NACIONALOVO ISTRAŽIVANJE: Kakvu Hrvatsku želite?

Objavljeno u Nacionalu br. 827, 2011-09-20

Poslodavci, sindikati, politolozi, ekonomisti, Sveučilište, Akademija, pučki pravobranitelj i nevladine udruge daju po 10 mjera za gospodarski i društveni oporavak

Dok u Hrvatskoj traje rasprava o tome koliko je vjerodostojan i provediv objavljeni program Kukuriku kolacije, a ostale stranke još nisu dale ideje na osnovi kojih će tražiti povjerenje birača, Nacional se odlučio na proaktivan pristup. Umjesto da post festum analiziramo stranačke izborne programe, od relevantnih, nezavisnih društvenih, stručnih i interesnih skupina uspjeli smo prikupiti liste prioriteta čije ispunjavanje one smatraju ključnim za napredak države. U poplavi populizma, slatkorječivosti i praznih obećanja, kojima ćemo biti obasuti u izbornoj kampanji, napravili smo konkretni materijal o tome što se od nove vlade očekuje – i to na ekonomskom, znanstvenom, kulturnom, socijalnom, političkom planu te u općem unapređenju ljudskih prava.

On jasno pokazuje da nitko ne želi rasprave o “crvenoj” i “crnoj” Hrvatskoj, nego konkretne mjere za gospodarski oporavak. Osim radnika, poslodavaca, ekonomskih analitičara i nevladinih udruga, koje su inače izravno ili posredno sudionici u predizbornom procesu, uključili smo i insititucije koje su na marginama izbornih kamapnja, iako su među najvažnijima u svakoj modernoj državi – Svečulište, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, pučkog pravobranitelja. Cilj je potaknuti široku javnu raspravu i pronaći najbolja riješenja za prosperitet zemlje, što je među ostalim i uloga neovisnih medija.

Pridržavanje tih svojevrsnih zapovijedi, naravno, neće biti lagano ni jednoj vladi. Zajednička želja svih je ekonomski oporavak u vremenima kad kriza već treću godinu stoluje u Hrvatskoj, ali je iluzorno očekivati da će, primjerice, poslodavci lako pristati na povećanje minimalnih plaća, što traže radnici. S druge strane, radnici nikako neće pristati na “labavljenje” Zakona o radu, pa iako u tome imaju podršku većine građana, već su demonstrirali prikupljanjem gotovo 800.000 potpisa za referendum o izmjenama toga zakona.

Štednja i uravnoteženje državnog proračuna te drukčiji način potrošnje državnog novca također dominiraju u zahtjevima novoj vladi, ali u kampanji će se vješto izbjegavati reći na kojim će se to područijima štedjeti, a i ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava na to da nije samo problem u iznosu državne potrošnje, nego i u tome gdje ona završava. Iz prvih najava političkih stranaka vidi se da će se u kampanji pribjegavati pristupu da se novac prikupi novim investicijama i drukčijom organizacijom. Zadnje tri godine krize to se baš i nije pokazalo istinitim. I poslodavci i radnici, međutim, visoko na listu prioriteta stavljaju borbu protiv nelikvidnosti i to s veoma konkretnim mjerama, dok depolitizacija i učinkovit sustav upravljanja državnim poduzećima dominira u zahtjevima bez obzira na to o kojem dijelu stručne javnosti se radilo. Također, gotovo je jedinstven stav svih koji se bave ekonomskim dijelom javne politike – svi upozoravaju na to da je sadašnji sustav oporezovanja rada bez imovine i kapitala neodrživ. Iako će se pitanja novih poreza, osim na deklarativnoj razini, uglavnom izbjegavati, jasno je da će se neki oblik poreza na imovinu morati uvesti.

