Saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke (HNS) Srđan Gjurković posljednjih mjeseci vrlo je aktivan u političkom životu, a posebno se angažirao na dvama područjima: s jedne strane, kao predsjednik Saborskog obora za financije aktivno radi na rješavanju problema kredita u švicarskim francima, a s druge je sve do parlamenta progurao hitne izmjene Zakona o sportu, kojima bi se iz temelja trebali promijeniti i urediti odnosi u hrvatskom sportu. Gjurković je zaslužan za to da su prvi put u povijesti izmjene jednog zakona, inače inicirane “na terenu”, od udruge Naš Hajduk, na koncu doista ugurane u parlamentarnu proceduru: nakon što je skupio tridesetak potpisa saborskih zastupnika od desnice do ljevice, službeno su ih prigrlili klubovi zastupnika SDP-a i HNS-a. U razgovoru za Nacional splitski saborski zastupnik bio je vidljivo diplomatičan i oprezan, ali je svejedno otkrio dva ključna detalja. Prije svega, najavio je da će se problem kredita u švicarskom franku riješiti njihovom konverzijom u eure, dok je usvajanje Zakona o sportu već gotova stvar. Otvoreno je pozvao HDZ, koji kontrolira Hrvatski nogometni savez, da povuče svoje ljude iz Izvršnog odbora HNS-a i tako jednim potezom omogući promjene u toj organizaciji.

[quote_box_center]

• ‘Nemojmo zaboraviti presudu Vrhovnog suda. Saborski odbor je predložio da banke potpišu anekse ugovora i obračunaju preplaćene kamate temeljem presude. To smatramo društveno opravdanim’

• ‘Iznad sabora je jedino Ustavni sud i građani koji nas biraju. Nogometni savez nije, niti će biti. A HDZ bi trebao povući svoje članove iz svih tijela HNS-a i tako popraviti stanje u nogometu’

[/quote_box_center]

NACIONAL: U Hrvatskom saboru prvi put je organizirana velika tematska sjednica Odbora za financije na temu kredita u švicarskim francima. Je li država predugo zatvarala oči pred tim problemom i tko je, po vašem mišljenju, za njega uopće odgovoran?

Mjesecima je moj odbor u kontaktu s predstavnicima udruge Franak i osobno sam imao više sastanaka s ciljem pronalaska optimalnog rješenja. Danas rješavamo posljedice. Posljedice shvaćamo kao društveni problem koji je eruptirao u siječnju ove godine visokim povećanjem tečaja švicarskog franka. Na odboru su svoj stav iznijeli i udruga Franak i HUB i HNB i Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo financija. Nismo samo raspravljali, nego smo i usvojili zaključke koji su upućeni na plenarnu sjednicu. Opozicija je i tu kalkulirala, nije izrekla jasan stav. Vladajuća većina u odboru jasno se odredila prema načinu rješavanja i prema svima koji imaju odgovornost, a i mogućnost za rješavanje sadašnje situacije. Sabor je na prijedlog ove vlade, u studenom, izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju smanjio kamatnu stopu za korisnike kredita u švicarskim francima na 3,23 posto, a izmjenama u siječnju 2015. fiksirao se tečaj kune prema švicarskom franku na 6,39.
Ni jedna vlada do tada nije konkretno rješavala problem usvajanjem zakona. Podsjećam, memorandum iz lipnja 2011. između tadašnje vlade i osam banaka je propao. Ni u Europi, u zemljama koje se susreću s tim problemom, nije se snažnije reagiralo za olakšanje pritiska građanima. Često spominjana Mađarska otklonila je valutni rizik za klijente na konverziji glavnice kredita u domaću valutu po tržišnom tečaju. Nisam za takvu opciju u Hrvatskoj. Ponavljam, odgovornost nije samo na jednoj strani. U prvom redu tu su banke koje su plasirale kredite u švicarcima i nedovoljno kvalitetno informirale klijente o rizicima i mogućim posljedicama, jer je samo euro kao valuta u Hrvatskoj ‘zaštićen’ od strane HNB-a. Hrvatska narodna banka upozoravala je, ali nije djelovala stvarnim mjerama i rješenjima u odnosu na mogući rizik. Odgovornost snose tadašnja HDZ-ova vlada i saborska većina koja je bila pasivni promatrač u svemu što se događalo po tom pitanju.

