveopće zgražanje i kritiku određenih gradonačelnika manjih gradića i sela u okolici Pariza od kojih se očekuje da te iste beskućnike udome. Još od sredine ožujka ove godine vlasti su počele slati službene upite po Francuskoj kako bi organizirale postavljanje “privremenih regionalnih ustanova za smještaj” u koje bi, kako sama definicija kaže, privremeno smjestili pariške beskućnike od kojih su mnogi migranti. Očekuje se da će mnogi hoteli s tri i manje zvjezdica koje vlasti s vremena na vrijeme koriste kako bi udomili beskućnike, prije i tijekom igara iznajmljivati svoje sobe sportskim obožavateljima i entuzijastima po puno višim cijenama od uobičajenih što će dovesti do smanjenog hotelskog smještajnog kapaciteta u samom gradu. Kako bi se što bolje pripremili, barem prema njihovu mišljenju, gradske vlasti odlučile su se za taj nesvakidašnji potez, koji je ubrzo naišao na oštre kritike. Među kritičarima najglasniji bio Philippe Salmon, gradonačelnik gradića Bruz smještenog na sjeverozapadu Bretanje, koji se iznimno protivi izgradnji centra za beskućnike u svom gradu. “U Bruzu živi oko 18 tisuća stanovnika. Ne sviđa nam se ideja stvaranja takve vrste postrojenja, pogotovo u uvjetima koje smatramo neprihvatljivima”, izjavio je Salmon. Međutim, koliko god to šokantno zvučalo, to nije prvi put da se organizatori olimpijskih igara tako “rješavaju” nepoželjnih beskućnika. Kineske vlasti su prije igara 2008. godine deportirale nepoznati broj prosjaka i beskućnika s ulica, a vrlo sličnu stvar napravili su i u Brazilu 2016. godine, i to usred noći. U trenutku kada je 2017. godine došao na vlast, francuski predsjednik Emmanuel Macron dao si je zadatak da do kraja te godine riješi problem spavanja po ulicama, ali kasnije je priznao da nije uspio alibi pronašavši u sve većem priljevu migranata iz Afrike i južne Azije.

Prostorije Organizacijskog odbora Olimpijskih igara 2024. u koje je u lipnju upala financijska policija i obavila raciju, nalaze se na periferiji Pariza. FOTO: AP Photo/Michel Euler/GuliverImages

I za kraj, tu je situacija s Rusijom, i to ne samo u pogledu ratnog sukoba s Ukrajinom, već i ruskih sportaša. Nakon što su velikom istragom otkriveni doping programi i razni pokušaji njihova prikrivanja, a sve sponzorirani od same države, ruskim sportašima još je od 2016. godine zabranjeno na olimpijskim igrama nastupati pod zastavom vlastite zemlje. Umjesto toga, oni su se 2018. godine natjecali pod zajedničkim nazivom “olimpijskih sportaša iz Rusije”, a 2021. i 2022. godine tehnički su bili predstavnicima ruskog olimpijskog odbora, a ne svoje nacije. Kako se ratu u Ukrajini još uvijek ne nazire kraj, Međunarodni olimpijski odbor definirao je kako će ruski i bjeloruski sportaši moći nastupati na međunarodnim natjecanjima kao neutralni. To je, logično, izazvalo strahoviti gnjev Ukrajinaca koji i dalje smatraju da svi ruski sportaši trebaju dobiti zabranu nastupa na nadolazećoj olimpijadi. Oni su, naime, otišli toliko daleko da su vlastitim sportašima iz Ukrajine zabranili nastupe u kvalifikacijama za one sportove u kojima se također natječu sportaši iz Rusije. U siječnju je ukrajinski ministar sporta Vadym Gutzeit na društvenim mrežama napisao da ga ne bi iznenadio ukrajinski bojkot Olimpijskih igara u slučaju da se ruskim sportašima dopusti nastup. Svi ti geopolitički problemi nikako ne idu na ruku organizatorima Olimpijskih igara, koji cijelo vrijeme ističu da su apolitični i samo predstavljaju još jednu u nizu situacija s kojima se moraju suočiti i, što je po njih najgore, koje moraju riješiti prije početka najvećeg sportskog događaja 2024. godine.