O milijunima eura iz europskih fondova odlučuju evaluatori čija imena ministrica kulture taji

Autor:

Davorin Visnjic/PIXSELL, Nacional

Nacional otkriva kako je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek odlučila Agenciji za elektroničke medije, nakon što su oni već usvojili svoj Financijski plan, prebaciti 2,6 milijuna eura iz fondova EU-a o čijoj se raspodjeli odlučuje u strogoj tajnosti

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja se prije nepuna dva mjeseca našla usred afere Geodetski fakultet nakon što su bivši dekan i profesor s tog fakulteta po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja pritvoreni zbog nenamjenskog trošenja novca EU fondova koje im je uplatilo upravo Ministarstvo kulture i medija, izvela je novi manevar s novcem europskih fondova. Ministarstvo je samoinicijativno, bez ikakvog prethodnog savjetovanja, prebacilo 2,6 milijuna eura iz EU fondova u već zaključen i usvojen proračun Agencije za elektroničke medije, samostalne i nezavisne regulatorne agencije. Riječ je o novcu namijenjenom projektima takozvane “medijske pismenosti”, ali izvori upoznati s načinom funkcioniranja Agencije tvrde da je zapravo riječ o predizbornom manevru jer bi se, kroz te projekte, mogle “provlačiti” i raznorazne “intelektualne usluge” putem kojih bi se potencijalno mogle plaćati i neke predizborne aktivnosti. Također navode da je najproblematičnije to što se taj novac dijeli netransparentno, temeljem natječaja o kojima odlučuju tajni evaluatori čija imena ni Ministarstvo kulture i medija ni Agencija za elektroničke medije ne žele objaviti – što su odbili i u odgovoru na upit Nacionala, pozivajući se na to da tako evaluatori projekata ostaju zaštićeni od mogućih pritisaka. No Nacionalovi izvori tvrde upravo suprotno – da se tako pod krinkom tajnosti novac dijeli “šakom i kapom” točno određenim projektima te da se uvela i praksa da se vodeći ljudi Agencije najprije dogovore koji će projekti dobiti novac, a onda naknadno određuju bodove kako bi formalno pokrili proceduru ocjenjivanja najboljih projekata kojima tajni evaluatori – koji nikome ne odgovaraju za svoj rad i za koje se ne zna po kojim su kriterijima birani ni koliko im traje mandat – odobravaju sredstva. Važno je navesti da su evaluatori za svoje ocjenjivanje plaćeni. Osobe upoznate s načinom dodjele sredstva koje dijeli Agencija upozoravaju da bi se moglo propitivati po kojim je točno kriterijima već dodijeljeno 1,7 milijuna eura, što je samo dio od ukupno 6 milijuna eura poticaja povezanih s projektom “Uspostave provjere medijskih činjenica” koji se trenutno provodi, o kojem odlučuje neimenovani “Ocjenjivački odbor neovisnih procjenitelja”. Zato Nacionalovi izvori sumnjaju da bi i novih 2,6 milijuna eura moglo biti podijeljeno po istom, netransparentnom principu. Jer Ministarstvo se poziva na tajnost identiteta evaluatora, to jest “neovisnih procjenitelja”, iako to nije striktno određeno u pravilima koje je odredila Europska komisija. Pritom ti evaluatori ostaju potpuno zaštićeni i ne zna se kome oni odgovaraju za svoj rad za koji su vrlo dobro plaćeni.

Financijski plan Aagencije za elektroničke medije za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026. koji je objavljen u državnom proračunu u Narodnim novinama broj 149, na stranici 126 i 127, a što je morao odobriti i sam premijer Andrej Plenković, veći je za 2,6 milijuna eura u odnosu na financijski plan koji je usvojila i već objavila sama agencija

Isto tako, u ovom se trenutku još ne zna planira li Agencija za elektroničke medije navedena sredstva podijeliti kao državne potpore ili kao potpore male vrijednosti.

