Jedan od vođa prosvjeda u Savskoj 66 ističe kako branitelji nisu oprostili bivšem ministru Fredu Matiću unatoč druženju u vikendici Josipa Klemma, ali oštro osuđuje i način na koji su Ministarstvo preuzeli njegovi nasljednici kao i njihove ideje o registru izdajnika

Otkriće Nacionala o dolasku bivšeg ministra branitelja Freda Matića i SDP-ova donedavnog saborskog zastupnika Franka Vidovića u vikendicu Josipa Klemma na druženje s vođama braniteljskog prosvjeda u Savskoj 66, ali i drugim eminentnim predstavnicima braniteljske populacije, izazvalo je prošlog tjedna velik interes javnosti, ali i ogorčenje u redovima Odbora za branitelje HDZ-a. Upravo je Odbor za branitelje HDZ-a, naime, stajao iza kandidature Mije Crnoje za ministra branitelja, a sastanak u Klemmovoj vikendici dogodio se, igrom slučaja, baš u vrijeme dok se u Vladi već drugoga dana odlučivalo o Crnojinoj smjeni.

Braniteljsko okupljanje, smjenu ministra Crnoje, ali i nastavak prosvjeda u Savskoj 66 u intervjuu za Nacional komentirao je jedan od vođa braniteljskog prosvjeda Dražimir Jukić.

Dražimir Jukić predsjednik je Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, a na tu funkciju izabran je jednoglasno nakon odlaska Ante Deura na poziciju savjetnika predsjednice za branitelje. Jukić je dragovoljac i invalid Domovinskog rata, u kojem je najprije sudjelovao kao pripadnik Prve gardijske brigade “Tigrovi”, a potom se priključio Sedmoj gardijskoj brigadi “Pume”. Imao je samo 26 godina kad je kao zapovjednik izvidničke satnije, tijekom izviđanja kraj sela Kolarna nedaleko od Benkovca, 22. lipnja 1993. stao na minu i ostao bez lijeve noge. To ga nije obeshrabrilo i nakon svega dva mjeseca oporavka, vratio se na bojište s protezom. Sudjelovao je u operacijama “Zima 94” na Dinari, prošavši cijelu Dinaru pješice, te u operaciji Oluja. Ostao je u sustavu MORH-a sve do 1999. kad je morao u mirovinu, ali i nakon toga nije mirovao, nego se posvetio privatnom građevinskom biznisu. Danas se zalaže za to da se branitelji koji su otišli u mirovinu, imaju pravo ravnopravno uključiti na tržište rada, prema modelu rješavanja statusa veterana u Irskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Iako se nakon rata sa suprugom i četvero djece preselio u Zadar, posljednjih godinu dana zbog prosvjeda u Savskoj najviše boravi u Zagrebu.

NACIONAL: Kako je došlo do sastanka branitelja u vikendici Josipa Klemma i je li on imao politički značaj?

Kod Josipa Klemma nije bio sastanak, već neformalno druženje branitelja koje nije imalo političkog značaja. Kao što ste vidjeli, okupili su se branitelji iz svih političkih grupacija, od nas koji nismo stranački opredijeljeni do nekih koji su u HDZ-u, u stranci Milana Bandića ili u SDP-u. Bilo je tu i nekoliko saborskih zastupnika, ali unatoč tome, to je bilo samo jedno opušteno druženje.

NACIONAL: Dobro, ali ne možete baš reći da nije imalo političku konotaciju ako je ondje bio bivši ministar protiv kojeg ste godinu dana prosvjedovali i koji je za Jutarnji list rekao da mu je zbog svega što je doživio, bilo gore nego u logoru.

Da, bivši ministar Predrag Matić bio je gore. No ono što javnost ne zna jest to da se on na tom druženju jasno i glasno ispričao za sve loše što je učinio tijekom svoga mandata. Posebno tijekom prosvjeda hrvatskih branitelja. Dakle, te su izjave jedna obična politička floskula. Možemo imati, i imamo, razumijevanje za njega kao čovjeka, ali kako smo već bezbroj puta iznijeli – kao ministar je učinio jako štetne stvari za našu populaciju i evo, ovih dana je izašlo na vidjelo da je sve to posljedica njegova straha da će ga se premijer Zoran Milanović odreći. Prihvatili smo ga u svoje društvo jer imamo osjećaja za hrvatske branitelje i vjerujem da se među nama ugodno osjećao. A to je samo još jedan pokazatelj da je on samo provodio politiku vlade, to jest SDP-a i Milanovića, i da nije mogao utjecati na mnoge stvari. Nažalost, mi znamo da se manipulira hrvatskim braniteljima koji su u pojedinim strankama i to sve ide na štetu i u pravcu razdvajanja hrvatskih branitelja. A gore smo pokazali zajedništvo. Kao što smo 1991. zajedno branili Hrvatsku, tako se možemo svi zajedno družiti, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali.

