Manjak novca da plate grijanje prijeti 80 milijuna Europljana

Autor:

06.10.2020., Zagreb - Ocitavanje plinskog brojila, ilustracija. Aplikacija Moj racun GPZ-a. 
Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Tomislav Miletic, Pixsell

Cijene energije eksplodirale su u posljednjih nekoliko mjeseci, a s njima i zabrinutost da bi milijuni Europljana ove zime mogli biti primorani odlučiti hoće li platiti režije ili staviti hranu na stol.

“Nažalost, oni ranjivi će morati platiti cijenu nestabilnosti našeg sustava energije koji se temelji na fosilnim gorivima”, kaže Marthy Myers iz nevladine udruge za zaštitu okoliša Prijatelji Zemlje.

“Tragično je da u Europi – jednoj od najbogatijih regija svijeta – jedno od četiri kućanstva, ali i više od ove zime, mora birati između grijanja i hrane”, dodaje.

Oko 31 milijun Europljana živi u takozvanom energetskom siromaštvu jer ne mogu dovoljno ugrijati svoje domove, kaže statistika Eurostata koju citira Europska komisija u svom posljednjem izvješću o energiji.

Međutim, mnogi kažu da je realna brojka vjerojatno mnogo veća, jer u Europi ne postoji zajednička definicija energetskog siromaštva, što analizu problema čini još težom, piše Euractiv.

Centar za istraživanja Europske komisije izračunao je 2019. godine da u energetskom siromaštvu u Europi živi čak 50 milijuna ljudi – gotovo 20 milijuna više od posljednjih procjena Europske unije.

Ovaj broj mogao bi porasti na 80 milijuna zbog trenutne krize cijena energenata u kombinaciji s posljedicama pandemije koronavirusa, upozorava Myers.

Europska komisija je prepoznala taj problem u nedavno objavljenim mjerama za pomoć zemljama EU kako bi se lakše nosile s visokim cijenama energije.

“Premda trenutni rast cijena utječe na sve, oni koji žive u energetskom siromaštvu, kao i kućanstva niže i niže srednje klase, trpe najviše. Mnogo veći udio njihovih primanja odlazi na plaćanje računa”, kaže Europska komisija.

Premda stopa energetskog siromaštva nije ista u svim zemljama EU, istraživači upozoravaju da je trenutni rast cijena dodatno pogoršan covid krizom, a ta kombinacija je neka kućanstva dovela do ruba.

“Ono što možemo očekivati jest pogoršanje trenutnog stanja energetskog siromaštva. To je vjerojatnije nego da će više ljudi pasti u energetsko siromaštvo”, kaže Camille Defard, istraživačica za energetsku politiku EU na Institutu Jacques Delors.

“Možemo vidjeti da zapravo broj siromašnih ne raste, ali oni najsiromašniji su postali još siromašniji zbog covid krize. Mislim da bi energetska kriza mogla dovesti do potencijalno sličnih rezultata”, rekla je Defard za Euractiv.

Već i prije pandemije jedan do pet ljudi u EU bio je u riziku od siromaštva i društvene izopćenosti. To je oko 110 milijuna ljudi, prema riječima Predsjednika Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća (EESC).

U cijeloj Europi zemlje su uvele mjere da bi pokušale umanjiti utjecaj cijena energenata koje su krenule rasti tijekom ljeta, da bi do sredine jeseni eksplodirale u međunarodnu krizu.

Kratkoročna rješenja uključuju privremeno smanjenje poreza, kao i isplate siromašnim kućanstvima za pomoć pri plaćanju režija. Ovakve mjere su uvele Španjolska, Francuska, Italija i Grčka.

Zemlje članice također imaju pristup nekih 10,8 milijardi eura dodatnih sredstava skupljenih iz EU-ovog sustava za trgovanje emisijama od početka godine, naglašava Europska komisija.

“Nema limita na količinu ovih sredstava koja se mogu iskoristiti da bi se zaštitila ranjiva kućanstva”, navodi Kadri Simson, Europska povjerenica za energiju.

Dugoročno gledano, plan je da se smanji ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima tako da bi se uvećala ušteda energije i povećao udio obnovljive energije u Europi.

“Jedini dugoročni lijek protiv šokova potražnje i nestabilnosti cijena je prijelaz na zeleni i efikasniji energetski sustav koji bi se temeljio većinom na lokalnim izvorima”, kaže Simson, dodajući da energija vjetra i solarna energija “tijekom cijele krize redovito pružaju najjeftiniju električnu energiju na tržištu”.

Ipak, energetska tranzicija neće se dogoditi preko noći, a neki upozoravaju da će energetska tržišta ostati visoko nestabilna budući da zelena tranzicija stvara nesigurnost za naftu i plin.

“Ono što se sada događa je svojevrsno buđenje po pitanju zelene tranzicije”, kaže Els Bruggeman iz Euroconsumers, organizacije za prava potrošača sa članovima u Belgiji, Italiji, Portugalu i Španjolskoj.

“Morat ćemo biti mnogo fleksibilniji po pitanju plina kao rezerve za slučaj nestašice obnovljive energije. Nije isključeno da će se ovako nešto ponovno dogoditi, ako uzmemo u obzir porast udjela obnovljive energije u energetskoj mreži”, rekla je Bruggeman.

“Više nego ikad postalo je jasno da zelena tranzicija mora biti pravedna. A ako na svojoj strani nemate sve, uključujući potrošače, od cijele priče neće biti ništa”, zaključuje Bruggeman za Euractiv.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.