Hrvatska narodna banka (HNB) nema ovlasti naređivati bankama kome i kada mogu dati kredit, niti propisuje način utvrđivanja kreditne sposobnosti klijenata banaka, jer je odluka je li klijent kreditno sposoban ili ne isključivo na banci, koja je dužna voditi računa o tome da on tim novim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti, priopćili su u utorak iz HNB-a.

Središnja banka je, naime, na svojim internetskim stranicama objavila priopćenje s obzirom na brojne upite građana koji joj se obraćaju u pogledu procjene kreditne sposobnosti klijenata te navode kako su u kreditnim institucijama odnosno bankama dobili informaciju da je HNB postrožio kriterije određivanja kreditne sposobnosti od 1. siječnja ove godine.

“Odluka o tome je li klijent kreditno sposoban ili ne isključivo je na banci, tj. kreditnoj instituciji koja je dužna voditi računa o tome da klijent novim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti, što bi trebali uzeti u obzir i sami klijenti prilikom individualnih financijskih odluka”, ističu iz HNB-a.

Podsjećaju kako su banke privatna poduzeća i slobodno raspolažu imovinom svojih dioničara sukladno pravilima koja reguliraju njihovo poslovanje. Regulativa, čiju primjenu HNB kao supervizor nadzire, ima za svrhu osigurati da banka pritom ima dovoljno vlasničkog kapitala, a kako bi iz njega mogla pokriti moguće gubitke, navode iz HNB-a.

Objašnjavaju kako su banke dužne procijeniti kreditnu sposobnost potrošača uzimajući u obzir vlastite kriterije koje su propisale internim aktom, kao i zahtjevima iz propisa HNB-a.

Kao bitan element utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača, odnosno njegove obitelji, banka je dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova, a koji se obično u kreditnim politikama izravno ili neizravno vežu za od ovrhe izuzeti dio dohotka. Tomu je tako jer je osnovna svrha izuzimanja od ovrhe određenog dijela dohotka upravo procjena da je taj dio dohotka osobi neophodan za život, ističu iz središnje banke

Pritom podsjećaju da je u kolovozu prošle godine izmijenjen Ovršni zakon, a time je – nakon dugotrajnog javnog pritiska za rješavanje, odnosno olakšavanje situacije blokiranih građana – povišen i iznos neovršivog dijela plaće za one dužnike kojima je plaća manja od prosječne neto plaće, tj u 2018. manja od 5.960 kuna.

“Takvima je u ovrsi izuzeto tri četvrtine plaće, odnosno tri četvrtine plaće im mora ostati na raspolaganju za pokriće životnih troškova – s time što izuzeti dio ne smije biti veći od dvije trećine prosječne neto plaće u RH. Ovoj grupi klijenata, banke, u slučaju zastoja uredne otplate kredita, mogu ovršiti samo jednu četvrtinu plaće, te su ovakvim uvjetima kreditne institucije očito prilagodile, odnosno postrožile procjenu kreditne sposobnosti”, navodi se u priopćenju HNB-a.

Pored toga, dodaju, treba uzeti u obzir i Odluku o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača te provođenju postupka naplate dospjelih neplaćenih obveza i dobrovoljne namire koju je nedavno donio HNB (Narodne novine br. 107/2017.) i koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine, a donesena je na temelju Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.

Iz HNB-a pritom ističu i kako je odredbama te odluke “kreditna institucija dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova kao bitnog (ali ne i jedinog) elementa utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača odnosno njegove obitelji”, kao i da minimalni životni troškovi ne mogu biti manji od iznosa koji je Ovršnim zakonom zaštićen od ovrhe.

“Dakle, kod propisivanja ovakvih zahtjeva Hrvatska narodna banka imala je u vidu i neovršivi (zaštićeni) dio primanja iz Ovršnog zakona (jer bi banke u budućnosti mogle ostati bez mogućnosti ovrhe dijela primanja klijenta koji je prema novom Ovršnom zakonu izuzet od ovrhe), ali i smanjenje mogućnosti prezaduženosti klijenata. No, banka je uvijek u mogućnosti na temelju individualne procjene odlučiti da – premda uz novo zaduženje klijentu za životne troškove ostaje manje od iznosa zaštićenog Ovršnim zakonom – potrošač ipak neće doći u stanje prezaduženosti, te mu stoga kredit može biti odobren”, objašnjavaju iz središnje banke.

Komentiraj