Dva izvora bliska Vladi upozorila su Nacional na po njihovu viđenju ključne razloge nastanka druge velike plinske afere, kao i dokumente koji potvrđuju njihove tvrdnje, navodeći da ju je izravno prouzročila Vlada obnovom kriznih odluka 31. ožujka 2023.
Splet tih okolnosti povezan je s početkom rata u Ukrajini, kada je cijela Europa zbog sankcija koje su se počele uvoditi Rusiji, počela strahovati od nestašice plina za zimu 2023.
Zato je Odlukom Vlade od 3. lipnja 2022. HEP zadužen da pokuša riješiti nadolazeći problem. Pa se u spomenutoj odluci HEP zadužuje da radi osiguranja zaliha plina osigura 270,83 milijuna m3 plina te da ga utisne u sustav skladišta plina operatora društva Podzemno skladište plina. U svrhu osiguranja spomenute količine plina Vlada je odobrila kreditno zaduženje HEP-u kod komercijalnih banaka do iznosa od 400 milijuna eura te se obavezala da će Republika Hrvatska izdati državno jamstvo HEP-u za to kreditno zaduženje. Vlada je obavezala HEP da taj kredit u potpunosti otplati i u slučaju promjene vlasničkih odnosa korisnika kredita.
Posebno je važan članak 3. te odluke kojim je Plenković odlučio da HEP raspolaže tim plinom sukladno nalozima Kriznog tima na čije je čelo postavio ministra gospodarstva Filipovića.
Drugim riječima, Plenković je doveo HEP u situaciju da s tim plinom može raspolagati isključivo po nalogu njegova ministra gospodarstva. Osim toga, u članku 4. navodi se da će se u ‘’državnom proračunu Republike Hrvatske u razdjelu 077 Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osigurati sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina, troškova skladištenja i troškova financiranja.’’
Istovremeno, za plinsku godinu 22/23., koja je trajala do 31. ožujka 2023., ostali zakupci u Podzemnom skladištu plina Okoli dobrovoljno su odustali od svojih skladišnih kapaciteta u korist HEP-a.
HEP je skladište napunio plaćajući plin po prosječnoj cijeni od 110 do 115 eura/MWh.
Kako je cijela Europa zimsku sezonu 2022./23. dočekala punih skladišta, od jeseni do kraja zime 2022./23. prosječna cijena plina na energetskom tržištu pala je na oko 50 eura/MWh, što bi značilo da bi HEP prodajući plin uskladišten u PSP Okoli bio na gubitku od 60 do 65 eura/MWh, a razliku bi po navedenoj Odluci Vlade RH iz lipnja 2022. HEP-u trebalo nadoknaditi Ministarstvo gospodarstva iz državnog proračuna.
Moguće je da je dijelom i zbog toga plin u Okolima ostao uskladišten. Plenković je mirno promatrao kako je Krizni tim koji vodi ministar gospodarstva Filipović propustio naložiti HEP-u njegovo puštanje potrošačima. Skladište je tako ostalo puno od jeseni 2022., a trošio se tada jeftiniji plin kupovan na tržištu tijekom zime.
HEP plinom iz PSP Okoli može raspolagati isključivo sukladno nalozima Kriznog tima, a sukladno Planu intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Filipović je na čelu Kriznog tima
Usporedo s punjenjem skladišta u Okolima, 14. rujna 2022. Plenković je inicirao donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Njome je naložio Ini da sav plin koji proizvede mora prodavati HEP-u po cijeni od 41 eura/MWh, a kasnije je taj iznos povećan na 47 eura. Istom Uredbom, Ini je naloženo povećanje proizvodnje plina za 10 posto. U spomenutoj uredbi izričito se navodi da Vlada donosi odluke o raspodjeli kapaciteta tog plina te cijeni plina po kojoj ga je HEP dužan prodavati energetskim subjektima.
I Odluka Vlade o obvezi HEP-a da napuni skladište u Okolima, kao i Uredba kojom se Ina i HEP obvezuju na proizvodnju, odnosno kupovinu plina po fiksnoj cijeni trajali su do 31. ožujka 2023.
Iako se u međuvremenu tržište plina u Europi u 2023. stabiliziralo i nije bilo smisla nastaviti s kriznim mjerama, Plenković je prema Ministarstvu gospodarstva spustio svoju odluku po kojoj je Vlada 30. ožujka 2023., ovaj put za ogrjevnu sezonu 23/24., donijela novu odluku – zapravo je produžila važenje stare o obvezi HEP-a da uskladišti 270,83 milijuna kubnih metara plina u Okolima. U to vrijeme skladište je već puno plinom nabavljenim tijekom 2022.
