Indijska je konoplja, u narodu poznata pod nazivima kanabis, marihuana, trava, vutra, ganđa, marica i drugo; porijeklom s Azijskog kontinenta. Od davnina je korištena u izradi užeta, ali i u prehrani ljudi i životinja. Konoplja se može podijeliti u tri podvrste: industrijsku, indijsku i ruderalnu konoplju.

Razlika je između industrijske i indijske konoplje u količini THC-a. THC je glavna psihoaktivna tvar pronađena u biljci konoplje. Industrijska konoplja ima svega do 0,2% THC-a, što je i sto puta manje u odnosu na indijsku. Takva koncentracija THC-a ne može izazvati nikakve štetne posljedice u našem organizmu. Tim više, posljednja istraživanja pokazuju kako THC pozitivno utječe na tijek i prognozu nekih teških bolesti – poput karcinoma, glaukoma, multiple skleroze, Tourettovog sindroma i drugih.

Dana 30. srpnja 2001. godine je Kanada postala prva država na svijetu koja je, usprkos prosvjedima liječnika, dala dozvolu uzgajanja i korištenja marihuane u medicinske svrhe. Put do legalizacije bio je težak. U prilog legalizaciji nikako nisu išle brojke od deset milijuna Kanađana starih 15 i više godina koji su koristili tu tvar barem jednom u životu. Sve je više ljudi eksperimentiralo s njezinim ljekovitim svojstvima, a uvođenjem zakona protiv konzumiranja i prodaje droge u Sjevernoj Americi, uklonjena je  iz upotrebe. No, više od 80% Kanađana reklo je ‘da’ legalizaciji marihuane u medicinske svrhe, a time je rastao i pritisak na preispitivanje njezinih ljekovitih svojstava.

Što se tiče Hrvatske, od listopada 2015. legalna je kupovina kanabisa u medicinske svrhe. Medicinsku marihuanu na recept mogu dobiti oboljeli od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a.