Nova vlada morat će vješto balansirati između svih tih financijskih zahtjeva, pogotovo stoga što Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, najavljuje da novoj Vladi neće dati “ni 20, a kamoli 100 dana poštede”. Iako su sindikati trenutačno opet razjedinjeni, pa tako nismo uspjeli dobiti zajedničke prioritete četiriju sindikata koji djeluju u tzv. Koordinaciji, Novosel kaže da su oni i sami sposobni organizirati sindikalne akcije, a radnici na ulicama uvijek su znak nezadovoljstva politikom. “Vlada može očekivati pritisak i nećemo dopustiti da se ponovno dogodi da se u kampanji obećava jedno, a čim se osvoji vlast, to se zaboravi”, rezolutan je Novosel. Sindikati će se posebno boriti za jamstveni fond i povećanje minimalne plaće.

Premda će najteže biti provesti ekonomske reforme koje su godinama odgađane, nema opravdanja za neprovođenje reformi koje nemaju nikakav financijski učinak, a veoma su važne za pošteniju i bolju Hrvatsku. Nisu uzalud i Pučki pravobranitelj i GONG na listu svojih prioriteta stavili da je nužna demokratizacija samih stranaka ako želimo živjeti pravu demokraciju na razini države. Također, bez čišćenja sadašnjeg apsurdnog popisa birača, na što upozorava i Hrvatsko politološko društvo, teško se može govoriti o poštenim i pravednim izborima. Pogotovo kad znamo da ni sadašnje izborne jedinice nisu zakonite. Sve bi stranke trebale shvatiti i da je uključivanje građana u odlučivanje i transparentan prikaz svih zakona ili, primjerice, ispregovaranoga s EU, nužno za povrat veoma poljuljana povjerenja prema svim političarima i političkom sustavu. HAZU još upozorava na to da je veoma važno zadržati identitet nakon ulaska u EU, i to kroz kulturu i njeno poticanje, ali također ističe da se javnost uvijek mora izvještavati o stvarnom stanju u državi. Sveučilište u Zagrebu sadašnji koncept “zemlje znanja” otvoreno smatra promašenim, jer premda je nužno za globalnu konkurentnost, istraživanje i stvaranje stručnjaka sa stvaralačkim znanjima potpuno je zapostavljeno. Sve su to zahtjevi koji ovise samo o političkoj volji i koji su temelj funkcioniranja demokratskog sustava, a u kampanjama se jedva spominju.

Također, iako će se raspravljati o nužnim rezovima u lokalnoj upravi, ali i o davanju “preživjelima”, većim ovlastima uz popratnu financijsku decentralizaciju, profesor Branko Caratan upozorava na to da dio problema u lokalnoj upravi proizlazi i iz lošeg sustava podjela ovlasti između gradonačelnika i lokalnih vijeća, o čemu je Nacional već pisao. Uz sve navedeno, da bi se stvorila jedinstvena platforma za novu vladu, važno je i ono što nije odrađeno. Tijekom dvotjednog sastavljanja liste prioriteta zaključili smo da određeni broj važnih institucija zaista nije spreman proaktivnim pristupom sudjelovati u kreiranju političke slike države. Radije se čeka da netko drugi nešto predloži, a potom se reagira.To je svakako lakši put, ali teško da će dovesti do toga da se konstruktivnim dijalogom definiraju prioriteti zemlje te onda zaista i provedu. Iznenadili smo se kad su određeni ekonomski stručnjaci, znanstvene institucije ili stručna društva rekli da ne mogu napraviti listu prioriteta, ali da su spremni komentirati programe stranaka. No ponajprije bismo u toj kategoriji istaknuli tri institucije – predsjednika, Crkvu i Hrvatsku narodnu banku.

Biskupska konferencija već godinama optužuje medije da se bave trivijalnim i nevažnim stvarima, dok potpuno zanemaruju bitne teme za društvo. “Veliku odgovornost imaju masovni mediji koji svojim odabirom nerijetko zanemaruju događaje i sadržaje koji pomažu u izgradnji nosivih društvenih vrijednosti. Takva je selektivnost pogubna za zdrav nacionalni duh”, pisali su biskupi u svojim porukama, a ove godine su rekli i da su katolici sustavno diskriminirani i napadani u medijima. Nacional je, naravno, kao i svima ostalima, poslao isti upit i Crkvi, koju smatra društveno važnom institucijom. Ni nakon nekoliko dana nije bilo odgovora, a glasnogovornik Zvonimir Ancić poručio je da neće sudjelovati u našem projektu nego da će oni izabrati vrijeme i mjesto za iznošenje svojih poruka. Iako su znali komu je sve još upit poslan, ipak su odlučili šutjeti. Na žalost, tako su još jednom pokazali veliko licemjerje.