Po zakonu, sredstva koje je u proračun Agencije ubacilo Ministarstvo bi se trebala podijeliti kao državne potpore, ali da bi se to moglo provesti, bilo bi potrebno i dopuštenje Ministarstva financija. Zato postoji velika vjerojatnost da će Ministarstvo i Agencija projekte pokušati progurati kao potpore male vrijednosti, što nije u skladu s procedurom.

“Da bi Agencija mogla dijeliti državne potpore, morala bi napraviti program koji će odobriti Ministarstvo financija kako bi mogla isplaćivati državne potpore. A s obzirom na to da će Agencija po svemu sudeći natječaj raspisati kao potpore male vrijednosti, na taj se natječaj neće moći javiti neki nakladnici radija i televizije koji su u protekle tri godine dobili više od 200 tisuća eura u potporama male vrijednosti. Oni bi se mogli javiti jedino ako projekt bude proveden kao državna potpora”, ističe izvor upoznat s procedurama.

Riječ je o novcu namijenjenom projektima ‘medijske pismenosti’, ali Nacionalovi izvori tvrde da je zapravo riječ o predizbornom manevru te da će se tako plaćati ‘intelektualne usluge’

Nacionalovi izvori također tvrde da ravnatelj Agencije Josip Popovac i ravnatelj Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, koji je ujedno zamjenik ravnatelja Agencije, spadaju u krug ljudi od velikog povjerenja ministrice Nine Obuljen Koržinek te da u dogovoru s njom provode sve što ona želi. Pritom je Robertu Tomljenoviću nedavno odobren i treći mandat na čelu Vijeća za elektroničke medije i funkciji zamjenika ravnatelja Agencije za elektroničke medije.

Da je 2,6 milijuna eura u proračun Agencije za elektroničke medije ubačeno bez njena odobrenja, kako tvrde Nacionalovi izvori dobro upoznati s modelom rada te Agencije i relacijama između ministrice Nine Obuljen Koržinek i ravnatelja Agencije Josipa Popovca, vidi se i iz Financijskog plana Agencije za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026. koji je javno objavljen i dostupan na njenim stranicama.

U tom proračunu ne postoji stavka od 2,6 milijuna eura prihoda iz EU fondova, to jest cijeli je proračun za 2,6 milijuna eura manji u odnosu na iznos koji je za rad Agencije predviđen u Državnom proračunu objavljenom u Narodnim novinama broj 149 od 16. prosinca 2023. Na stranici 126 Državnog proračuna, gdje se nalazi Financijski plan Agencije za elektroničke medije, vidljivo je da je njihov proračun povećan za 2,6 milijuna eura u odnosu na plan koji je usvojila i objavila Agencija.

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac navodno je za povećanje proračuna doznao od vodećih ljudi Ministarstva kulture i medija. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

“Ministarstvo, odnosno ministrica Nina Obuljen Koržinek naredila je da se poveća proračun Agencije. Ona je to već ubacila u službeni državni proračun koji je morao odobriti i premijer Plenković i ono što je ona s njim dogovorila. Taj je proračun veći u odnosu na Financijski plan koji je na svojoj sjednici usvojila Agencija. U tom financijskom planu nedostaje tih 2,6 milijuna eura koje im je ministrica naknadno ubacila i oni će sada morati usvojiti novi financijski plan. Možda u tome ne bi bilo ništa sporno da ministrica to nije napravila samoinicijativno, naredivši tako da se intervenira u Financijski plan Agencije koja je navodno samostalno i nezavisno regulatorno tijelo”, tvrdi jedan od izvora upoznatih s modelom funkcioniranja Agencije.

O tome da se povećao proračun Agencije nema nikakve formalne odluke, već se to može iščitati jedino iz Državnog proračuna objavljenog u Narodnim novinama.

No to nije jedini problem. Naime, puno je veći problem što će Agencija iz vlastitih sredstava morati osigurati 400 tisuća eura kako bi nadomjestila 15 posto iznosa koje u europskim projektima mora osigurati provedbeno tijelo, a u ovom slučaju je to Agencija, jer se iz EU fondova pokriva samo 85 posto financiranja projekata. Nacionalovi izvori upoznati s načinom funkcioniranja Agencije upozoravaju da ona ta sredstva nema, to jest da će ih morati pokriti iz nekih viškova koji su ostali iz prethodnih godina, ali da se postavlja pitanje održivosti takvog načina funkcioniranja Agencije.