  • ‘NE ZNAM ZAŠTO JE ODBOR ZA BRANITELJE HDZ-a nezadovoljan, ali to je isto jedna skupina koja je, poput Matića, politički opredijeljena i kojoj vjerojatno ne odgovara da branitelji budu zajedno’

NACIONAL: Ako je to druženje bilo tako lijepo, zašto su njime bili izrazito nezadovoljni u HDZ-ovu Odboru za branitelje?

Ante Tandara, predsjednik HVIDRA-e Zagreb i član Odbora za branitelje HDZ-a, bio je te večeri s nama. Ne znam čemu njihovo nezadovoljstvo, a u slučaju da je to točno, to je isto jedna skupina koja je, poput Matića, politički opredjeljena i kojoj vjerojatno ne odgovara da branitelji budu zajedno. Koji su njihovi ciljevi i ambicije, vidjet ćemo, ali mi se gore nismo bavili registrima izdajnika i sličnim stvarima kojima su se bavili ti ljudi. Mi smo se bavili zajedništvom. Smatramo da nam ne trebaju nikakvi registri, već nam u ovoj zemlji treba zajedništvo. A na to nas obvezuju i naše žrtve, naši poginuli suborci i civilni stradalnici, naši invalidi, kao i obitelji poginulih branitelja. Na sve njih smo ponosni.

NACIONAL: Nije li bivši ministar Mijo Crnoja vama u šatoru prvi put predstavio svoj program u kojem je najavio objavu registra izdajnika? Vi u to vrijeme niste istupili i rekli da se s tim ne slažete.

Istina, nismo javno istupili, ali su naši ljudi odmah negodovali i čudili se što je to registar izdajnika. Naš stav je da bi registar izdajnika samo donio nove podjele. Postoje institucije države koje se moraju baviti tim problemima. Braniteljima je dosta registara. Bili smo i protiv objave Registra branitelja, ne zato što nešto krijemo, već stoga što smo znali da će to izazvati nove podjele. Tako je i bilo. A nakon što je netko objavio da Tigrovi kao članovi Zbora gardijskih brigada podržavaju Miju Crnoju za ministra branitelja, ja sam otvoreno rekao da je zajednički stav Zbora gardijskih brigada da nikoga nećemo pojedinačno podržati, a to su potvrdili i Tigrovi. I dodao sam da je to pokušaj manipulacije hrvatskim braniteljima i da će teško moći surađivati s grupacijom koja na takav način bude upravljala Ministarstvom branitelja. To se pokazalo točnim.

NACIONAL: Slažete li se s izjavom Tomislava Karamarka da je Crnoja posve čist, a cijelu harangu protiv njega pokrenuli su mediji?

Nisam pravni stručnjak, ali na temelju dokumenata koji su objavljivani u medijima i onoga što je Mijo Crnoja govorio, čini mi se da je riječ o prekršajima. Za Miju Crnoju mogu samo reći da je bio dragovoljac Domovinskog rata od prvog dana, kad se priključio Specijalnoj policiji.

NACIONAL: Je li u redu optuživati medije za obmane i laži, dok se izbjegava preuzimanje odgovornosti za to tko je i zašto uopće imenovao Crnoju?

To je, nažalost, ružna politika. Ne bih nikoga optuživao, ali mislim da su tome pridonijeli ljudi koji su Miju Crnoju okruživali i utjecali na njega, pa i tako što su forsirali bespotreban registar izdajnika umjesto da su se bavili stvarnim problemima hrvatskih branitelja. No moram reći da se ne slažem s načinom na koji je bivši ministar Crnoja ušao u Ministarstvo branitelja. To je institucija hrvatske države, a ne osvojeni plijen i takav način ponašanja prilikom primopredaje dužnosti nije primjeren.

NACIONAL: Jesu li oni vama objasnili što bi uopće bio i kako bi izgledao registar izdajnika?

Ne. Ne znam ni što bi to značilo. Možda sam i ja izdajnik?! Teško je nagađati tko bi sve mogao biti izdajnik i koji bi uopće mogli biti kriteriji da se nekoga proglasi izdajnikom.

NACIONAL: Ali branitelji iz Savske podržavaju izradu registra agresora, barem je tako rekao Đuro Glogoški?

Točno da je Glogoški to podržao, ali o njemu je govorio u točno određenom kontekstu i isključivo zato da bismo mogli provesti Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata. Svjedoci smo da su provedena rješenja za mirovine ljudi koji su napadali Hrvatsku i da oni primaju mirovine kao stradalnici u vojsci SAO Krajine. Budući da imamo i Zakon o žrtvama seksualnog nasilja, kako ćete provesti te zakone ako ne postoji nekakav registar agresorske vojske? Kako ćemo znati tko je bio civil, a tko vojnik? Nama braniteljima registar agresora ne treba niti smo mi ti koji ga mogu izraditi. Nama je važno da netko tko je počinio ratni zločin, a ranjen je u agresiji na RH, ne dobiva invalidnost i mirovinu kao civilna žrtva rata te da takve osobe ne mogu raditi u javnim službama RH.

