Novo istraživanje: Hrvati u prosjeku voze automobile stare čak 14 godina. Je li to opasno i kako riješiti situaciju

Autor:

08.02.2021., Zagreb - Jutarnja prometna guzva na Jadranskom mostu. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

Emica Elvedji/PIXSELL

Trend starenja hrvatskog voznog parka nastavio se i prošle godine. Ukupna prosječna starost svih vozila povećala s 14,59 u 2022. godini na 14,66 godina u 2023. godini. Usto, povećala se i prosječna starost osobnih automobila s 13,29 godina (2022.) na 13,38 u prošloj godini, kažu podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH).

Brojke, istina, govore kako je lani došlo do određenog povećanja prvih registracija vozila, međutim, to nije značajno popravilo ukupnu sliku. U kategoriji novih osobnih automobila vidi se povećanje za 30 posto (s 44.476 na 57.953 vozila), dok u kategoriji rabljenih osobnih vozila povećanje iznosi 29 posto (s 62.035 na 79.914 vozila). Novi registrirani automobili donekle jesu pomladili vozni park na našim cestama, ali, prosječna starost unesenih rabljenih vozila iznosi 7,79 godina, pa je ukupna situacija takva da u nas još uvijek dominira stari vozni park. Bilježimo neprekidan rast starosti vozila.

Zabrinjava i podatak da je lani čak 66,7 posto svih registriranih vozila u Hrvatskoj bilo staro 10 i više godina. Na drugom su mjestu vozila stara od 6 do 9 godina (15,63 posto), zatim vozila stara od dvije do 5 pet godina (12,11 posto), dok su vozila stara do godinu dana najmanje zastupljena – njih je samo 5,56 posto na našim cestama, saopćio je Centar za vozila Hrvatske (CVH).

ŠTO VOZE NAŠI MENADŽERI? “Automobil i dalje može biti stvar prestiža, ali to se mijenja. Mladi? Ne moraju imati svoj auto, njih zanima samo experience”

Prometni stručnjak: ‘Nova vozila su preopterećena porezima’

Trend starenja hrvatskog voznog parka komentirao je prometni stručnjak Željko Marušić. On pojašnjava koliko kupljenih novih vozila zaista i završi na našim cestama, pritom naglašavajući da statistike o prodaji novih vozila ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

“Prema službenim podacima, lani je na našem tržištu registrirano 56.687 novih vozila, što iznosi 28,6 posto više nego godinu ranije. Međutim, to nije samo kupnja novih vozila, to su registracije, jer se u tom dijelu odvija i indirektni i direktni “reeksport”. Evo, recimo da je lani u Hrvatskoj, od 56 tisuća novih vozila kako govore podaci, stvarno kupljeno 30 tisuća novih vozila. Od tih 30 tisuća, oko 10 tisuća kupile su tvrtke, državna i javna poduzeća, pa ostaje oko 20 tisuća novih vozila koje su kupili građani, kao privatne osobe. Na milijun i pol registriranih vozila koje imamo, to vam je manje od dva posto. I to je strašno malo, kap u moru”, tumači Marušić.

Posljedično, kaže, imamo stari vozni park na cestama.

“Novi automobili su ljudima skupi i većina ih ne može priuštiti. Nova vozila su preopterećena porezima, država je stavila četiri razine poreza na novi automobil. Tu je marža, porez na poslovanje, PDV koji je jedan od najvećih u Europi, i trošarine na nova vozila. Danas je unaprijeđen sustav sigurnosti i postoje vozila koja imaju pet zvjezdica iz testa sigurnosti. Postoje, dakle, vozila s autonomnim kočenjem, to su automobili koji u opasnosti sami zakoče. Međutim, država ne stimulira kupnju takvih automobila, jer kaže ‘vi ćete za takav auto platiti, recimo, dodatnih 20 tisuća eura poreza’. I ljudima je to skupo”, pojašnjava Marušić.

Rabljeni automobili skloniji su neispravnostima. Photo: Pixabay, ilustracija

‘Država stimulira unos i uvoz rabljenih automobila’

Aktualni trošarinski sustav u Hrvatskoj, naglašava Marušić, zaista podržava uvoz rabljenih automobila. Jednostavno, kaže on, Hrvatska ima previsoke trošarine. Nova vozila, dalje naglašava, imaju sustave aktivne i pasivne sigurnosti. Imaju sustav kočenja koji je ispravan, moćan, odmah alarmiran i automatski počne kočiti. A kod nas je još uvijek, nažalost, velik broj neispravnih vozila. Službeni podaci, naime, kažu da je lani na redovnom tehničkom pregledu od ukupno pregledanih 2,406.952 vozila, njih 428.385 proglašeno neispravnima. Na pregledanim je vozilima utvrđena ukupno 2,430.791 greška.

“Stara, da ne kažem, prastara vozila su opasna, odrade svoj vijek, raubana su i postaju opasnija u vožnji”, ističe Marušić. Dodaje kako država gubi i u dijelu održavanja vozila, jer se nova vozila servisiraju u ovlaštenim servisima, što podliježe fiskalizaciji, dok se, kako kaže, rabljena vozila “mahom održavaju u fušu, po kojekakvim garažama”.

Trend starenja svih vozila se nastavio, pa danas u Hrvatskoj na cestama imamo vozila prosječno stara 14,66 godina.

“Želim napomenuti da je kod nas 2009. godine bilo registrirano više od 88 tisuća novih vozila. Tada smo prvi put imali starost od 10 godina i to je bilo povoljno. Međutim, od tada stagniramo, neprekidno starimo. Od 2009. naovamo, auti na našim cestama ostarjeli su pet godina. To znači da svake godine nama starost ide za četiri mjeseca, odnosno, u Hrvatskoj je tijekom 15 godina prosječna starost vozila porasla za pet godina. Istima, vozni park stari svuda u Europo, ali kod nas je to zaista drastično”, komentira Marušić.

