Peticijom “Stop plagiranju u Hrvatskoj” te zahtjevom Hrvatskom saboru i Vladi želimo da se u Hrvatskoj uvede nulta stopa tolerancija na plagiranje i uspostavi pošten i odgovoran odnos prema radu, a posebice u akademskoj zajednici, upozorili su u ponedjeljak inicijatori peticije na konferenciji za novinare.

Od Vlade i Sabora zatražili su da se u Etički kodeks Sabora, kao i u već postojeći Etički kodeks državnih službenika, unesu odredbe prema kojima plagiranje koje su počinili javni dužnosnici, a koje su utvrdila nadležna tijela predstavlja tešku povredu etičnosti.

Plagiranje je nespojivo s obnašanjem javne dužnosti, poručila je jedna od inicijatorica peticije docentica i znanstvenica sa zagrebačkog Sveučilišta Vesnica Garašić. Naglasila je kako je plagijat najveći problem akademske zajednice te upozorila kako nema instrumenata za pravovremeno prepoznavanje plagijata i propisanih sankcija za plagiranje, a da etički procesi traju i do tri godine.

Problemi se posebno intenziviraju kada je riječ o visokopoziconiranoj osobi, rekla je Garašić koja je više od sedam godina bila članica etičkog savjeta zagrebačkog Sveučilišta. Napomenula je kako postoje programi koji otkrivaju tzv. “copy -paste” plagiranje, no da je puno teže dokazati “krađu ideja”.

Profesor i znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu Ivan Đikić istaknuo je kako problem plagiranja pogađa cijelo društvo i kako nije samo problem Hrvatske. Upozorio je kao Hrvatska ima najveći postotak plagiranja kod javnih dužnosnika  te kako je tolerancija i relativizacija  te pojave velik problem za Hrvatsku i naglasio kako je to nespojivo s obnašanjem javne funkcije.

Također je upozorio na zabrinjavajuće velik odljev mladih ljudi iz Hrvatske, među kojima 16.000 djece. Ustvrdio je kako Hrvatska ide u ponor te da se s time moramo suočiti i da je to nešto ispod čega ne smijemo ići.

Napomenuo je kako u EU postoje neovisni odbori u kojima su moralni i časni ljudi s integritetom koji imaju ulogu sačuvati časnost obrazovnog sustava, rade na temelju činjenica neovisno i bez pritiska.

Osvrnuo se i na slučaj aktualnog ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića rekavši kako zagrebačko Sveučilište o tome slučaju nikad nije raspravljalo što je potvrdio i bivši rektor Aleksa Bjeliš te da Barišić nikada nije ni bio zaposlenik zagrebačkog Sveučilišta. Na splitskom sveučilištu zahtjev je odbačen kao neosnovan, rekao je Đikić dodavši kako je politika ušla u sve pore društva pa tako i u znanosti i da se protiv toga treba boriti.

Upitan hoće li promijeniti odluku da znanstvenu karijeru nastavi izvan Hrvatske, odgovorio je kako je njegova odluka o napuštanju splitskog Sveučilišta reakcija na objede i neistine na njegov račun pri čemu je spomenuo rektora tog sveučilišta od kojeg očekuje ispriku. Takva odluka bila je motivirana i istupom premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da je (Đikić) slao mailove oporbi i instruirao je, što je također neistina, i da je odbio povući tu svoju tvrdnju.

Napose premijerovu tvrdnju da (Đikić) može ići i raditi gdje hoće, odnosno da ne mora raditi u Hrvatskoj, Đikić smatra katastrofalnom i dodaje kako to može javno reći, jer je neovisan. Izrazio je nadu da će premijer Plenković uvesti europske standarde i nultu toleranciju na plagiranje, iako je stao iza Barišića, koji je, kako je rekao, dokazani plagijator i učinio je niz nečasnih radnji.

Napomenuo je kako još nije dobio odgovor na svoju ostavku te da je i dalje spreman djelovati u Hrvatskoj, ali ne u okviru splitskog Sveučilišta .

Jedan od inicijatora peticije profesor s PMF-a Damir Bakić naglasio je kako s plagiranjem ne smije biti kompromisa i relativizacije usporedivši ga u jednom dijelu, s krivotvorenjem novčanica, i založio se za apsolutnu nultu toleranciju na takvu pojavnost.

Plagiranje u znanosti je apsolutno suprotno temeljnom postulatu – čestitosti. To treba biti suštinska poruka budućim naraštajima da je etička dimenzija iznad svih imuniteta i formalnih mehanizama, poručio je Bakić.

Peticiju su pokrenuli profesori, znanstvenici, učitelji, liječnici i studenti u trenutku u kojem je, kako navode, hrvatsko društvo obilježeno prevelikom tolerancijom na plagijate, te preko svake mjere naraslim aferama povezanih s plagijatima koje su počinile osobe na visokim javnim funkcijama u Hrvatskoj.

Peticiju je do sada potpisalo 11.400 građana sa zahtjevom da Vlada i Sabor podrže politiku nulte tolerancije na plagiranje te da se osobito strogo sankcioniraju svi slučajevi plagiranja koje su počinile osobe na javnim funkcijama.