Od svih političara predsjednik Ivo Josipović uživa najveće povjerenje građana zahvaljujući svom programu “Nove pravednosti”. On je neposredno izabran, trebao bi biti neovisan o političkim strankama. Ima i svoje savjetničke timove za sva područja i obećao je biti proaktivan u stvaranju javnih politika. Početkom mjeseca otvoreno je poručio da nismo izišli iz krize i da to pokazuju svi makroekonomski pokazatelji i tako se suprotstavio Vladinim optimističnim zaključcima o novom gospodarskom rastu. No kad smo ga pitali za njegove ideje kao neovisne institucije, dobili smo šutnju i neslužbenu poruku iz njegova ureda da bi se to moglo pogrešno protumačiti u izbornoj kamapnji. Predsjednik Josipović se, dakle, nakon posljednjeg sukoba s premijerkom Kosor i optužbi da se svrstvao na stranu oporbe odlučio ponašati oportuno i pretpostavio je svoju funkciju dnevnopolitičkim praznim prepucavanjima.

Da zaista i sam nije svjestan da se svojim izlaganjima svrstao na stranu oporbe, ne bi mu bilo teško sa svim savjetnicima sastaviti prioritete za napredak države; to bi prihvatio kao svoju dužnost. Slično je i s neovisnim HNB-om, čiji guverner Željko Rohatinski još uvijek uživa veliko povjerenje građana i nije se libio reći kad je ekonomska politika krenula krivim putom. Iako bi očekivanja HNB-a od nove vlade mogla služiti kao neovisan putokaz za valorizaciju gospodarskog dijela stranačkih programa, i Rohatinski se uplašio nakon afere Romah koju smatra politički izrežiranim napadom na sebe. Da se eventualno ne izloži novim napadima, radije je odlučio šutjeti. Dakle, i on je osobni interes stavio ispred institucije HNB-a kojoj je na čelu.

Uz sve navedeno, treba istaknuti da je Nacional od svih institucija tražio što konkretnije poteze kako bismo izbjegli dvosmislena tumačenja i podigli kvalitetu platforme, ali unatoč tomu, u nekim odgovorima ima dosta uopćenosti. Aktivno djelovanje umjesto naknadne reakcije tako još nije potpuno ukorijenjeno u našoj političkoj kulturi, ali duboko vjerujemo da je to ispravan put za koji ćemo se i dalje zalagati.

