Nakon niza teških i tragičnih prometnih nesreća na hrvatskim prometnicama proteklih nekoliko dana prometni stručnjak Željko Marušić predložio je u petak žurno osnivanje nevladine ‘Hrvatske agencije za cestovni promet’ (HACP), koja će uzeti stvari u ruke i zaustaviti anarhiju u prometnom sustavu.

Njome bi se postavili temeljni i stručni kriteriji organiziranja, vođenja, funkcioniranja i kontroliranja prometnog sustava, koje bi trebali ispunjavati, odnosno provoditi u resornim ministarstvima, smatra Marušić.

Po njegovom sudu ministar prometa Oleg Butković, najodgovorniji za kaos i anarhiju u prometnom sustavu, barem kao formalni i moralni čin, u posljednjim danima ‘tehničkog mandata’ trebao bi podnijeti ostavku. Budući premijer Andrej Plenković dobro bi trebao promisliti kome će dati na upravljanje najvažnije resorno ministarstvo, kako bi konačno struka preuzela stvari u ruke i prekinula crni niz, istaknuo je Marušić.

Također smatra potrebnim hitno vratiti uredbu ograničenja snage automobila za mlade vozače i da se limit sa 80 smanji na 70 kW (sa 109 na 95 KS) te znatno pooštriti i sustavno nadzirati ispunjenje odredbi o vremenima trajanja upravljanja za vozače teretnih vozila i autobusa. Treba unaprijediti postupke očevida nakon tragičnih nesreća, kako bi se osigurali uvjeti za preciznu forenziku korištenja ‘pametnog telefona’ u vožnje te osnovati povjerenstvo koje će temeljito analizirati stanje zaštitnih ograda na autocesti, posebice u područjima oko betonskih konstrukcija nadvožnjaka, portala i rasvjetnih stupova.

Stravična nesreća u petak ujutro s dvije poginule osobe, nakon što se kamion-hladnjača zabio u nosivi stup nadvožnjaka na zagrebačkoj obilaznici A3, kod čvora Jakuševec, ukazuje na dobro poznate anomalije u prometnom sustaju – nepoštivanje vremena trajanja upravljanja za vozače teretnih vozila i neispravnim ogradama na autocestama, drži Marušić.

Upozorio je kako je javna tajna da se propisi o vremenima trajanja upravljanja za vozače teretnih vozila krše na više načina i da su policijske kontrole loše i neučinkovite. Stoga je zbog pogibeljnosti takvih prekršaja i propusta u nadzoru to je jedan hitnih prioriteta za rješavanje, ustvrdio je.

Da su na konkretnoj lokaciji ograde izvedene prema prema važećem pravilniku o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama, po normi H2, posljedice vjerojatno ne bi bile tragične, a i taj pravilnik daleko je od onoga što propisuju europske direktive i smjernice (EuroRAP), da ‘prometnice trebaju opraštati greške vozačima’. Ograde bi trebale biti izvedene tako da spriječe udare u stupove nadvožnjaka, rasvjete, signalizacije, kao što su bile nesreće 5. kolovoza na čvoru Jankomir, 7. travnja na čvoru Karlovac, u kojima su smrtno stradale osobe, naglašava Marušić.

Podsjetio je kako je po obrascu jutrošnje tragedije u rujnu 2008. izmasakrirano 14 slovačkih turista, nakon što slaba ograda nije zaustavila jureći autobus sa zaspalim vozačem da se zabije u betonsku konstrukciju nadvožnjaka na autocesti A1 između čvorova Gospić i Lovinac. U lipnju 2012. na autocesti A1, kod tunela Krpani osam je čeških turista poginulo nakon što je autobus sletio,  probio preslabu ogradu i zabio se u rasvjetni stup koji tu nije trebao biti. Nitko dosad nije se ozbiljno pozabavio stanjem opreme i zaštitnih ograda na autocestama, koje uvelike poništavaju njihove sigurnosne značajke, upozorava Marušić.

Potvrde li se nagađanja da je stravičnu nesreću 11. listopada na osječkoj južnoj obilaznici izazvao 34-godišnjak, samoubojstvom na krajnje bezobziran i sebičan način, a na to ukazuje analiza kretanja vozila prije sudara takvu je nesreću teško i predvidjeti, a kamo li spriječiti. Nesreće se događaju svugdje u svijetu, a pomoći može samo opreznija, sporija vožnja, koja pruža više prostora i vremena za izbjegavanje sumanutih ubojica na cestama, koje tek potom treba tretirati samoubojicama, smatra Marušić.

Svakako treba uprijeti prstom u neizravne krivce za tragedije kod Koprivnice i Dugog Sela, koji su skrivili mladi vozači, očito nedorasli snazi i brzini vozila te ukidanje odredbe o najvećoj snazi vozila kojima smiju upravljati mladi vozači ‘nož je u leđa’ prometnoj sigurnosti, ocijenio je. Činjenica da je Ustavni sud problematizirao prava i diskriminaciju mladih vozača, no ne i njihovih žrtava, ukazuje da nema odgovornosti, nažalost ni sustavnog znanja, donositi takve odluke, poručio je Marušić.

Po njegovom mišljenju zabrinjavaju dvostruka mjerila u tretiranju krivaca za tragične nesreće, nedopustiv medijski spin, potpuno neutemeljen snimkama nakon nesreće i razmjerno dobrim stanjem kolnika, da je mlada vozačica, koja je usmrtila 2-godišnju djevojčicu, u komu odvela njezinog oca, a 6-godišnjeg sina doživotno traumatizirala, nesreću izazvala zapljusnuta vodom nasuprotnog kamiona.

To ismijavanje izvjesnosti uzroka i neodgovornosti ukazalo je na propust u očevidu tragične nesreće, koji sukladno suvremenim trendovima i tehnologijama, nije napravilo sve što bi trebalo za naknadnu forenziku korištenja mobilnog uređaja u vožnji, smatra Marušić.

Komentiraj

FOTO:Davor Javorovic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.