Malo analize: stambeni krediti građanima značajno su krenuli 2004. godine, njih 4.581 s prosječnom kamatom od 5,15 posto, 2005. godine odobreno ih je 21.636  s prosječnom kamatom 4,74 posto, 2006. bila su 27.564 stambena kredita s prosječnom kamatom od 4,46 posto te 2007. godine 16.112 stambenih kredita s prosječnom kamatom od 4,56 posto, a 2008. godine 3.554 stambena kredita s prosječnom kamatom od 5,47 posto. Ostalih godina na godišnjoj razini bilo ih je manje od stotinu. Ukupno ih je ugovoreno 73.700, a do prošle godine nedospjelo 55.800 kredita. Na prethodno spomenute kredite do 100.000 švicarskih franaka otpada oko 55 posto ukupnog duga.

NACIONAL: U javnosti se pojavljuju ogromne primjedbe na račun Hrvatske narodne banke. Smatrate li da je bilo grešaka u njenom postupanju?

Ponavljam, stizala su upozorenja, ali nije bilo mjera i rješenja da se spriječi valutni rizik.

NACIONAL: Treba li redefinirati ulogu HNB-a i na koji način? Je li za uređenu državu primjerena situacija da, recimo, Hrvatski sabor nema pravo uputiti vlastitu reviziju u HNB?

Reviziju HNB-a rade međunarodne revizorske kuće, a odobrenje o izboru daje Saborski odbor za financije i državni proračun. Tri puta godišnje u Saboru se raspravlja o izvješćima HNB-a, o dva polugodišnja i jednom godišnjem izvješću. Europska centralna banka je također nadležna za nadzor. U ovom trenutku nema potrebe za dodatnim revizijama.

NACIONAL: Kako bi, po vašem mišljenju, trebalo izgledati trajno i dugoročno rješenje problema kredita u francima?

Moja polazna točka za trajno rješenje jest da mora biti pravedno i prema građanima koji imaju kredite u eurima ili kunama. Dobra volja i argumenti temeljeni na analizama mogu donijeti dogovorno rješenje između banaka i Udruge Franak, uz koordinaciju s HNB-om i Ministarstvom financija. Konverzija u eure je optimalno rješenje radi očuvanja deviznih rezervi zemlje. Treba izraditi simulacije za kredite prema kojima bi se odredio tečaj optimalan većini građana s jedne, a održiv s obzirom na potencijalne gubitke banaka s druge strane. Tu je ključna simulacija i usporedba s građanima koji imaju stambene kredite u eurima ili kunama. Nemojmo zaboraviti i presudu Vrhovnog suda. Saborski odbor je predložio da banke potpišu anekse ugovora i obračunaju preplaćene kamate na temelju presude. To smatramo društveno opravdanim za korisnike kredita, za banke, ali i za pravosudni sustav. To spada u dio kad govorim o dobroj namjeri i pozitivnom pristupu rješavanju, a ne da se slučajevi rješavaju sudski i pojedinačno.

NACIONAL: Premijer Milanović obećao je da će tečaj od 6,39 kuna za jedan franak “vrijediti dok god je on premijer”. Je li moguće da Vlada i Sabor jednostavno zacementiraju trenutno stanje?


Doneseni zakon je na snazi do sredine siječnja 2016. godine, što potvrđuje izjavu premjera. Ipak, očekujem da će se već sada intenzivno raditi na sveobuhvatnom rješenju. Rasprava će se voditi i na plenarnoj sjednici i očekujem daljnje radnje u ubrzavanju pronalaska rješenja.

NACIONAL: U posljednje vrijeme se češće pojavljujete u javnosti, a jedna od inicijativa koju ste pokrenuli jesu hitne izmjene Zakona o sportu. Kako je do toga došlo i kakve su bile reakcije zastupnika koji su vas podržali na početku inicijative?

