Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda izrazili su u petak u Varšavi zadovoljstvo uspjehom summita Inicijative triju mora, ističući da se Inicijativa definitivno etablirala kao relevantna da će sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa potaknuti interes američkih poslovnih ljudi za ulaganja u srednju Europu.

“Jučer smo imali iznimno uspješan summit. Mislim da se Inicijativa triju mora sada definitivno etablirala kao relevantna, snažna inicijativa na prostoru srednje Europe između Baltika, Jadrana i Crnog mora”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskim kolegom Dudom nakon njihova bilateranog sastanka.

“Dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa dao je dodanu vrijednost našoj Inicijativi. Mi ne tražimo ničiji legitimitet, mi smo suverene države, ali nazočnost američkog predsjednika svjedoči o tome koliko je Inicijativa bitna ne samo za naše države, nego i za cijelo transatlantsko područje. Sada, konkretno od njegova posjeta očekujem povećani interes američkih poslovnih ljudi, investitora koji bi se uključili u realizaciju projekata koje predlažemo”, rekla je hrvatska predsjednica.

Sličnu poruku posao je i poljski predsjednik Duda, zahvalivši ujedno svim predsjednicima država srednje Europe koji su bili na summitu i predsjedniku Trumpu.

“Ovo je važna i ozbiljna Inicijativa, od velike važnosti ne samo za našu zemlju, nego i za cijelu Europsku uniju i proširenje transatlantskih veza”, rekao je Duda.

On je istaknuo da je poljski terminal za ukapljeni plin na Baltiku već dovršen, da je već primio prvu isporuku iz Sjedinjenih Država te da se nada da će uskoro biti dovršen LNG terminal na Krku kako bi se stvorio plinski koridor Baltik-Jadran.

Dvoje predsjednika su naglasili kao važno postignuće summita uspostavu poslovnog foruma Inicijative triju mora, koji će okupljati gospodarstvenike i poslovne ljudi iz 12 zemalja koje sudjeluju u Inicijativi.

“‘Businness forum’, forum poslovnih ljudi, bit će žila kucavica svega ovoga. Mi predsjednici pružamo neformalnu platformu za razgovore i okupljanja, a za konkretnu provedbu projekata očekujemo suradnju između resornih ministarstava u odnosu prema Europskoj uniji i trećim državama, ali ponajprije između naših poslovnih ljudi, koji će ostvarivati projekte i na taj način pridonositi gospodarstvima svojih država”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Članice Inicijative pripremile su katalog od 150 projekata u vrijednosti od preko 45 milijardi eura u području prometne, energetske i digitalne infrastrukture od kojih su se neki već počeli realizirati, a većim dijelom se financiraju iz fondova Europske unije.

“U predstojećem razdoblju trebamo snažno raditi na realizaciji tih projekata i na traženju financiranja i iz drugih izvora”, rekla je Grabar-Kitarović.

Predsjednica je najavila da će Inicijativa triju mora razraditi detaljni prijedlog s kojim će ići prema Europskoj komisiji da se kreira novi regionalni program za sljedeći Višegodišnji proračunski okvir EU-a za razdoblje nakon 2020. godine.

Sljedeći summit Inicijative triju mora održat će se sljedeće godine u Bukureštu, a Hrvatska će ove jeseni biti domaćin pripremnom sastanku tzv. šerpi, ljudi koji se konkretno bave pitanjima Inicijative.

“Moja je želja da prije summita u Bukureštu vidimo ostvaranje nekih od ovih projekata, a da na Gospodarskom forumu, koji će se održati na marginama summita sudjeluju poslovni ljudi država članica Inicijative i drugih zemalja zainteresiranih za ulaganja na našem prostoru”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica je ponovila da ova Inicijativa nije uperena ni protiv koga – ni protiv Njemačke, niti protiv Rusije, već da je njezin cilj jačanje gospodarstva i prosperiteta zemalja srednje Europe.

Na upit jesu li projekti iz navedenog kataloga otvoreni i za ruski kapital, predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da je “dobrodošao svaki kapital koji je čist, uz poštovanje svih postupaka u smislu javne nabave i svih standarda i kriterija EU-a”.

Potpisano pet memoranduma između hrvatskih i poljskih tvrtki

Odmah nakon završetka sastanka predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Dude organizirano je potpisivanje pet memoranduma o razumijevanju između hrvatskih i poljskih tvrtki.

Jedan od njih potpisan je između hrvatskog i poljskog operatora plinskog transportnog sustava Plinacra i Gaz Systema, priopćeno je iz Plinacra.

Tim je memorandumom dogovorena suradnja u područjima poput povezivanja tržišta LNG-a, tehnologija vezanih uz LNG te inicijative zemalja središnje i istočne Europe u okviru Europskog udruženja operatora plinskog transportnog sustava (ENTSOG). Bit će, među ostalim, realizirana kroz zajedničke projekte, razmjenu informacija i iskustava te međusobnu tehničku podršku, priopćeno je iz te tvrtke.

Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar ocijenio je kako je Memorandum još jedna potvrda dobre suradnje Plinacra i Gaz Systema i temelj još čvršće i kvalitetnije buduće suradnje, te je izrazio vjerovanje kako će partnerstvo u mogućim zajedničkim projektima te razmjena iskustava, informacija i znanja biti od koristi za obje tvrtke te pridonijeti bržoj i kvalitetnijoj realizaciji projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti opskrbe.

Panel rasprava o jačanju sigurnosti zemalja u regiji triju mora

Prije bilateralnog sastanka s poljskim predsjednikom Dudom, hrvatska predsjednica sudjelovala je na panel raspravi na temu “Jačanje prosperiteta i sigurnosti zemalja u regiji triju mora” sklopu Global foruma koji su organizirali američki think tank Atlantsko vijeće i Poljski institut za međunarodne odnose. U panel raspravi zajedno s hrvatskom predsjednicom sudjelovala je estonska predsjednica Kersti Kaljulaid i bugarski predsjednik Rumen Radev.

Inicijativa triju mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku u cilju jačanja trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Inicijativa je zamišljena kao neformalna platforma za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima, a okuplja 12 zemalja – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Inicijativu snažno podržavaju Sjedinjene Države i Kina.

Komentiraj

FOTO:EPA/Pawel Supernak
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.