Hrvatsko politološko društvo
Branko Caratan, predsjednik
❶ Reducirati nelikvidnost.
❷ Izvozno orijentirana ekonomija uz oprezno korištenje poluga monetarne politike. Sadašnji uvoznički karakter proizvodi deficite, zaduživanje, pad proizvodnje i zaposlenosti.
❸ Porezni teret prebaciti na bogate.
❹ Uvesti besplatno školovanje do najviše sveučilišne razine.
❺ Srediti biračke popise – ne može biti pola milijuna više birača nego odraslih građana.
➏ Smanjiti broj općina – početi s integracijom službi. Županije zamijeniti s 5-6 regija koje su povijesne i ekonomske cjeline, a mogu se uklopiti u koncept EU regija. Neposredni izbor gradonačelnika zamijeniti skupštinskim .
❼ Uvesti dvostruko pravo glasa za manjine. Sudjelovanje na izborima građana koji ne žive u domovini, posebno za Hrvate u BiH, element je emotivne veze s maticom. Problem je što takvi zastupnici mogu presudno odlučivati o podršci vladi. Riješenje bi moglo biti uvođenje gornjeg doma Sabora gdje bi ti interesi i interesi regija bili zastupljeni.
❽ Mirovine vezati za rast plaća.
❾Ukidanje povlaštenih mirovina ministara, zastupnika i sudaca Ustavnog suda.
➓ EU regija i jačanje gospodarske diplomacije prioriteti vanjske politike. Obnoviti veze s Rusijom i arapskim državama. Uz poštivanja obveza u EU i NATO-u, voditi i aktivnu vanjsku politiku diktiranu nacionalnim interesima. Razvijati ekonomske, kulturne i političke veze s BiH.
GONG, udruga građana
Dragan Zelić, izvršni direktor
❶ Uvođenje obrazovanja za demokratsko građanstvo u osnovno i srednje obrazovanje. Formiranje građanina, ne podanika.
❷ Izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o tajnosti podataka. Tajnost mora biti iznimka.
❸ Sustavno provoditi nadzor nad financiranjem stranaka i uvesti jače sankcije.
❹ Sprečavanje sukoba interesa ne samo dužnosnika, nego i rukovodećih državnih službenika. Izbor članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa provoditi dvotrećinskom većinom, a kandidati moraju imati iskustvo u borbi protiv korupcije i sukoba interesa.
❺ Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstveni izborni zakon, jedinstveni registar građana kojim će se riješiti problemi u vođenju prebivališta i popisa birača, promjena izbornih jedinica, reguliranje glasanja manjina i dijaspore, pitanje opoziva gradonačelnika, olakšavanje pokretanja referenduma.
➏ Ukidanje Zakona o igralištima za golf.
❼ Strože kažnjavanje napada na zviždače, novinare i aktiviste za ljudska prava.
❽ Reforma javne uprave i racionalizacija lokalne i regionalne samouprave.
❾ Poštivanje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pri donošenju zakona i drugih propisa koji se u većini slučajeva ne primjenjuje.
➓ Spriječiti utjecaj politike i oglašivača na medije, posebno javne. Potaknuti razvoj neprofitnih medija uvođenjem redakcijskih statuta. Osigurati veću sigurnost i slobode novinara.
Akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
Zvonko Kusić, predsjednik
❶ Štiti i boriti se za nacionalne interese i napredak Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u EU. Osigurati kompetentnu diplomaciju sa što manje političkog utjecaja koja će pridonositi gospodarskim aktivnostima.
❷ Uskladiti obrazovanje sa zahtjevima tržišta, znanosti i kulture, poticati cjeloživotno obrazovanje.
❸ Uvesti nagrađivanje prema radu, sankcije za nerad. Svim instrumentima poticati zapošljavanje.
❹ Smanjiti potrošnju, deficit i zaustaviti zaduživanje. Ako zaduživanja ima, treba ga trošiti na razvojne projekte, a ne na tekuću potrošnju.
❺ Smanjiti opterećenje gospodarstva doprinosima i naknadama.
➏ Mirovine moraju slijediti rast troškova. Kontrolirati socijalna davanja, što može dovesti i do povećanja onima kojima su najpotrebniji. Racionalizacija zdravstva s usmjerenjem na kvalitetu usluge, briga o braniteljima.
❼ Decentralizacija uz smanjenje hipertrofiranih općina i gradova, razmisliti o novom teritorijalnom ustroju.
❽ Implementacija nacionalne kulturne strategije i zaustavljanje festivalizacije koja prijeti stabilnosti kulturnog života.
❾ Povećati ulaganja u znanost i obrazovni sustav, raditi na smanjenju odljeva mozgova.
➓ Jasno izvještavati javnost o stvarnoj gospodarskoj situaciji, uz isticanje da nema bezbolnog izlaska iz krize.
Hrvatska udruga poslodavaca
Davor Majetić, glavni direktor
❶ Bez deficita proračuna – uskladiti prihode i rashode, s ciljem postizanja suficita u dugom roku. To će omogućiti bolji rejting države i put prema padu kamata i poreznom rasterećenju.
❷ U državna poduzeća uvesti sustav upravljanja i postaviti poslovne ciljeve o čijem će ispunjenju ovisiti sudbina menadžera.
❸ Nulta tolerancija prema neplaćanju u gospodarstvu. Uvesti nove instrumente uz olakšavanje factoringa, cesije, forfeitinga, uvođenje specijaliziranih sudova, ubrzati ovršne i stečajne postupke, ali produžiti rok plaćanja PDV-a i carina.
❹ Smanjiti trošak rada smanjenjem poreza i oslobađanjem investicija pojedinih poreza i komunalnih davanja.
❺ Olakšati zapošljavanje i otpuštanje zaposlenih ublažavanjem Zakona o radu.
➏ Izjednačiti cijene energenata gospodarstvu i kućanstvima, povećati proizvodnju energije privatnim ulaganjima.
❼ Regulatorna giljotina – napraviti procjenu učinka regulative i ukinuti nepotrebne administrativne korake i nestandarziranu dokumentaciju koju bespotrebno koču investicije.
❽ Na najmanju mjeru svesti parafiskalne namete, većinu ukinuti.
❾ Educirati državnu birokraciju i povećati njihovu sposobnost za obradu projekata iz europskih fondova, novce tih fondova korisititi za ulaganje u infrastrukturu uz uključivanje privatnog sektora.
➓ Reorganizirati i optimizirati sustav Hrvatske gospodarske komore kako bi bila istinski servis poduzetnicima.
Damir Novotny,
Neovisni ekonomski analitičar

