Hrvatska i dalje ima problema s diskriminacijom nacionalnih manjina i poštivanjem slobode medija, a izraženija nacionalistička retorika i govor mržnje u vrijeme izbora pridonijeli su jačanju netolerancije i nesigurnosti u zemlji, ocjenjuje Amnesty International u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu za 2016./2017.

AI podsjeća da je Hrvatska u siječnju dobila novu vladu desnog centra predvođenu premijerom Andrejem Plenkovićem nakon što je u lipnju prošle godine pala vlada Tihomira Oreškovića.

“Razdoblje političke nestabilnosti potkraj prošle godine i početkom nove bilo je praćeno jačanjem nacionalističke retorike i govora mržnje usmjerenog protiv specifičnih skupina, posebno Srba, izbjeglica i migranata”, navodi se u izvješću.

Organizacije civilnog društva zabilježile su porast broja slučajeva u kojima su mediji i javni dužnosnici “oživljavali fašističku ideologiju” iz prošlosti promičući korištenje provokativne ikonografije i općenito potičući na mržnju protiv manjina.

I dok su slučajevi poticanja na diskriminaciju i čak nasilje nad manjinama bili rijetko predmet istrage, sudovi su redovito procesuirali slučajeve kleveta i uvreda, koje su u kaznenom zakonu klasificirane kao ozbiljna kaznena djela. Novinari su bili ranjivi na progon u takvim slučajevima, navodi se u izvješću.

“Nastavile su se i kontinuirane prijetnje slobodi medija i napadi na novinare”, upozorava AI.

AI podsjeća da je vlada u ožujku naglo raskinula ugovore gotovo 70 urednika i novinara HRT-a, što je protumačeno kao pokušaj utjecaja na uredničku politiku. Istodobno, vlasti su odlučile ukinuti državne subvencije manjim neprofitnim medijima i neovisnim kulturnim inicijativama, dodatno ugrozivši medijski pluralizam. Hrvatska je pala s 54. na 63. mjesto na indeksu medijskih sloboda u svijetu.

AI također podsjeća da je Haaški sud (ICTY) izrazio zabrinutost zbog ritma i učinkovitosti progona na nacionalnim sudovima zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata 1992.-1995.

Zakon koji regulira status civilnih žrtava rata usvojen 2015. omogućio im je lakši pristup reparacijama i ključnim uslugama, ali i dalje postoje izazovi kad je riječ o pristupu svih žrtava pravosuđu, posebno nacionalnih manjina.

“Drugu godinu zaredom, nema napretka u utvrđivanju sudbine 1600 nestalih tijekom rata”, ističe AI.

Diskriminacija nacionalnih manjina i Roma u Hrvatskoj je i dalje raširena, upozorava AI. Zakonski okvir za prevenciju diskriminacije pruža odgovarajuću zakonsku zaštitu, ali se premalo primjenjuje u praksi.

UNHCR-a je registrirao da se do kraja 2016. u zemlju vratilo oko 133.000, preko polovice, Srba koji su pobjegli tijekom rata, ali i izrazio zabrinutost zbog problema na koje su naišli prilikom povrata svoje imovine. Broj pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u javnoj službi manji je od nacionalnih ciljeva. Srbi su suočeni sa značajnim preprekama u zapošljavanju u javnom i privatnom sektoru, a pravo korištenja jezika i pisma manjina i dalje se politizira i u nekim gradovima ne provodi, navodi se u izvješću.

Unatoč nastojanjima vlasti da poboljšaju integraciju Roma, oni su i dalje suočeni sa značajnim preprekama kad je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, smještaju i zapošljavanju. UNHCR je registrirao 2800 Roma bez stalne ili privremene dozvole boravka. Romi su nailazili na poteškoće prilikom dobivanja osobnih dokumenata što im je ograničilo pristup javnim uslugama.

AI je zadovoljan prihvatom izbjeglica i migranata u Hrvatskoj, navodeći da su UNHCR i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava uvjete u prihvatilištima ocijenili “odgovarajućima”.

Upozorava, međutim, da zemlja nema dosljednu dugoročnu politiku njihove integracije u društvo.

Hrvatska je i dalje tranzitna zemlja i tek ograničen broj ljudi zatražio je azil i ostao u zemlji dulje vrijeme. Prošle godine primila je 50 izbjeglica, uključujući 30 Sirijaca iz Turske, u sklopu europske sheme preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja, te 10 tražitelja azila iz Grčke i Italije u sklopu sheme premještanja. Do kraja 2017. Hrvatska treba primiti 1600 izbjeglica i tražitelja azila u sklopu tih shema.

U izvješću se napominje da su organizacije za zaštitu ljudskih prava upozorile na manjkavosti u zakonskim propisima o azilu i imigraciji i kritizirale prijedlog zakona o strancima, koji je vlada usvojila u svibnju. Prijedlog zakona uključuje odredbe o kriminalizaciji socijalne i humanitarne pomoći ilegalnim migrantima i zadržava mjere koje nalažu da migranti koji će biti deportirani moraju platiti trošak smještaja i odlaska iz zemlje.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.