Pratim rad udruge Naš Hajduk od početka djelovanja. Kao gradski vijećnik od 2013. godine primam izvješća o radu Hajduka i od tada dolazi moja podrška modelu upravljanja koji je odmaknuo politiku od Hajduka, uveo visoke standarde transparentnosti po pitanju financija i omogućio demokratsku proceduru biranja nadzornog odbora. U Saboru sam u veljači organizirao okrugli stol na temu “Potpore u sportu – Hrvatska i EU iskustva”, na kojem su sudjelovali i predstavnici udruge Naš Hajduk, ministarstava, domaći i strani stručnjaci s područja državnih potpora u sportu. Neposredno nakon toga bio sam pozvan kao zastupnik iz Splita na okrugli stol koji je organizirao Naš Hajduk na temu prijedloga izmjena zakona. Kad sam pročitao prijedloge i obrazloženja, javno sam se obvezao da ću pokrenuti inicijativu da predložene izmjene i dopune Zakona o sportu uđu u saborsku proceduru jer su točno prepoznale problem i nudile rješenje. Nemate tako često situaciju da od građana dobijete stručno posložen, zakonski usklađen prijedlog koji je gotovo sto posto pripremljen da može ići u saborsku proceduru. Od ponedjeljka, kada je bio okrugli stol u Splitu, do petka, kad je predan prijedlog izmjena i dopuna Zakona, dobili smo podršku i potpise klubova zastupnika HNS-a i SDP-a, ali i velikog broja opozicijskih vijećnika. Čelnik Nogometnog saveza omalovažavao je našu inicijativu, govorio je da neće ući u proceduru Sabora, a ako i uđe, da neće dobiti potporu zastupnika.Iznad Sabora su jedino Ustavni sud i građani koji nas biraju. Nogometni savez nije niti će biti, ma koliko to htio.

NACIONAL: Od ideje o izmjenama Zakona do danas, prošlo je skoro šest mjeseci, gdje je problem?


Prijedlog Zakona ušao je u proceduru 6. ožujka, sedam dana kasnije uvršten je na dnevni red, 28. svibnja mu je Vlada dala pozitivno mišljenje, a Odbor za zakonodavstvo podržao ga je 9. lipnja. Vjerujem da će se na sjednici raspraviti i usvojiti najkasnije do 15. srpnja. Moglo je ići i brže, ali uzimajući u obzir sve što je proceduralno potrebno da se jedan zakon koji je predložen iz Hrvatskog sabora usuglasi s Vladom, raspravi i izglasa, još je u okviru uobičajenih vremenskih termina. Puno je važnije da je prijedlog dobar, da je kvalitetno komuniciran i da ima široku podršku.

NACIONAL: Zašto su hitne izmjene uopće potrebne i što se njima želi postići?

Usvajanjem će se poboljšati Zakon o sportu i ispraviti određene nepravilnosti koje svakodnevno uočavamo. On nikako ne rješava sve probleme sporta niti ima takve ambicije, ali sigurno čini sport boljim, podiže standarde i zato je dobio potporu puno šire političke javnosti. Osnovne točke su transparentnost u financijskom izvještavanju, podizanje standarda za ljude koji žele biti sportski funkcioneri, izjednačavanje klubova koji nastupaju u istoj ligi neovisno o tome je li riječ o dioničkim društvima ili udrugama građana, te davanje većeg utjecaja klubovima koji su nositelji kvalitete i najveći promotori svog sporta. Nužno je što prije sport očistiti od utjecaja politike koja ga je u jednom dijelu zagadila. Da je riječ o dobrom prijedlogu, najbolje dokazuju argumenti protivnika koji kritiziraju one koji su prijedlog izradili, nas koji smo ga potpisali, hitnost procedure, ali zapravo na sam sadržaj nemaju prigovora.

Foto: Saša Zinaja

NACIONAL: Jasno je da će izmjene, barem u početku, najviše učinka imati na hrvatski nogomet. Vlada li u tom sportu doista “močvara” i kako je moguće da u četiri godine mandata nije učinjeno gotovo ništa na njenom isušivanju?