❶ Vlada mora bez odgađanja predložiti Saboru paket zakona kojima će se na temelju fiskalnih stimulansa u kratkom roku pokrenuti novi konjunkturni ciklus, ubrzati oporavak i pokrenuti stvaranje novih radnih mjesta.
❷ Razvoj novih industrijskih politika s ciljem definiranja “sektora budućnosti” u kojima će Vlada svojim fiskalnim mjerama poticati ulaganja i zapošljavanje.
❸ Izrada novog proračuna za 2012. i trogodišnjih fiskalnih projekcija s ugrađenim promjenama u fiskalnim politikama.
❹ Kreiranje strateškog fonda za poticanje ulaganja u privatnom sektoru u kojem bi ulagači bili veliki privatni financijski instituti.
❺ Fiskalna reforma kojom će se pokrenuti promjene u socijalnim sustavima i promijeniti struktura (ne i visina!) javne potrošnje .
➏ Hrvatski porezni sustav iziskuje promjene, uvođenje novih poreznih oblika (imovinski porezi, porezi na kapitalne dobiti), snižavanje opterećenja dohodaka kućanstava i poduzeća, te usklađivanje s najboljom praksom EU.
❼ Nastavak tržišnih reformi i jačanje tržišnih kapaciteta, kao pretpostavke za uspješno prihvaćanje najbolje institucionalne prakse EU.
❽ Modernizacija državne uprave s ciljem stvaranja stimulativne poduzetničke klime i otklanjanja prepreka poduzetništvu.
❾ Nastavak privatizacije i liberalizacije tržišta.
➓ Decentralizacija fiskalnog sustava i kreiranja fiskalno održivih regija.
Sveučilište u Zagrebu
Aleksa Bjeliš, rektor

❶ Obnova gospodarstva uz procjenu koji proizvodi mogu biti globalno konkurentni i poticanje njihove proizvodnje. Djelovati makroekonomski, brinući se o temeljnim gospodarskim granama.
❷ Prepoznati postojeće i formirati nove stručnjake sa stvaralačkim i tehnološkim znanjima. Sintagma “zemlja znanja” mora dobiti novi sadržaj. Trebamo biti zemlja stvaralačih znanja, za što nije dovoljno zadovoljiti se rastom opće obrazovanosti.
❸ Visoko obrazovanje tretirati kao ulaganje u razvoj, a ne javnu potrošnju.
❹ Radikalno ojačati istraživanja i doktorske studije, što je preduvjet za ispunjenje prvih dvaju prioriteta. Istraživački sustav je zapostavljen.
❺ Pokretati incijative i tražiti partnere u europskom prostoru, ne čekati i prilagođavati se drugima.
➏ Omogućiti onima koji imaju kvalitetne projekte i inicijative da sudjeluju u “EU natjecanjima” i pomoći im da uspiju. Sve procedure vezane za europske fondove, programe, ulagače i partnere moraju biti transparentne.
❼ Utvrditi strategiju razvoja istraživanja i visokog obrazovanja i prionuti njenoj realizaciji.
❽ Osigurati suvremeno obrazovanja za potrebe javne uprave i drugih službi po europskim standardima.
❾ Razviti socijalno osjetljiv sustav potpora za studente .
➓ Stimulirati donatorstvo i filantropiju u djelatnostima od društvenog interesa.

