Američki predsjednik Joe Biden zaprijetit će ruskom šefu države Vladimiru Putinu u utorak na virtualnom sastanku do sad najstrožim gospodarskim sankcijama Rusiji ako izvrši invaziju na Ukrajinu, rekli su u utorak američki dužnosnici.

Rekli su da su sankcije, za koje izvor kaže da su uperene u prvom redu protiv ruskih banki, osmišljene kako bi odvratile Putina od napada na Ukrajinu.

Kremlj je više puta odbacio takve namjere i rekao da je raspoređivanje vojnika na granici s Ukrajinom isključivo obrambene naravi.

Rusija kaže da strahuje od ukrajinskih namjera i traži jamstva da Kijev neće posegnuti za silom da vrati teritorij koji je pod kontrolom proruskih separatista.

Prije svog prvog izravnog razgovora s Putinom od srpnja, Biden se u ponedjeljak konzultirao s europskim saveznicima o mogućim sankcijama protiv Rusije i zatražio čvrst zajednički stav u podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.

Biden je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, njemačkom kancelarkom na odlasku Angelom Merkel, talijanskim premijerom Marijem Draghijem i britanskim Borisom Johnsonom.

Pozvali su Rusiju na smanjenje napetosti i povratak diplomaciji. Rekli su da će njihovi timovi ostati u bliskom kontaktu, što uključuje konzultacije sa saveznicima u NATO-u i EU partnerima na “koordiniranom i sveobuhvatnom pristupu”, objavila je Bijela kuća.

Bidenov tim identificirao je niz ekonomskih sankcija protiv Rusije ako ona pokrene invaziju, rekao je viši dužnosnik njegove adminstracije.

Drugi izvor upoznat sa situacijom rekao je da se ciljalo na Putinov uži krug, ali nije donesena ikakva odluka. Još jedan izvor je otkrio da se razmatraju sankcije protiv najvećih ruskih banki.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki rekla je da se još ne zna je li Putin donio konačnu odluku o invaziji Ukrajine.

Videopoziv Putina i Bidena trebao bi se odviti oko 15 sati po GMT-u. Biden će s Putinom razgovarati iz tzv. Situacijske sobe Bijele kuće.

Ukrajina i snage NATO-a prozivaju Rusiju za gomilanje vojnika blizu granice i optužuju je da planira napad. Moskva to poriče i optužuje Kijev da jača vlastite snage na istoku gdje proruski separatisti kontroliraju veliki dio ukrajinskog teritorija.

SAD poziva obje zemlje da se vrate nizu sporazuma potpisanih 2014. i 2015. čiji je cilj okončanje rata u istočnoj Ukrajini.

“Jasno će dati do znanja da će Rusija pretrpjeti stvarnu štetu ako odluči nastaviti, ali će dati do znanja i da postoji učinkovit način za napredak u pogledu diplomacije”, rekao je dužnosnik novinarima.

Dvojica lidera ulaze u pregovore s oskudnim prostorom za postizanje kompromisa, ocjenjuje Reuters.

Putin će tražiti pravno obvezujuća sigurnosna jamstva da se NATO više neće širiti na istok niti razmještati svoje oružje blizu ruskog teritorija, uključujući u Ukrajini.

Očekuje se da će Putin predložiti Bidenu održavanje još jednog samita SAD-a i Rusije. Posljednji put su telefonski razgovarali u srpnju, a licem u lice su se susreli na samitu u Ženevi u lipnju.

“Naravno da su (na dnevnom redu) bilateralni odnosi koji su još uvijek u prilično žalosnom stanju”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. “Tu su i druga pitanja. U prvom redu napetosti zbog Ukrajine i napredovanja snaga NATO-a uz naše granice te inicijativa predsjednika Putina o sigurnosnim jamstvima”, dodao je.

Kontinuirano rastu međunarodne napetosti oko Ukrajine i crnomorske regije. Rusko ministarstvo obrane objavilo je u petak da poslalo borbene avione da prate dva američka zrakoplova za izviđanje iznad Crnog mora.

Američki general Mark Milley, zapovjednik združenog stožera, održao je u ponedjeljak virtualni sastanak sa šefovima obrane NATO-a o sigurnosnoj situaciji diljem Europe.

Glasnogovornik UN-a Stephane Dujaricc rekao je novinarima u ponedjeljak da je sastanak Bidena i Putina “iznimno važan, s obzirom na kontekst onoga što se događa u mnogim dijelovima svijeta”.