Ministri vanjskih poslova država članica EU-a, koji se u ponedjeljak sastaju u Luxembourgu, poručuju da pozorno prate stanje u Rusiji i da je sada najvažnije nastaviti s potporom Ukrajini.

“Pratimo situaciju u Rusiji slijedom najnovijeg razvoja događaja. Sada je prerano za procjenu učinka tih događaja i najvažnije je da to neće utjecati na našu čvrstu potporu Ukrajini”, rekao je po dolasku na sastanak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Pokušaj pobune privatne vojske Wagner Jevgenija Prigožina protiv ruskog vojnog vrha, zatim odustajanje od nje, jedna je od tema koja će dominirati na redovitom sastanku šefova diplomacije zemalja članica koji se u ponedjeljak okupljaju u Luxembourgu

Ministar Grlić Radman je rekao da Hrvatska nastavlja s potporom Ukrajini, da priprema međunarodnu konferenciju o razminiranju koja će se u listopadu održati u Zagrebu te da, između ostaloga, organizira i radionice za ukrajinske tužitelje.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell također kaže da je sada važnije “nego ikad nastaviti s potporom Ukrajini”.

“Ono što se dogodilo u Rusiji tijekom vikenda pokazuje pukotine u ruskoj vojnoj moći. Monstrum kojeg je Putin stvorio s Wagnerom sada ga grize, monstrum radi protiv svog stvoritelja. Politički sustav pokazuje krhkost. Nije dobro vidjeti da nuklearna sila kao Rusija ulazi u fazu političke nestabilnosti i to treba uzeti u obzir”, rekao je Borrell.

I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također kaže da događaji u Rusiji pokazuju “velike pukotine u političkoj sferi i velike pukotine u ruskoj propagandi”, dodajući da je riječ o unutarnjim pitanjima Rusije u koji se Njemačka ne želi miješati.

I švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom kaže da tu riječ o “unutarnjoj stvari Rusije, koju pozorno pratimo jer ono što se tamo događa imat će utjecaja i na našu sigurnost”. “Najvažnije je da nastavimo pomagati Ukrajini kako bi vratila svoj okupirani teritorij”, rekao je Billstrom.

Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak bi trebali povećati sredstva za Europski instrument mirovne pomoći (EPF), za dodatne 3,5 milijarde eura. EPF je izvanproračunski fond EU-a koji se koristi za financiranje nabave oružja i streljiva za Ukrajinu i za druge misije u svijetu.

Borrell će također upoznati ministre sa stanjem na Kosovu. Ministar Grlić Radman izrazio je zabrinutost zbog razvoja događaja na Kosovu. “Uhićenje trojice kosovskih policajaca od strane Srbije izvor je zabrinutosti, oni trebaju biti oslobođeni odmah i bez ikakvih preduvjeta. Želimo da obje strane smanje napetosti i vrate se za pregovarački stol”, rekao je Grlić Radman.

Grlić Radman je također rekao da daljnje proširenje EU-a treba ostati visoko na dnevnom redu EU-a, posebice kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njezin put prema EU-u.