Ljudska su bića koristila vatru za kuhanje hrane stotinama tisuća godina ranije nego što se dosad mislilo, sugerira skupina istraživača predvođena Izraelom.

Pronašli su dokaze u 780.000 godina starim ostacima goleme ribe nalik šaranu otkrivenoj u sjevernom Izraelu.

Znanstvenici su primijetili da je “prijelaz s jedenja sirove hrane na konzumaciju kuhane hrane imao dramatične implikacije na ljudski razvoj i ponašanje”.

Prethodni najraniji dokazi o kuhanju potječu iz otprilike 170.000 godina pr.

Ostaci ribe od dva metra  pronađeni su na arheološkom nalazištu Gesher Benot Yaaqob koje se proteže preko rijeke Jordan oko 14 km  sjeverno od Galilejskog mora.

Istraživači pod vodstvom dr. Irit Zohar sa Sveučilišta u Tel Avivu proučavali su kristale iz cakline ribljih zuba, koji su pronađeni u velikim količinama na tom mjestu. Način na koji su se kristali proširili bio je znak da nisu bili izloženi izravnoj vatri, već kuhani na nižoj temperaturi.

“Stjecanje vještina potrebnih za kuhanje hrane označava značajan evolucijski napredak, budući da je osiguralo dodatna sredstva za optimalno korištenje dostupnih izvora hrane”, rekla je profesorica Naama Goren-Inbar s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, koja je vodila iskapanje.

“Moguće je čak da kuhanje nije bilo ograničeno samo na ribu, već je uključivalo i razne vrste životinja i biljaka.”

Znanstvenici su utvrdili da je riba nekoć naseljavala drevno jezero Hula koje je postojalo na tom mjestu sve dok nije isušeno 1950-ih kako bi se pokušalo iskorijeniti komarce koji prenose malariju.

Drugi arheološki dokazi pronađeni na tom mjestu pokazuju da su ga naseljavale skupine lovaca skupljača desecima tisuća godina. Tim vjeruje da položaj takvih slatkovodnih područja daje trag ruti koju je pratio rani čovjek na svojoj migraciji iz Afrike na Levant i dalje. Najnovija otkrića došla su iz zajedničke studije u kojoj su sudjelovali znanstvenici iz izraelskih, britanskih i njemačkih institucija.