Puno je veći problem što će Agencija iz vlastitih sredstava morati osigurati 400 tisuća eura kako bi nadomjestila 15 posto iznosa koji u europskim projektima mora osigurati provedbeno tijelo

“U Narodnim novinama nalazi se ono što je objavljeno u proračunu hrvatske države, dakle ministrica Nina Obuljen Koržinek morala je to dogovoriti s premijerom Plenkovićem i to se nalazi u službenom proračunu. U tom se proračunu financijski plan Agencije za elektroničke medije nalazi na stranici 126, kao neka žnj potkategorija. Problem je u tome što EU zona osigurava 2,2 milijuna eura, a 400 tisuća eura treba osigurati Agencija za elektroničke medije”, kaže drugi Nacionalov izvor koji prati rad Agencije.

U Državnom proračunu, na stranici 126, vidljivo je da je prihod Agencije povećan 2,2 milijuna eura, koliko iznose sredstva koja će Agencija u sljedeće tri godini primiti na konto EU fondova, dok dodatnih 400 tisuća eura, iznos koji Agencija kao 15 posto vlastitog učešća mora samostalno podmiriti za projekte koje im je samoinicijativno odredila ministrica Nina Obuljen Koržinek, mora pokriti iz vlastitih rashoda. Iako još uvijek nije poznato na što će tih 2,6 milijuna eura točno biti potrošeno, Nacionalovi izvor koji godinama prate rad Agencije za elektroničke medije upozoravaju:

“Najveći dio iznosa otići će na ugovore o autorskom djelu i intelektualne usluge, kako im što zatreba pred izbore. Na sličan način je ministrica Nina Obuljen Koržinek povećala proračun Agencije za elektroničke medije i prije četiri godine, također uoči izbora, kad im je također nakon što je Financijski plan već bio usvojen, dodijelila milijun kuna ekstra prihoda od Hrvatske lutrije.”

Robert Tomljenović, predsjednik Vijeća za elektroničke medije i zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije, uživa veliko povjerenje ministrice kulture. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Dugoročno je upitno može li Agencija za elektroničke medije podnijeti takav način funkcioniranja.

“Ono što će se dugoročno dogoditi Agenciji za elektroničke medije je to da ona tako više neće moći funkcionirati jer u Zakonu piše da se ne smije financirati iz državnog proračuna, a ako nema dovoljno vlastitih prihoda, a neće ih imati, neće moći ovako funkcionirati jer vlastita sredstva troši na pokrivanje razlike u iznosu za europske projekte, to jest za ovih 15 posto vlastitih sredstva koja mora osigurati za sudjelovanje u europskim projektima. Oni trenutno imaju kumulirane viškove iz prethodnih godina dok su na čelu bili Zdenko Ljevak i Mirjana Rakić, dok se nije trošilo šakom i kapom i dok je bilo manje zaposlenih. Da nema te akumulirane viškove, Agencija više ne bi mogla funkcionirati, a sada iz tih viškova pokrivaju trošak europskih projekata”, tvrdi jedan od Nacionalovih izvora.

Agencija za elektroničke medije se inače financira iz 0,5 posto od prihoda od djelatnosti nakladnika radija i televizije, od čega se oko 86 posto odnosi na prihode od najvećih TV nakladnika HRT-a, RTL-a i Nove TV, a ostatak na manje nakladnike. Godišnje je tako Agencija do sada uprihodila otprilike 12 milijuna kuna, odnosno 1,59 milijuna eura.

“Tih 12 milijuna kuna godišnje je dostatno za njihovo obično financiranje, za plaće i režijske troškove. No ne i za financiranje ovakvih projekata koje određuje Nina Obuljen Koržinek jer tako preusmjerava sredstva kako njoj odgovara”, zaključuje jedan od Nacionalovih izvora.


