Tomislav Čuveljak

Inicijativa Triju mora Hrvatskoj pruža novu mogućnost GEOPOLITIČKOG i gospodarskog pozicioniranja u okviru EU-a, i to u okviru zemalja s kojima je povezuju sličnosti. Ali uz potencijalne dobrobiti uvijek idu i potencijalne opasnosti

Prošlotjedni, treći sastanak predstavnika zemalja Inicijative triju mora u Bukureštu predstavljen je u hrvatskoj javnosti prilično skromno u odnosu na geopolitičko i ekonomsko značenje te ideje. U domaćim medijima u pravilu se kao inicijatora ideje nominira našu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, dok poljski mediji kao inicijatora nominiraju svojeg predsjednika Andrzeja Dudu. Činjenica jest da su upravo oni u lipnju 2015. formalno oblikovali međunarodnu, neformalnu inicijativu usmjerenu uspostavi snažne političke, gospodarske, infrastrukturne i sigurnosne suradnje srednjoeuropskih zemalja koje su zemljopisno smještene između Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativa obuhvaća dvanaest zemalja, članica Europske unije: Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Iako se u mnogim prikazima Inicijative triju mora autori referiraju na povijesne uzore pa je se često pogrešno predstavlja kao oživljavanje poljskog projekta Miedzymorze, prvu cjelovitu formulaciju te ideje nalazimo u studiji “Kompletiranje Europe: od koridora sjever – jug do energetske, transportne i telekomunikacijske unije”, koju je 2014. izradilo Atlantsko vijeće SAD-a u suradnji sa Srednjoeuropskim energetskim partnerima (CEEP). Voditelji izrade studije bili su general James Jones, bivši zapovjednik NATO-a za Europu i Obamin savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Pawel Olechnowitz, predsjednik upravnog odbora CEEP-a. Spomenuta studija spojila je vojno-strateške i energetske razloge te stvorila platformu za suradnju dvaju najjačih svjetskih lobija, vojnog i energetskog. Bez obzira na moguće prigovore, logičan nastavak, ne nužno loš, bila je politička inicijativa za gospodarsku suradnju radi veće integracije europskog prostora i stvaranja jedinstvenog europskog tržišta…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj