INICIJATIVA Sjeme je naše ljudsko pravo: Novi zakonski nacrt o sjemenu je loš, udara na male OPG-ove i cijenu hrane

Inicijativa pod nazivom “Sjeme je naše ljudsko pravo” nedavno je uputila Hrvatskom saboru dopis, kojim se traži odgoda donošenja Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja – do trenutka donošenja istih zakona na europskoj razini.

To je mišljenje poljoprivrednih proizvođača o novom nacrtu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja.

U tu svrhu, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga Biovrt – u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske – Život pokrenuli su inicijativu “Sjeme je naše ljudsko pravo”.

Poručuju da, ako odgoda donošenja spornog Zakona nije moguća, traže da se ukloni pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” i sve odredbe vezane uz taj pojam.

Jer, te odredbe značajno zadiru u prava proizvođača i nisu u skladu s međunarodnim dokumentima koji ih štite, poručuju iz Inicijative.

Dopis je potpisalo 77 udruga koje okupljaju više od 25 tisuća članova, te brojni poljoprivrednici iz Hrvatske poljoprivredne komore, navode.

Zabrana sjemena iz vlastitog uzgoja

Brine ih, kažu, sljedeće: uvođenjem pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva”, proizvođačima se za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja, od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata, koje nisu registrirane i koje čine lokalne sorte i populacije.

Na taj način, poljoprivrednici bi sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade.

Od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači (što čini 7,2 posto površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata, kažu.

U Hrvatskoj je 30,9 posto stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, prema podacima EUROSTAT-a iz 2018., i to najviše u istočnim i jugoistočnim regijama.

Upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva, jer ne mogu priuštiti kupovinu značajno skupljeg sjemena. Ove mjere, pak, predstavljaju dodatni udar na njihov standard.

Hrvatska je ovisna o uvozu sjemena

To je posebno izraženo kod sjemena povrća, koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo pet kultura. Nova pravila mogu dovesti u pitanje sigurnost hrane, ako dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi.

Otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize. Uz poljoprivredno zemljište, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane. Uskraćivanjem prava na sjeme, poljoprivrednim proizvođačima, narušava se prehrambena suverenost zemlje i uskraćuju temeljna ljudska prava što je regulirano i međunarodnim ugovorima i konvencijama, poručuju.

Ova mjera ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti, nego je prvenstveno usmjerena uvođenju kontrole, da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade, kažu iz Incijative.

Oplemenjivačka prava, dalje tumače, definirana su Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja i Pravilnikom o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju.

Miješanje tih zakonskih akata sa Zakonom o sjemenu, čija je funkcija prvenstveno da regulira tržište sjemenom, stvaraju nedorečenosti. Niti jedan od tih akata, kao ni vezani akti europske regulative, ne govori o zabrani korištenja sjemena neregistriranih sorti ili obavezi dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe, opominju iz Inicijative.

Restrikcije se, kažu, mogu uvesti samo za sjeme sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i samo za pojedine kulture, nikako za sve sjeme koji poljoprivrednici siju.

Tisućljetni mehanizam

Ovim se člankom isključuje uzgoj i razmjena bilo koje sorte ili populacije koja nije upisana i koju se ne namjerava upisati na sortnu listu poljoprivrednika – jer nije namijenjena stavljanju na tržište. Na taj način se blokira tisućljetni mehanizam koji je doprinio širenju uzgojene biološke raznolikosti, poručuju iz Inicijative.

Zanimljivo, danas je takav sustav posebno vrednovan, kada se traže rješenja o posljedicama klimatskih promjena, što je i prepoznato u europskoj “Strategiji od polja do stola” kao temelj buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Spomenutim odredbama krši se i Međunarodni ugovor o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine, podsjećaju.

Nadalje, kažu, krši se i Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima, koju je Hrvatska također obvezna poštivati.

Deklaracija, naime, navodi da: “Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja.”

Države moraju, stoga, “uzeti u obzir prava, potrebe i stvarnost seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima”, opominju iz Inicijative.

Donošenje nacionalnog zakona o sjemenu u ovom trenutku nije u skladu niti s Odlukom EU Vijeća iz 2019., koje je podnijelo zahtjev Komisiji da se napravi studija i ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala, opominju.

“Nije prihvatljivo da Hrvatska preduhitri takvu reformu, zanemarujući pritom regulatorne odluke koje EU izrađuje u tom području. Izvješće će biti predstavljeno u travnju 2021. te će nakon ocjene tog izvješća Komisija izraditi novi prijedlog pravnog okvira”, poručuju iz Inicijative.

Priznavanje “neformalnog” sjemena

Poljoprivredni proizvođači podsjećaju da se izrada takvog izvješća temelji na širokoj inicijativi, s ciljem savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama. U tom procesu Europska koordinacija Via Campesina ima pravo ugraditi vlastite komentare čak u konačan prijedlog tog izvješća, prije njegova predstavljanja Komisiji.

Zbog svega navedenog Inicijativa predlaže odgađanje donošenja ovog Zakona do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini.

Ukoliko je zakon potrebno donijeti ranije, traži se da se iz njega svakako isključi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva”, kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam.

Inicijativa traži priznavanje postojanja posebnog “neformalnog” sjemenarskog sustava, odnosno sustava kojeg kontroliraju i upotrebljavaju poljoprivrednici, a koji se po svojem načinu funkcioniranja i tehničkim modalitetima te činjenici da je utemeljen na zajedničkim pravima poljoprivrednika na sjeme, u potpunosti razlikuje od industrijskog sjemenarstva.

Industrijsko sjemenarstvo utemeljeno je na sortama upisanima na listu, na pravilima Međunarodne konvencija za zaštitu novih biljnih sorti i na pravnom sustavu usmjerenom na pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva.

Inicijativu “Sjeme je naše ljudsko pravo” do sada je peticijom poduprlo gotovo 30 tisuća građana.

Komentiraj