Agencija za elektroničke medije: ‘Nadležno tijelo ne smije dati na uvid dokumente koji se odnose na postupak dodjele, a kojima se otkriva identitet ocjenjivača’

Agencija za elektroničke medije, na čelu s Josipom Popovcem, ovako je odgovorila na Nacionalova pitanja:

1. Možete li navesti koliko točno iznosi Financijski plan Agencije za elektroničke medije za 2024. s projekcijama za 2025. i 2026.?

Kao što ste i uočili na mrežnim stranicama Agencije za elektroničke medije, financijski plan za 2024. godina iznosi 10.257.755,04 eura, za 2025. godinu 7.961.596,80 te za 2026. godinu 6.978.634,18 eura.

2. Zbog čega se Financijski plan Agencije objavljen u Državnom proračunu (Narodne novine broj 149) razlikuje od Financijskog plana koji je objavila Agencija na svojim stranicama, koliko točno iznosi razlika, u kojim točno stavkama se očituje ta razlika i iz kojih prihoda se podmiruje?

Financijski plan Agencije za elektroničke (AEM) koji je Ministarstvo kulture i medije, u dogovoru s Agencijom za elektroničke medije, objavilo u Državnom proračunu razlikuje se od Financijskog plana koji je objavio AEM na svojim mrežnim stranicama za nešto više od 2,2 milijuna eura.

Do razlike je došlo jer početkom listopada 2023. kada je AEM usvojio svoj trogodišnji financijski plan nije bilo potvrde kada će i hoće li doći do realizacije programa „Promicanje medijske pismenosti“ u okviru mjere Socijalno uključivanje, financirane iz Europskog socijalnog fonda, a koji će u partnerstvu provoditi Ministarstvo kulture i medija i AEM. S obzirom na to da je naknadno potvrđeno da bi moglo doći do realizacije navedenog programa, Ministarstvo kulture i medija taj je iznos uvrstilo u državni proračun, a kako bi na taj način rezerviralo planirana sredstva.

AEM je, jer ranije nije bilo potrebe, planirao rebalansirati svoj financijski plan tijekom prve polovice siječnja 2024. Shodno rebalansu trogodišnji će se financijski plan AEM-a uvećati za 2.220.000 eura i to na stavci 561 Europski socijalni fond (ESF) – Promicanje medijske pismenosti.

Napominjemo da je već pripremljen rebalans trogodišnjeg financijskog plana Agencije za elektroničke medije, koji bi se trebao naći na jednoj od predstojećih sjednica Vijeća za elektroničke medije, te će po usvajanju financijski plan za

2024. godinu iznositi 10.756.255,04 eura, za 2025. godinu 8.989.696,80 te za 2026. godinu 7.674.034,18 eura.

3. Ako je riječ o sredstvima iz europskih fondova, možete li navesti o kojim je točno fondovima riječ, na koje se projekte odnosi, to jest na što će novac biti potrošen? Je li riječ o državnim potporama ili potporama male vrijednosti?

Da, riječ je o sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (ESF) iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, koja će se realizirati u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. i prioriteta Socijalno uključivanje te specifičnog cilja Promicanja medijske pismenosti. Sredstva će Ministarstvo kulture i medija izravno dodijeliti AEM-u, te će ona biti uložena u razvoj medijske pismenosti u Hrvatskoj. Planira se analiza stanja i provedba istraživanja vezanih uz medijsku pismenost, javne kampanje, izrada raznovrsnih edukativnih materijala i aplikacija, edukacije stručnjaka za provođenje medijskog obrazovanja kao i provede raznovrsnih programa za razvoj znanja i vještina medijske pismenosti.

4. Kad je riječ o projektima koji se već sada provode u Agenciji u sklopu dodjele bespovratnih sredstava za programe financirane iz EU fondova, poput projekta ‘’Uspostave provjere medijske pismenosti’’, možete li navesti koliko je bilo određeno evaluatora projekata i koje su osobe bile evaluatori pristiglih projekata te koliku su naknadu primili za svoj rad?

