Ministar financija Boris Lalovac rekao je u ponedjeljak da se ne boji arbitraže u “slučaju franak” kojom “prijete” banke, da je je Vlada jasno rekla da treba zaštititi građane i poručio je bankarima da počnu kalkulirati anuitete svojim klijentima.

“Poruka bankarima je: umjesto da se sada bave arbitražama, imate još 15 dana, počnite kalkulirati anuitete svojim klijentima. Uvijek ste govorili da su vam klijenti na prvom mjestu, pokažite to i dajte se u posao”, rekao je Lalovac, gostujući u Dnevniku Nove TV.

Reuters je objavio da će banke na koje će utjecati plan hrvatske Vlade o konverziji kredita vezanih uz švicarske franke u eure zatražiti arbitražu Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.

Na pitanje kako komentira zahtjev udruge Franak za ostavkom guvernera Vujčića i je li se s njim konzultirao, rekao je da se s guvernerom prije nego je zakon izašao u javnost dva puta sreo. “Raspravljali (smo) o svim opcijama i on je prvi upozoravao da bi konverzija u kune bila štetna za tečaj, pa je jedan od njegovih prijedloga bila konverzija u eure. Ja sam vidio priopćenje koje je potpisao jedan od njegovih viceguvernera i vjerujem da je bilo neke komunikacijske pogreške unutar HNB-a”, rekao je.

Jutarnji list objavio je u subotu dokument u kojem HNB upozorava Vladu da bi provedba najavljenog modela rješavanja ‘slučaja franak’ mogla uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost Hrvatske, te procjenjuje da bi najranjiviji dužnici i dalje imali probleme u otplati kredita.

Neka austrijski ministar pogleda kako su matične banke zarađivale dok su hrvatski građani gubili

U povodu najave HNB-a da će u utorak objaviti izvješće o problematici zaduženja dužnika s mogućim posljedicama konverzije, Lalovac je kazao: “Smatramo da upravo s konverzijom u eure, i na ovakav način dati ljudima da izađu iz dužničkog ropstva, neće biti problem. Pogotovo jer se i 2010. u izvješću HNB-a pokazalo da su banke zaradile 3,5 milijarde kuna od tečajnih razlika. Također se navelo da su banke na izvedenicama gdje su se štitile od švicarce, izgubile 3,3, milijarde kuna, ali njihove matice s kojima su one zatvarale te švicarce, one su zaradile 3,3 milijarde kuna”, rekao je ministar. “Tako da je moja poruka kolegi, austrijskom ministru financija, da ih pogleda, gdje su njihove matice u danima kada su hrvatski građani gubili, kako su njihove matice zarađivale.’

Niječno je odgovorio na pitanje imaju li banke pravnu podlogu na temelju koje bi mogle zaustaviti Vladu u donošenju toga zakona. “Banke nemaju pravnih podloga, upravo smo napisali zakon da se teret ravnomjerno rasporedi. Smatramo da su mogućnosti poslovnih banaka puno veće nego građana. Dugo je trajala agonija građana i ne bih htio sada reći da slijedi agonija banaka, ali neka si malo razmisle što su davali. Bitno je da se sada agonija građana makne, i neka nekog drugog boli glava”, dodao je.

Za neprovođenje zakona “vrlo jasno smo potpisali prekršajne odredbe, na svaki dan kašnjenja, a to su milijunski iznosi. Veseli me, puno novaca u proračunu”, dodao je.

Rebalans: najviše Ministarstvu znanosti i obrazovanja

U povodu prijedloga rebalansa proračuna za ovu godinu, koji je sutra na dnevnom redu sjednice Vlade, rekao je kako “najveći dio ide Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, 300 milijuna kuna. Ministarstvu socijalne skrbi 150 milijuna kuna, a Ministarstvu rada 130 milijuna kuna, dječji doplatak 90 milijuna kuna”. Dodao je kako će deficit ostati na istoj razini.

Upitan znači li to da ministar Mornar diže plaće za svoje prosvjetare ponovi je da neće biti povećanja prosvjetara. “Ne, ovo je onaj dio plaća koji mu nedostaje. Danas smo komunicirali, za taj dio trebamo malo bolja vremena, to znači godinu ili dvije, gospodarski rast od dva posto pa nadalje”, rekao je Lalovac.

Komentiraj

FOTO:FAH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.