“Velika bilježnica”, nastala prema istoimenom romanu Ágote Kristóf, predstava je o odrastanju u doba rata. Njezini junaci sudionici su i svjedoci rata koji nije ekskluzivno vezan za prošlost, jer se već desetljećima vraća u obliku novih sukoba na različitim svjetskim teritorijima. Kraj te priče bez kraja zatječe ih u minskom polju, nad mrtvim tijelom vlastita oca, kao gotovo odrasle ljude koji su i sami postali upravo ono zlo što ih je tako nepovratno promijenilo. Premijera predstave “Velika bilježnica” u režiji Edvina Liverića bit će izvedena 4. lipnja te je posljednja ovosezonska premijera Zagrebačkog kazališta mladih. Glazbu za predstavu skladala je i izvodi svjetski poznata umjetnica na harmonici Merima Ključo.

Ta 42-godišnja bosanskohercegovačka umjetnica koja živi u Los Angelesu gostovala je u najvećim svjetskim dvoranama, svirala s najvećim svjetskim orkestrima, a osim što svira, i skladateljica je i producentica. Ovo joj je prva suradnja u nekom hrvatskom kazalištu.

Kako kaže Edvin Liverić, Merimu je upoznao 2009. u Ljubljani kada je s Amirom Medunjanin promovirala njihov album “Zumra”. Od tada su se sporadično susretali po svijetu i dogovarali suradnju. Kako inscenaciju “Velike bilježnice” Liverić planira više od deset godina, ali dosad za taj naslov u ZKM-u nije bilo interesa, još su 2009. razgovarali i o mogućoj suradnji u kazalištu.

“Od prvog Merimina koncerta oduševljen sam glazbom koju ona stvara na svojoj harmonici, a kako sam i inače ljubitelj tog instrumenta, nekako mi je bilo logično da je Merima idealan izbor za skladateljicu i glazbenicu u toj predstavi koja odiše mitteleuropskom tugom i povijesnim čemerom 20. stoljeća”, kaže Liverić koji smatra da predstava “Velika bilježnica” ne prestaje biti aktualna, na sramotu naše civilizacije.

“I danas smo svjedoci aktualnosti ove predstave, kada Balkanskom rutom prolazi tisuće malih Sirijaca koji zauvijek nepovratno gube svoja djetinjstva i čija je sudbina i dalje neizvjesna. Šokirala me vijest da je među milijunima prognanih i izbjeglih u Europu u posljednjem izbjegličkom valu bilo na tisuće djece, koja su putovala sasvim sama. Oko 10.000 maloljetnika koji su bez pratnje pristigli na europsko tlo izgubio se svaki trag. Među 4749 onih koji su do 1. siječnja 2016. registrirani samo u Njemačkoj, njih 431 bilo je mlađe od 13 godina, ostali između 14 i 17 godina. Ne usuđujem se ni pomisliti kakvog će traga rat i nasilje ostaviti na njihova djetinjstva, a vjerojatno će i bitno odrediti ostatak njihova života”, kaže za Nacional Liverić i dodaje da su u svim ratovima, kroz povijest čovječanstva, djeca bila i ostala najveće žrtve. On je, kaže, prema grupaciji nemoćnih u društvu, posebno senzibilan i za njih gaji izrazitu empatiju.

Merima Ključo kaže da je skladanje za ovu predstavu bilo lako jer je tema fascinantna pa je već čitajući tekst osjetila dinamiku i ritam predstave. Merima Ključo kaže da je aktualnost predstave neupitna zbog problema s granicom između dviju zemalja koje se više ni ne zovu kako su se zvale prije rata, ali i zbog ksenofobije koja se izražava i onda i danas u odnosu na sve koji su drugačiji.

“Ksenofobija mi nikada nije bila jasna, a sve što mi je nejasno, ne bih znala kako prevladati. Osim možda tako da se družim s ksenofobima i pomažem da se oslobode straha od nepoznatog. Bila sam u mnogim situacijama kada su ljudi imali neki strah i rezervu i prema meni kao strancu – izbjeglici iz Bosne. Obično je njihov strah bio zasnovan na neznanju i medijskim dezinformacijama. Vidno je bilo njihovo olakšanje kad bi saslušali moju priču. Kad bi prepoznali i shvatili da njihov strah od ‘strašnih stranaca i izbjeglica’ ne samo da nije potreban, nego je i veliko opterećenje s kojim se svakodnevno nose. Pogotovo kad strah preraste u osjećaj ugroženosti i mržnju”, priča glazbenica koja ističe tradiciju i kao način da upoznaje ljude i njihove običaje.

“Tradicija mi je bitna kao neiscrpna riznica i izvor inspiracije. Uz to je koncertna harmonika suvremeni instrument s nevjerojatnim mogućnostima izražaja. U kratkom periodu od tradicionalnog prerasta u suvremeni instrument”, ističe Merima Ključo. Mnogi poznati svjetski kompozitori napisali su vrijedne kompozicije za harmoniku i sve je više kompozitora oduševljeno tim instrumentom. Bitno je, smatra Merima Ključo, da kompozitori sadašnjice što više skladaju za harmoniku jer je repertoar današnjih kompozitora jedini postojeći jer harmonika nije postojala, primjerice, u vrijeme Bacha, Mozarta ili Beethovena.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture