Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je u četvrtak Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ustvrdivši da se u sklopu zdravstvene reforme postavlja okvir za strukturne, a ne kozmetičke promjene u sustavu.

Beroš je u obraćanju zastupnicima rekao kako se u predloženim izmjenama naglašava načelo kvalitete u zdravstvu, te se usmjerava reforma na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.

“Upravo preventivni pregledi i aktivna briga za zdravlje imaju utjecaj na povećanje zdravih godina života, a ne blizina bolnice ili broj bolničkih postelja”, istaknuo je.

Jačanje preventivnih zdravstvenih mjera kroz izmjene oba zakona daje mogućnost svakom građaninu da uz potporu zdravstvenog sustava aktivno brine o svom zdravlju.

Uvodi se pravilnik koji će definirati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je jedan od načina kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja.

“Znamo da je važna dostupnost zdravstvene usluge, ali je jednako važna i pravovremenost”, ustvrdio je Beroš.

Također je važno uređenje organizacijske strukture zdravstvenog sustava, što je preduvjet za kadrovsku i financijsku održivost sustava.

Reforma ne znači centralizaciju bolničkog sustava

Poručio je kako provedba reformskih mjera ne znači centralizaciju bolničkog sustava, već se postavlja jasna organizacijska struktura na svim razinama zdravstvene zaštite.

“Na osnovnoj razini zdravstvene zaštite trenutno je stanje takvo da su nadležnosti, obveze i zadaci, ali i odgovornosti toliko izmiješani da nema jasnih granica i zaduženja”, smatra Beroš.

Zato se stvaraju značajni dugovi, koje ustanove kroz svoje redovno poslovanje ne mogu riješiti, kao što ne mogu riješiti niti liste čekanja. “To nas je i dovelo do toga da su financijske sanacije zdravstva postale pravilo, a ne iznimka”, rekao je.

Predstavljene mjere i aktivnosti nisu ni lista želja niti kozmetičke promjene, nego konkretne aktivnosti koje postupno dovode do ključnih reformskih promjena u zdravstvenom sustavu.

Beroš je poručio da politiziranje zdravstvenih tema, stavljanje partikularnih interesa iznad dobrobiti pacijenata i djelatnika zdravstvenog sustava nije dobar put i sigurno ne vodi nužnim reformskim promjenama.

“Sredstva za održivost zdravstvenog sustava ne trebamo i ne možemo promatrati isključivo kao trošak. Novac uložen u preventivu više je ulog u buduće zdravlje pojedinca i cijele nacije, a manje trošak”, kazao je.

Liječnici su na izmaku snaga, dežuraju danonoćno

Za to vrijeme predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić ističe kako se problemi u zdravstvu moraju hitno riješiti kako bi sustav stao na noge.

“Ne može se jednako kvalitetno liječiti pacijenta u prva tri sata i nakon 20 sati rada! Jer zasigurno nijedan pacijent u Hrvatskoj ne bi htio da ga pregledava ili operira liječnik koji pada s nogu od umora jer zbog manjka liječničkoga kadra dežura dan i noć”, poručila je dr. Čulinović-Čaić za Slobodnu Dalmaciju u četvrtak, najavljujući subotnji prosvjed.

“Sve je manje liječnika, a sve više bolesnih ljudi. Nije ni logično ni normalno da više vremena potrošimo na pisanje dokumentacije nego na pregled pacijenta. Pa mi smo studirali medicinu da bismo liječili pacijente, a ne da bismo se bavili administracijom! Naša je misija baviti se pacijentima i njihovim liječenjem”, zaključila je predsjednica Hrvatskog liječničkoga sindikata.