Ne postoji projekt „Uspostava provjere medijske pismenost“. No, postoji projekt „Dani medijske pismenosti“, koji je platforma za osnaživanje građana vještinama medijske pismenosti stvaranjem uvjeta za suradnju brojnih društvenih dionika i razvoj projekata medijske pismenosti, te za razvoj edukacijskih materijala za medijsko obrazovanje. Dani medijske pismenosti već se šest godina, u organizaciji AEM-a i UNICEF-a, održavaju diljem Hrvatske s velim uspjehom te je tako u travnju 2023. održano 605 događanja s više od 1500 aktivnosti u 185 gradova i mjesta s više od 33 tisuće sudionika. Međutim, u projektu Dani medijske pismenosti ne postoje evaluatori. Kao što ih nema ni u projektu internetskog portala www.medijskapismenost.hr, koji je središnja nacionalna točka za medijsku pismenost.

Možemo pretpostaviti da eventualno mislite na evaluatore u sklopu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu sustava provjere točnosti informacija u sklopu mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, a koje su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije. Međutim, sukladno zajedničkim nacionalnim pravilima NPOO-a, a i Zakonu o pravu na pristup informacijama postupci dodjele bespovratnih sredstava između ostaloga temelje se i na načelu tajnosti postupka. Ocjenjivači (evaluatori) su odabrani na temelju svojih stručnih kompetencija, a njihova imena se ne otkrivaju kako bi se osigurala njihova neovisnost i zaštita od pritisaka bilo koje zainteresirane strane. Stoga, sukladno pravilima, nadležno tijelo ne smije dati na uvid dokumente koji se odnose na postupak dodjele, a kojima se otkriva identitet ocjenjivača koji donose odluku o projektnom prijedlogu, jer bi se time moglo narušiti načelo tajnosti postupka dodjele i načelo jednakog postupanja. Isto je propisano i Zakonom o pravu na pristup informacijama u kojem se navodi da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama u svrhu zaštite integriteta pravno uređenog postupka ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka.

Naime objavom identiteta procjenitelja ugrozila bi se učinkovita i nepristrana provedba predmetne NPOO mjere, jer se bi moglo dovesti u pitanje učinkovitost procjenitelja s obzirom na potencijalne pritiske. Također, može se pretpostaviti i da procjenitelji, koji bi znali da će njihov identitet postati javan, ne bi mogli postupak provoditi neovisno, jer bi npr. mogli voditi računa i o javnom i medijskom odjeku njihovih ocjena i jer bi mogli biti izloženi pokušajima raznovrsnog utjecaja, kao i izravnom ili neizravnom medijskom pritisku zainteresiranih strana, pri čemu su i mediji potencijalni korisnici mjere.


Ministarstvo kulture: ‘Objavom identiteta procjenitelja ugrozila bi se učinkovita provedba mjere NPOO’

Nacional je o navedenom nesrazmjeru u proračunu Agencije za elektroničke medije i financijskom planu objavljenom u Državnom proračunu i načinu odabira evaluatora projekata uputio upit Ministarstvu kulture i medija, a oni su ovako odgovorili:

“Slijedom Vaših upita, vezano za Financijski plan Agencije za elektroničke medije obavještavamo Vas da usvojeni financijski plan za 2024. godinu iznosi 10.257.755,04 eura, a projekcije za 2025. godinu 7.961.596,80 te za 2026. godinu 6.978.634,18 eura.