Tesla Model Y. Photo: Unsplash

“Pokazatelj sigurnosti ne ide u prilog rabljenim autima”

Negativan trend sa starim i nesigurnim voznim parkom, nastavlja stručnjak, odražava se na sigurnost na našim cestama. Referirao se na europske službene podatke: broj stradalih u prometu, na sto tisuća stanovnika.

“Brojke su neumoljive, sigurnost je ugrožena, imamo puno stradalih na cestama. Pogledamo li europski pokazatelj smrtnosti na cestama, tzv. ‘death rate eu roads‘ pokazatelj, vidimo da – prema kriteriju na milijun stanovnika – u Europskoj uniji on iznosi 45. To je europski prosjek, dakle, 45 je poginulih osoba na milijun stanovnika. Kada gledamo po zemljama članicama EU, po istom kriteriju, Hrvatska ima čak 71 osobu stradalu na cesti, na milijun stanovnika. Treći smo odostraga, gledajući od dna tablice. Samo dvije zemlje su gore od nas, Rumunjka (86) i Bugarska (78). Naglašavam da starost voznog parka utječe na sigurnost u prometu“, kaže Marušić i dodaje:

“Mi po ovome starimo 4 mjeseca svake godine, trend je loš i situacija je nerazumna. Poreznom politikom države, naša davanja na kupovinu novog automobila su velika, ona iznose oko 60 posto osnovne cijene vozila i kupac na koncu plati dvostruko više od tvorničke cijene. To je za naše građane puno novca“, kaže Marušić.

Rješenje vidi u stimuliranju kupovine novih vozila tako da se smanje trošarine.

“Recimo, na vozila koja imaju 5 zvjezdica iz testa sigurnosti bilo bi dobro da se plaća samo 50 posto posebnog poreza, trošarine, a vozila s autonomnim kočenjem da se oslobode tog poreza i onog godišnjeg koji se plaća prilikom registracije vozila. Vidimo da je kod drugih zemalja znatno bolja situacija i nije mi jasno, ako štitimo nacionalne interese, zašto ne bismo smanjili poreze i trošarine na nove i sigurne automobile”, kaže prometni stručnjak Marušić.

Rješenje bi se, prije same kupnje novog vozila, moglo nalaziti i u dugoročnom najmu vozila. U situaciji, u kojoj je novi automobil mnogima preskup, Marušić se dotaknuo dugoročnog najma vozila.

Dugoročni najam vozila svakako se isplati tvrtkama, za biznis. Leasing se odbije od poslovanja, a pritom valja imati na umu da je ovdje govorimo o poslovnim ljudima kojima je to važno. Naprosto, treba im dobar novi auto jer vrijeme je novac”, poručio je Marušić.

Dugoročni najam vozila sve više zanima građane

Iz rent-a-car kuća, nastavno na to, potvrđuju da je u zanimanje za dugoročni najam automobila u porastu. Borko Ribić, CEO Carwiza Hrvatska, kaže kako interes najviše raste u segmentu poslovnog ili dugoročnog najma.

“U realnoj situaciji na tržištu, opcija dugoročnog najma automobila je u značajnom porastu, i to zbog niza prednosti. Dugoročni najam vozila svakoj tvrtki donosi uštedu, a u zadnje vrijeme sve više ga traže i fizičke osobe”, istaknuo je Ribić.

Kada govorimo o prednostima, prvo treba spomenuti fleksibilnost i jednostavnost. Korisnik jednostavno dolazi do željenog vozila, bez gubitka vremena i po atraktivnim cijenama. Fleksibilnost je sjajna: postoji mogućnost zamjene vozila za drugo vozilo (veće, manje, s većim prtljažnim prostorom, obiteljsko vozilo, poslovno, ono luksuznije, ovisno o potrebama).

Tu je i niz financijskih prednosti, jedna od njih je planiranje troškova. Ugovorom se definira fiksni mjesečni najam koji uključuje sve troškove korištenja vozila (osim goriva i cestarine). Istovremeno, korisnik ne mora imati kapital, novac za kupnju vlastitog vozila, pa mu kreditna sposobnost nije umanjena, a novac kojeg ima može usmjeriti na svoj ‘core business’.

Kod modela dugoročnog najma vozila, važno je naglasiti, Carwiz Hrvatska brine o godišnjoj registraciji, troškovima vozila, tehničkom pregledu, sezonskoj zamjeni guma, nastalim štetama te redovnom i izvanrednom održavanju vozila.

Dugoročni najam u minimalnom trajanju od mjesec dana dolazi s uključenom registracijom vozila, uključenim tehničkim pregledom i osiguranjem. U cijenu su uključena i zamjenska vozila u slučaju kvara ili nesreće. Važno je naglasiti da su sva vozila nova i sigurna, a cijena je fiksna bez ugovorne obveze. Pritom, količina ušteđenog vremena je neprocjenjiva, poručuju iz Carwiza Hrvatska.

Trenutno su na snazi posebne ponude za Tesla Model Y koji je, inače, najprodavaniji električni auto na svijetu, naglašavaju iz rent-a-car kuće Carwiz Hrvatska.

Nova i sigurna vozila ✔ Fiksna cijena ✔ Bez ugovorne obveze ✔ Uključeno održavanje ✔ Više vremena na raspolaganju ✔

Za sve detalje brzo i jednostavno kontaktirajte Carwiz Hrvatska na email adresu: [email protected]

Udobna zimska avantura počinje: Unajmi automobil i vozi bez brige! Čak i na duge staze

Photo: Carwiz Hrvatska

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.