Istodobno se, također i zato što je skladište puno HEP-ova plina, tom odlukom ujedno ostalim zakupcima onemogućava pristup skladištu plina Okoli sve do 30. ožujka 2024.
Osim toga, Plenković i Filipović produžavaju obvezu HEP-a da kupi sav plin koji Ina proizvede po fiksnoj cijeni od 47,6 eura/MWh i to u situaciji kad je cijena na tržištu 35 eura/MWh.
Kako je sezona grijanja završila, plin se manje trošio u cijeloj Europi, a skladište Okoli je puno, ovim odlukama Plenković i Filipović su izravno izazvali poremećaj i višak plina na tržištu koji HEP nema gdje potrošiti ni skladištiti pa se mora prodati na tržištu, na kojem cijena plina ionako pada još od jeseni 2022.
Taj plin koji se nema gdje potrošiti ni skladištiti preko svoje trgovinske platforme prodaje HROTE i to po cijeni koju odrede kupci aukcijom otvorenom za sve trgovce plinom.
U toj situaciji, HEP istodobno dok prodaje viškove i dalje mora kupovati sav Inin plin po fiksnoj cijeni od 47,6 eura/MWh, dok je tržišna cijena pala na oko 35 eura/MWh.
To su ključne okolnosti koje otkrivaju da je Vlada premijera Plenkovića, nominalno preko ministra gospodarstva Filipovića, svojim odlukama od 31. ožujka 2023., potpuno nepotrebno gurnula HEP u nastavak poslovanja s gubicima i izazvala višak plina na tržištu, bez mogućnosti skladištenja, što je dovelo do njegove bagatelne prodaje na tržištu.
Jedan od mogućih razloga zašto je premijer Plenković preko ministra gospodarstva Filipovića svjesno prisilio HEP da nastavi poslovanje s gubitcima leži upravo u dinamici kretanja tržišnih cijena plina.
Kako je HEP plin kupovao po prosječnoj cijeni od 110 do 115 eura/MWh za zimsku sezonu 22./23., a pred kraj zime je tržišna cijena bila oko 50 eura/MWh, Plenković preko Kriznog tima predvođenog ministrom Filipovićem nije naložio HEP-u trošenje plina iz PSP Okoli već se trošio jeftiniji plin s tržišta, lako moguće kako HEP ne bi morao prikazati milijunske gubitke. Naime, zadržavanjem plina u skladištu, HEP knjigovodstveno i dalje ima plin koji vrijedi 110 eura.
Izvor koji je Nacionalu omogućio uvid u internu dokumentaciju HEP-a navodi i sljedeće:
‘’Bilo je u jednom periodu i razdoblja kada je tržišna cijena plina skočila i tada je Barbarić preko svojih suradnika iz uprave HEP-a zatražio od Filipovića da im dopusti da počnu prodavati uskladišteni plin kako bi smanjili gubitke, a po nekim scenarijima moglo se čak na svemu i zaraditi. Filipović je odbio tu zamolbu.’’ Na to su drugi izvori Nacional upozorili još koncem ožujka.
Ta je mogućnost kratko trajala i cijena plina ponovo se spustila. Da je Plenković preko Kriznog tima predvođenog Filipovićem naložio HEP-u prodaju plina iz Okoli tijekom perioda niske cijene plina, HEP bi u poslovnim knjigama morao iskazati ogroman gubitak u poslovanju koji bi se morao nadoknaditi iz državnog proračuna. To je također podložno kritičkom propitivanju kako Plenkovića, tako i Filipovića, iako je politička odluka Vlade da osigura 400 milijuna eura HEP-u upravo za pokrivanje razlika u kupoprodajnim cijenama plina.
Računovodstveni financijski gubitak HEP-a prodajom plina uskladištenog u Okolima po niskim cijenama procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Moguće i kako ovaj financijski gubitak ne bi bio vidljiv, Plenković dopušta Filipoviću odgodu problema pa Vlada odobrava produžetak odluke o punjenju Okoli, maskirajući i odgađajući problem za iduću godinu. U isto vrijeme, potpuno nerazumno, Plenković promatra kako Filipović predlaže, a Plenković potom odobrava, produžetak obveze HEP-u da kupi sav Inin plin po cijeni od 47,6 eura/MWh.
Radi se o odlukama kojima se izravno i svjesno HEP gurnuo u poslovanje s gubitcima. Spomenute odluke su na početku rata u Ukrajini imale smisla, ali nakon proteka prošle zime jedino poslovno opravdano rješenje bilo je ne produžavati krizne mjere Vlade s obvezama HEP-a o kupovini Ininog plina.