Na pitanje zbog čega se Financijski plan Agencije objavljen u Državnom proračunu (Narodne novine broj 149) razlikuje od Financijskog plana koji je objavila Agencija na svojim stranicama te koliko točno iznosi razlika, obavještavamo Vas da se Financijski plan Agencije za elektroničke (AEM) koji je Ministarstvo kulture i medije u dogovoru s Agencijom za elektroničke medije objavilo u Državnom proračunu razlikuje od Financijskog plana koji je objavio AEM na svojim mrežnim stranicama za nešto više od 2,2 milijuna eura. Do razlike je došlo jer početkom listopada 2023. kada je AEM usvojio svoj trogodišnji financijski plan nije bilo potvrde kada će i hoće li doći do realizacije programa „Promicanje medijske pismenosti“ u okviru mjere Socijalno uključivanje, financirane iz Europskog socijalnog fonda, a koji će u partnerstvu provoditi Ministarstvo kulture i medija i AEM. S obzirom na to da je kasnije potvrđeno da bi moglo doći do realizacije navedenog programa, Ministarstvo kulture i medija taj je iznos uvrstilo u Državni proračun kako bi na taj način rezerviralo planirana sredstva. S obzirom na to da ranije nije bilo potrebe, AEM je planirao rebalansirati svoj financijski plan tijekom prve polovice siječnja 2024., kako smo i naveli u odgovoru na prvo pitanje. Shodno rebalansu, trogodišnji će se financijski plan AEM-a uvećati za 2.220.000 eura i to na stavci 561 Europski socijalni fond (ESF) – Promicanje medijske pismenosti.

Vezano uz Vaše pitanje o kojim je točno fondovima riječ, na koje se projekte odnosi to jest na što će novac biti potrošen, obavještavamo Vas da je riječ o sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (ESF) iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, koja će se realizirati u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. i prioriteta Socijalno uključivanje te specifičnog cilja Promicanja medijske pismenosti. Sredstva će Ministarstvo kulture i medija izravno dodijeliti AEM-u kao tijelu javne vlasti koje ima nadležnost u određenom području javnih politika s ciljem jačanja kapaciteta Agencije i promicanja znanja razvoja medijske pismenosti u Hrvatskoj, što uključuje analizu stanja i provedbu istraživanja vezanih uz medijsku pismenost, javne kampanje, izradu raznovrsnih edukativnih materijala i aplikacija, edukaciju stručnjaka za provođenje medijskog obrazovanja kao i raznovrsnih programa za razvoj znanja i vještina medijske pismenosti.

Kad spominjete projekte koji se već sada provode u Agenciji u sklopu dodjele bespovratnih sredstava za programe financirane iz EU fondova, poput projekta Uspostave provjere medijske pismenosti, pretpostavljamo da pitate za evaluatore u sklopu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu sustava provjere točnosti informacija u sklopu mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije. Sukladno zajedničkim nacionalnim pravilima NPOO-a, a i Zakonu o pravu na pristup informacijama, postupci dodjele bespovratnih sredstava između ostaloga temelje se i na načelu tajnosti postupka. Ocjenjivači (evaluatori) su odabrani na temelju svojih stručnih kompetencija, a njihova imena se ne otkrivaju kako bi se osigurala njihova neovisnost i zaštita od pritisaka bilo koje zainteresirane strane. Stoga, sukladno pravilima, nadležno tijelo ne smije dati na uvid dokumente koji se odnose na postupak dodjele, kojima se otkriva identitet ocjenjivača koji donose odluku o projektnom prijedlogu, jer bi se time moglo narušiti načelo tajnosti postupka dodjele i načelo jednakog postupanja. Isto je propisano i Zakonom o pravu na pristup informacijama u kojem se navodi da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama u svrhu zaštite integriteta pravno uređenog postupka ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka. Naime objavom identiteta procjenitelja ugrozila bi se učinkovita provedba predmetne NPOO mjere, jer bi se moglo dovesti u pitanje učinkovitost procjenitelja s obzirom na potencijalne pritiske. Također, može se pretpostaviti i da procjenitelji, koji bi znali da će njihov identitet postati javan, ne bi mogli postupak provoditi neovisno i nepristrano, jer bi npr. mogli voditi računa i o javnom i medijskom odjeku njihovih ocjena i jer bi mogli biti izloženi pokušajima raznovrsnog utjecaja, kao i izravnom ili neizravnom medijskom pritisku zainteresiranih strana, pri čemu su i mediji potencijalni korisnici mjere.”

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.