U Off ciklusu Zagrebačke filharmonije, 25. studenoga u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održat će se koncert „Pamtim samo sretne dane“. Pjevat će Gabi Novak, Vlado Kalember, Jurica Pađen, Ivana Marić, Marko Kutlić, Nermin Puškar i Martina Majerle, a publika će čuti hitove Parnog valjka, Prljavog kazališta, Novih fosila, Srebrnih krila, Aerodroma te autora Zrinka Tutića, Huseina Hasanefendića – Husa, Rajka Dujmića, Arsena Dedića i drugih u drugačijim aranžmanima Josipa Cvitanovića, Olje Dešića i Ivana Popeskića. Cvitanović, koji je dao intervju Nacionalu, ujedno će i dirigirati Zagrebačkom filharmonijom te je glazbeni producent projekta.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili uključiti u projekt „Pamtim samo sretne dane“?

Izvršni producent projekta Tomislav Kašljević došao je na ideju za koncert koji bi bio posvećen pjesmama nastalim u Zagrebu, ali ne nužno o Zagrebu. Meni se ta ideja jako svidjela jer je Zagreb tih godina, a radi se o 1980-ima, bio centar pop–rock glazbe u tadašnjoj državi. Sjetimo se samo novog vala. Razgovarali smo s ravnateljem Zagrebačke filharmonije Mirkom Bochom, koji je bez oklijevanja prihvatio naš prijedlog.

NACIONAL: Zašto je važno prisjetiti se velikih pop skladbi, odnosno ne prepustiti ih zaboravu?

Velike i dobre pjesme same se izbore za sebe. Nekima treba više, nekima manje vremena, ali one nađu put do srca publike. Takve pjesme treba njegovati i izvoditi radi nas nostalgičnih, ali i radi mlađih naraštaja, kako bi i oni upoznali njihovu vrijednost.

NACIONAL: Tko je radio odabir pjesama?

Kad smo razgovarali s ravnateljem Zagrebačke filharmonije, našli smo se u malom problemu. Naime, toliko pjesama zabavne, pop i rock glazbe je nastalo u Zagrebu, odnosno vezano je za Zagreb, da bi trebalo barem pet koncerata s različitim programima. Eliminacijom, teškom mukom, došli smo do programa koji ćemo predstaviti.

NACIONAL: Vi ste radili aranžmane, glazbeni ste producent i dirigirate Zagrebačkom filharmonijom, dakle, velika je vaša uloga u projektu, zašto vjerujete u njega i koja je budućnost projekta? Planirate li ih raditi još ili po drugim dvoranama, gradovima?

Aranžmane su, osim mene, pisala i dvojica sjajnih aranžera – Olja Dešić i Ivan Popeskić – tako da je taj „teret“ raspoređen na nas trojicu. Glazbenu produkciju sam primio u zadatak jer i inače to radim, a u ovom glazbenom stilu nema preciznog razgraničenja između aranžera, glazbenog producenta i dirigenta. Najjednostavnije mi je kad su te funkcije objedinjene. Vjerujem da projekt ima budućnost jer te su pjesme bile i još su prepoznate diljem Hrvatske, pa i šire. To su pjesme koje su dobacile daleko izvan naše domovine. Želja je da posjetimo veće gradove u Hrvatskoj, ali i u susjednim državama.

NACIONAL: Organizator ističe da će koncert biti zapravo presjek zagrebačke pop rock škole, koje su njezine specifičnosti, zašto je važna?

Za razliku od „Zagrebačke škole šansone“ za koju se zna točno kad i kako je nastala – koncertom u Gavelli 1964. – neformalni naziv „Zagrebačka pop rock škola“ nastao je postupno, analizom pjesama koje su tijekom ‘80-ih nastale u Zagrebu ili su objavljivanjem vezane uz Zagreb. Legitimitet mogu imati pjesme sa Zagrebačkog festivala ili pjesme koje su u tom periodu objavljene pod okriljem nekog od izdavača u Zagrebu. Na ovom koncertu izvest ćemo pjesme Novih fosila, Parnog valjka, Aerodroma, Prljavog kazališta, grupe Film, Azre, pa zatim Arsena Dedića, Đorđa Novkovića, Zrinka Tutića, Miroslava Rusa i Nine Badrić. Naslovi neka ostanu tajna do koncerta.

NACIONAL: Filharmonija daje glazbi, ali i aranžmanima, poseban štih. Koliko popularnost crossovera nudi mogućnosti za takve projekte, sigurno je to nešto novo, uzbudljivo, drugačije?

Nije novost da publika voli čuti omiljene pjesme u drukčijoj obradi. U ovom slučaju, obrade nisu previše odmaknute od originala. Smatram da obožavatelji ne vole svoje omiljene pjesme čuti obrađene do granice neprepoznatljivosti. Pjesme su malo prilagođene simfonijskom orkestru, ali i dalje su zadržale svoju osobnost jer u orkestar je uključena i ritam sekcija. Siguran sam da će fanovi uživati i pjevati s izvođačima.

NACIONAL: Kakva su vaša iskustva s Off ciklusima Filharmonije?

U nekoliko navrata sam surađivao sa Zagrebačkom filharmonijom na Off ciklusima. Svaki put je bilo vrlo uspješno. Kao i mnogi, i ja mislim da je to dobar način da se široj publici približi zvuk simfonijskog orkestra.