Pučki pravobranitelj
Jurica Malčić

❶ Donijeti pravni okvir za demokratski ustroj stranaka. Članstvo treba imati neposredniji utjecaj pri izboru osoba za ključne stranačke dužnosti i izborne liste.
❷ Novi cjeloviti izborni zakonik koji će riješiti sva sporna pitanja izbornih zakona i prakse. Birači glasujući za izborne liste trebaju odrediti i redoslijed kandidata.
❸ Osigurati stvarnu neovisnost institucija za zaštitu ljudskih prava i sloboda – pravosuđa, Ustavnog suda, pravobranitelja.
❹ Depolitizacija upravnih tijela i javnih poduzeća. Na vodeće funkcije birati putem natječaja isključivo po stručnim kriterijima. U MUP-u odvojiti političke funkcije u vrhu ministarstva od ravnateljstva i policije.
❺ Postupno provesti decentralizaciju i ovlasti i financija. Uvesti veće neposredno odlučivanje građana, i kroz referendum.
➏ Jačati mehanizme praćenja rada, nadzora i odgovornosti u pravosuđu i u upravi kako bi se skratili sudski postupci.
❼ Unaprijediti sustav besplatne pravne pomoći i pružanja odvjetničkih usluga kako bi pomoć dobili i oni slabijeg imovnog stanja.
❽ Porezni sustav mora se voditi ustavnim načelom da opterećenje građana treba ovisiti i o imovnoj snazi.
❾ Jačati neovisnost i učinkovitost institucija za borbu protiv korupcije, sankcijama obuhvatiti i vrijeme rata, pretvorbe i privatizacije.
➓ Uvesti obrazovanje za ljudska prava i aktivno građanstvo kao obvezan predmet na svim razinama obrazovanja.
Savez samostalnih sindikata
Mladen Novosel, predsjednik

❶ Izrada i provedba dugoročne strategije ekonomskog i socijalnog rasvoja s prioritetima sektora za poticanje.
❷ Riješiti nelikvidnost – rokovi plaćanja 30 dana, mali i srednji poslodavci plaćaju PDV po naplati računa, jačanje rada Državnog inspektorata, usklađivanje Porezne uprave i FINA-e.
❸ Potaknuti zapošljavanje – broj otvorenih i sačuvanih radnih mjesta kriterij potpora, uvesti 38-satno radno vrijeme.
❹ Minimalna plaća 50 umjesto 35 posto prosječne, povećati odbitak na osnovicu, zakon koji radnicima jamči sudjelovanje u dobiti tvrtke.
❺ Jamstveni fond za radnike kojima poslodavac ne isplaćuje plaću.
➏ Uvesti porez na financijske transakcije, umjesto rada više oporezovati imovinu i ekstraprofit, PDV na 22 posto.
❼ Osnovnu mirovinu mladi radnici, obveznici II. stupa, trebaju ostvarivati i iz prvog koji ostaje na 15 posto, minimalna mirovina za 30 godina staža 45 posto prosječne plaće, rast mirovina s obzirom na rast plaća.
❽ Ukinuti školarine za sve razine obrazovanja, stalno pratiti i usklađivati obrazovanje s potrebama tržišta.
❾ Spriječiti komercijalizaciju zdravstva, liječnici ne smiju raditi javno i privatno, ukinuti dodatni doprinos za zdravstvo od 3 posto za umirovljenike.
➓ Uvođenje radničkog dioničarstva, zadržavanje državnih tvrtki od općeg interesa u državnom vlasništvu, zabrana privatizacije prirodnih resursa.

Komentiraj

Source:Ivan Pandžić