Od 1. siječnja novi umirovljenici imaju rok od 12 mjeseci da potpišu ugovor o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom, a ako to ne učine, cijela mirovina iz drugog stupa u roku 30 dana od isteka tog roka bit će im prebačena u prvi stup, odnosno u državni proračun.

O tome što to točno znači za umirovljenike jutros su u emisiji HRT-a “Dobro jutro, Hrvatska” govorili Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a (Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava).

“Mi smo mijenjali tri zakona. Prvo smo išli na administrativno rasterećenje. Ukinuli smo ulaznu naknadu, smanjili naknadu za upravljanje, što znači da od svake uplate, već od siječnja, koja sjedne na vaš račun, 0,5% koje je išlo za ulaznu naknadu na svaku vašu uplatu se više ne računa. Ukratko, već smo tu malo povećali mirovine za te uplate. Zatim smo omogućili veću slobodu korisnika da sami biraju fond i kategoriju u kojoj žele štedjeti. Znači, svako mirovinsko društvo ima fondove i onda one imaju kategorije. To su kategorije A, B i C. Svaka ulaže u nešto različito. I za nas, posebno koji smo mlađi osiguranici, više se isplati biti u fondu A, jer portfelj ulaganja donosi veće prinose”, pojašnjava Vidiš.

Kaže da su ljudi do sada mogli jednom godišnje u mjestu rođenja odabrati u kojem fondu i u kojoj kategoriji žele štedjeti. To sada mogu tijekom cijele godine.

“Osim toga, rekao bih da jedan iznimno važan dodatak je i taj zakon o dodatku koji smo mijenjali. Prije se obračunavao dodatak od 27%, a za osnovnu mirovinu, za one koji su kombinirano štedjeli, dodatak je bio 20,25%. Sad su ta dva dodatka izjednačena. Dakle, bit svega je bilo izjednačiti one koji su samo u prvom stupu i koji su u oba stupa, povećati atraktivnost portfelja, smanjiti administrativne naknade i još jedna postavka je mogućnost isplate. Ona je prije bila nešto manja, 15%. Sada se 20% može povući i na taj način umirovljenici mogu riješiti neke svoje obaveze”, govori Vidiš.

To mogu učiniti kada kreću u proces ostvarivanja mirovine.

“Ono što smo mi naveli je dodatna obaveza i Središnjem registru osiguranika i svima u sustavu da redovito informiraju korisnike”, tvrdi.

Za one koji u mirovinu odlaze ove i sljedećih godina – sredstva iz drugog stupa morali bi povući u godinu dana ili će ih “izgubiti”?

Kaže kako se znalo dogoditi da su se neki građani, s obzirom na to da su sredstva u drugom stupu osobna i nasljedna imovina, odlučili da ta sredstva povuku.

“Sad je zakon to regulirao i vi u roku od godinu dana trebate aktivirati mirovinu iz drugog stupa. Ukoliko to ne odlučite u roku od godinu dana, onda se ta sredstva prebacuju u prvi stup, odnosno u državni proračun. Znači, mirovina se ne gubi, nego se samo prebacuje u prvi stup”, govori Bojčeta Markoja.

“Kada idete u mirovinu, vi trebate zatražiti izračun. Izračun vam može dati Regos. Na temelju tog izračuna vi vidite koja je opcija za vas najpovoljnija. Prema novim zakonskim izmjenama, gdje su jednostupne i dvostupne mirovine izjednačene s tim dodatkom, velikoj većini građana će se isplatiti dvostupne mirovine”, tvrdi.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kaže kako razumiju da je sve ovo dosta kompleksno za prosječnog građanina.

“U ovih godinu dana i Regos i Mirovinsko osiguravajuće društvo će jedanput poslati preporučenom poštom upozorenje ili pismo o tome što je potrebno napraviti i potpisati ugovor. I onda još jedanput prije isteka tih godinu dana”, govori.

Prinosi mirovinskih fondova

Jučer su predstavljeni rezultati mirovinskih fondova.

“Mi govorimo zapravo o prinosima. Imamo tri kategorije, A, B i C. Najdinamičnija kategorija je A, to je kategorija gdje se najviše ulaže u dionice. Tu su, naravno, i prinosi najveći, a mi govorimo o prinosima do 15%. Kada govorimo o kategoriji B, to je najbrojnija kategorija u kojoj štedi najviše naših građana, onda ti prinosi idu čak i iznad 10%. Da tu informaciju pojednostavim – mirovinski fondovi od osnivanja, a mi kada govorimo o prinosima mirovinskih fondova, uvijek volimo govoriti da se tu radi o štednji u dugačkom horizontu jer je to štednja za mirovinu, Hrvatski mirovinski fondovi su svojim građanima zaradili dodatnih 8 milijardi eura i ti novci se nalaze na računima hrvatskih građana”, rekla je Dijana Bojčeta Markoja.

Pozvala je i sve građane da redovito prate stanje na svojem računu, da vide koliko su uplatili i koliko sredstava ukupno imaju.

“Te informacije su vrlo dostupne, mogu ih dobiti i putem SMS-a i putem call centra, mogu nazvati svoje mirovinsko osiguravajuće društvo. Postoji jako veliki niz kanala kroz koje se te informacije mogu dobiti”, govori Dijana Bojčeta Markoja.

“Kada govorimo o ovom sustavu štednje, mi smo otprilike negdje na pola puta. Dakle, on još ima puno vremena ispred sebe. Tek negdje četrdesetih će biti oni koji su cijeli vijek štedjeli u drugom stupu. Tako da, kada govorimo o rezultatima, još uvijek je prerano ubrati sve plodove ovog kapitaliziranog sustava. On je na pola puta. Tek ga imamo dvadesetak godina”, govori Vidiš.

“Poručujem građanima da se informiraju o svojim mirovinama na vrijeme. Interes je najveći kad je odlazak u mirovinu vrlo brzo, znači, unutar nekih godinu dana. Poručujem, posebno onima koji tek ulaze na tržište rada, svakako pogledajte u kojem ste fondu i u kojoj kategoriji. Zaista biste o tome treba voditi računa na vrijeme, nema izlike”, rekao je za kraj Vidiš.