Produžetkom ovih odluka nastao je poremećaj tržišta koji je doveo do toga da je HEP prisiljen ponuditi Inin plin na prezasićeno tržište, pa je prodajna cijena bila puno manja od one koju je HEP plaćao Ini.
Ina je isprva zbog visokih cijena plina na tržištu takvom odlukom Vlade bila oštećena, ali na koncu je zbog promjene tržišne cijene mogla biti zadovoljna s ovim aranžmanom jer je za proizvedeni plin u HEP-u imala zajamčenog kupca s fiksnom cijenom većom od tržišne.
Filipović je izjavio kako se ne osjeća odgovornim za nastalu situaciju te da nije posao ministra da brine kako se kupuje ili prodaje plin. To može biti tako samo ako je sve radio po naputcima Plenkovića
Unatoč svemu navedenome, u intervjuu za RTL 6. srpnja Filipović je izjavio da se ne osjeća odgovornim za nastalu situaciju te da nije posao ministra da brine kako se kupuje ili prodaje plin. Jedini argument koji je za to mogao imati je mogućnost da je sve ionako radio po izravnim naputcima premijera Plenkovića.
Dokumenti u posjedu Nacionala, ali i odluke Vlade, upravo premijera Plenkovića i Filipovića čine najodgovornijim za nastalu situaciju. Naime, krizne odluke Vlade s obvezama HEP-a i Ine donesene su nominalno na prijedlog ministra gospodarstva, ali ništa od toga bez Plenkovićeve suglasnosti ne bi prošlo. Središnju ulogu u cijelom sustavu ima Krizni tim za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske. Na čelo Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske Plenković je smjestio upravo ministra Filipovića, koji je na tu poziciju imenovan rješenjem Vlade od 6. svibnja 2022.
Nominalno, odlukama Vlade o obvezi HEP-a da napuni skladište Okoli, HEP plinom iz Okoli može raspolagati isključivo sukladno nalozima Kriznog tima, a tijekom cijele zime 2022./23. Krizni tim nije naložio potrošnju tog plina, pa je plin iz Okoli ostao u skladištu. Iza svega, dakako, stoji Plenković.
I to je suštinski tako, iako se sukladno Planu intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske Filipović nalazi na čelu Kriznog tima i rukovodi njegovim radom. Nominalno bi Filipovićevo ministarstvo sukladno Planu trebalo „koordinirati aktivnosti između energetskih subjekata i sudionika na tržišta plina“. U zemlji u kojoj se Plenkovića konzultira i prilikom zapošljavanja pripravnika za lovstvo u Hrvatskim šumama, u kojoj on sa svećenicima diskutira o nabavi trupaca u Gorskom kotaru, teško je zamisliti da bi Plenković Filipovića ostavio da sukladno svojim kapacitetima samostalno koordinira aktivnosti na tržištu plina.
Za Filipovićem nominalno predvođen Krizni tim Plan navodi: „Krizni tim, temeljem svih raspoloživih informacija o stanju na tržištu plina u Republici Hrvatskoj, kao i okruženju, obavlja procjenu utjecaja konkretnih poremećaja i donosi kratkoročne mjere za umanjivanje utjecaja poremećaja na mogućnost zadovoljavanja potreba za plinom tržišta Republike Hrvatske“.
Plan sadržava i ovu odredbu:
„Ministarstvo je odgovorno za praćenje pitanja sigurnosti opskrbe, a koje uključuje praćenje odnosa između ponude i potražnje na tržištu plina, izradu procjena buduće potrošnje i raspoložive ponude, planiranje izgradnje i razvoja dodatnih kapaciteta plinskog sustava te predlaganje i poduzimanje mjera u slučaju proglašenja kriznog stanja“.
U takvom kontekstu Filipović može tvrditi da se ne osjeća odgovornim za sve navedeno jedino ako svim time rukovodi kao produžena ruka premijera Plenkovića.
O odgovornosti premijera Plenkovića, ministra Filipovića i njegovih savjetnika najbolje govori podatak energetskih stručnjaka koji tvrde da su forwardi (plinski ugovori) već tijekom prosinca 2022. jasno ukazivali da će se cijena plina u 2023. smanjivati i da neće biti nestašica u opskrbi. I već tada je Plenković mogao Filipoviću naložiti da preko Kriznog tima zatraži početak trošenja plina iz Okoli ili da počne razmišljati o ukidanju kriznih mjera po kojima HEP mora kupovati sav Inin plin po fiksnoj cijeni.
Naprotiv, Plenković i Filipović napravili su suprotno – onemogućili su trošenje plina iz Okoli dok je cijena padala, a potom su produžili obvezu HEP-u prema Ini.
Komentari