Nedvojbeno je da imamo vrhunsku reprezentaciju, no isto tako nitko ne može osporiti da nam je klupski nogomet u velikim problemima. Nezdravi odnosi koji vladaju u hrvatskom nogometu, najbolje se reflektiraju na praznim tribinama s jedne i sukobima s navijačima s druge strane. Prosvjed koji se dogodio na splitskoj rivi i ružni povici na svim hrvatskim stadionima, samo su alarmi da je krajnje vrijeme da se stvari promijene. Ne možemo reći da ova vlada ne radi na tom problemu. Pokušala je kao ni jedna prije, nekad s više a nekad s manje uspjeha, no ono na čemu insistira je micanje politike iz operativnih funkcija u sportu, a upoznati ste s apsurdom u kojem se to tumačilo kao miješanje politike u sport. Vlada je isušila brojne “močvare” u drugim segmentima društva, a u ovom dijelu željelo se ići s novim cjelovitim Zakonom o sportu. Ako se slažemo da politika treba biti van sporta, a ja na tome insistiram, onda je jedino što možemo dati pravedan i zdrav zakonski okvir. Nadam se da će to sveobuhvatno zakonsko rješenje do kraja mandata doći na dnevni red, no vidimo i sad da je jako teško uskladiti sve potrebe i mogućnosti. Odlična stručna priprema Zakona od strane udruge Naš Hajduk, omogućila mi je pokretanje inicijative u Saboru i osigurala argumente da prijedlog dobije široku potporu pa nije bilo razloga za daljnje odgađanje.

NACIONAL: Pretpostavljam da ste i sami svjesni veze Zdravka Mamića i HDZ-a? Hoće li ta stranka odustati od njegove zaštite uoči izbora ili će zbog njega riskirati izborni rezultat u “svojoj” Dalmaciji?

Njihova čvrsta veza nije sporna niti je oni na ikakav način taje. Sama činjenica da u predsjedništvu Nogometnog saveza i dalje sjedi jedanaest HDZ-ovih dužnosnika od 17 članova, više nego dovoljno govori o tome tko doslovce kontrolira Savez, dok o županijskim savezima – pa tako i splitsko-dalmatinskom – neću ni govoriti. Ne želim pretpostavljati koje će biti buduće odluke HDZ-a, ali od odgovornosti za stanje u nogometu posljednjih godina i danas ne mogu pobjeći. HDZ je jedina stranka koja u ovom trenutku i bez ikakvog zakona ili izbora, u jednom danu može popraviti stanje u nogometu. Neka povuku svoje članove i dužnosnike iz svih tijela Saveza.

NACIONAL: U ovom slučaju dosta neobičnim čini se ponašanje ministra sporta Vedrana Mornara, a upravo njega neki prepoznaju kao neizravnog zaštitnika vodeće garniture u Hrvatskom nogometnom savezu. Jeste li o tome razgovarali s njime?

Ministar je dao pozitivno mišljenje na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sportu, čime je pokazao da podržava pozitivne promjene koje uključuju i Nogometni savez.

NACIONAL: Vaša Hrvatska narodna stranka još uvijek ima dosta bijedan politički rejting, kako ga popraviti? Na izborima, pretpostavljam, nastupate s SDP-om?

Vjerujem da ćemo u sljedećih mjesec dana dovršiti razgovore o zajedničkom izlasku na izbore sa sadašnjim koalicijskim partnerima i dogovoriti program ne samo za izbore, nego i za daljnji rad nove vlade. Rejting HNS-a po anketama je od pobjede na parlamentarnim izborima i preuzimanja odgovornosti u vladi, nizak. Očekivanja su bila velika, problemi koje je trebalo riješiti nisu od onih koji se rješavaju preko noći. Izlazak iz krize počeo je u posljednjoj godini mandata pa vjerujem da će i ankete to pokazati. Koliko god kao čovjek od brojki poštujem ankete, izbori koji se događaju proteklih mjeseci govore suprotno. Na izborima dobivamo puno veću podršku građana nego što ankete pokazuju: evo, imali smo ih dosta izvanrednih u posljednje dvije godine. Imamo više od stotinu mandata u izvršnoj vlasti na neposrednim izborima – dva župana, šest zamjenika župana, 32 načelnika i 35 zamjenika, 11 gradonačelnika i 19 zamjenika gradonačelnika. Više od 500 vijećnika u izabranim tijelima. Samo u Dalmaciji na izborima u Dubrovniku pobijedio je HNS-ov kandidat za gradonačelnika, a samostalno smo ušli u vijeće Vrgorca, u kojem nas trinaest godina nije bilo. Rezultati u Milni, Trogiru i Sinju pokazuju da se rad ipak prepoznaje. Ponavljam, u potpunosti poštujem istraživanja i brojke koje pokazuju, ali isto tako veseli me i ohrabruje kako građani na izborima ipak prepoznaju naš rad.