  • ‘OVO OKO CRNOJE JE RUŽNA POLITIKA i tome su pridonijeli ljudi oko njega koji su forsirali registar izdajnika. Mi smo i o registru agresora govorili u kontekstu provođenja Zakona o civilnim žrtvama rata’

NACIONAL: Kosi li se taj vaš zahtjev s Tuđmanovim zakonom o oprostu?

Nimalo, jer se Zakon o oprostu ne odnosi na počinitelje ratnih zločina. Štoviše, tako bi se napokon moglo utvrditi upravo tko su bili počinitelji ratnih zločina. Ako je netko u ratu nekoga silovao, on je zločinac. A mi ne možemo dokazati da je on ratni zločinac ako ne možemo dokazati da je bio pripadnik određene postrojbe. Točno se zna koje su postrojbe djelovale na određenim područjima i tako se vrlo lako može ući u trag onima koji su počinili ubojstva i silovanja.

NACIONAL: Gdje su ti popisi, ima li država Hrvatska te popise?

Moraju postojati popisi iz arhiva SAO Krajine, a vjerojatno ih posjeduje Ministarstvo obrane. Bivši ministar obrane Ante Kotromanović jednom je, na sastanku s nama, rekao da on to može riješiti za nekoliko dana. Koliko sam ga razumio, on je i sam rekao da ima te popise i evidenciju u Ministarstvu obrane. To se, dakle, može vrlo brzo napraviti.

NACIONAL: Hoće li to onda biti jedan od vaših zahtjeva novom ministru branitelja?

Ne. Naši zahtjevi ostaju isti. Želimo objediniti sve zakone koji se tiču branitelja u jedan zakon. Hoće li to biti ustavni zakon, vidjet ćemo. Jednostavno ne želimo da bilo koja stranka i pojedinci iz tih stranka, mogu stavljati svoje sitne interese ispred interesa branitelja. Branitelji su korektiv društva, a ne predstavnici nekoliko jakih i međusobno posvađanih grupa i partija.

NACIONAL: Ne slažete se ni s time da dio branitelja s manjim mirovinama bude obuhvaćen Zakonom o socijalnoj skrbi?

Ne slažemo se. Ranije su ti ljudi primali opskrbnine, a sada primaju socijalnu pomoć umanjenu za 300 kuna, dok je njih 1500 izgubilo pravo na opskrbninu jer Zakon o socijalnom osiguranju ima drugačija pravila. Oni po tom zakonu ne mogu primati socijalnu pomoć ako imaju u vlasništvu nekretninu i država im može ovrhom sjesti na nju. Mi smatramo da ljudi koji su branili ovu zemlju i koji su se zbog toga razboljeli, nisu to zaslužili. A čak je i ministar Matić javno rekao da ga je ministrica Milanka Opačić prevarila i da je on taj zakon potpisao na prevaru. Rekao je da je to jedini njegov grijeh. Naravno, nije to jedini njegov grijeh. Njegov je grijeh u tome što nije želio s nama razgovarati i surađivati. Da je želio, ne bi nikad došlo do prosvjeda.

NACIONAL: Slažete li se sa stavom novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji tvrdi da antifašizam nije temelj ove države?

Nisam odvjetnik ministra Hasanbegovića, ali takvo što nije rekao. Rekao je da antifašizam nije spomenut u Ustavu i to je točno. ZAVNOH je, međutim, među ostalima, upisan u izvorišne osnove Ustava kao jedan od dokaza kontinuiteta hrvatske državnosti, a nikako kao ideologija. Antifašizam je, pak, vrijednost za koju se svi zalažemo. Pa mi hrvatski branitelji smo najveći antifašisti. Borili smo se protiv srbo-četničkog totalitarizma koji je imao cilj stvoriti “veliku Srbiju” na teritoriju Republike Hrvatske. Pojam antifašizma se u Hrvatskoj, nažalost, prostituira i danas je zaštitni znak pripadnika i sljedbenika totalitarnog, zločinačkog režima kakav je bio komunizam.

NACIONAL: Govorimo o tome da su granice današnje hrvatske države uspostavljene odlukom ZAVNOH-a. Dakle, Hrvatska je 1991. priznata na tim temeljima i u tim granicama.

U pravu ste. Ali ono što se u javnosti ne spominje je to da je ZAVNOH bio pluralan. U njemu su sudjelovali i u predsjedništvu bili i predstavnici HSS-a, drugih stranaka, čak i jedan katolički svećenik. ZAVNOH je bio za demokratsku i višestranačku Hrvatsku, no sve je to uništeno uspostavom komunističke diktature. Danas imamo modernu Republiku Hrvatsku koju smo stvorili u vremenu od 1991. do 1995. godine, oslobodili smo je u njezinim granicama i to su temelji ove zemlje. Nakon 900 godina dobili smo svoju samostalnu državu. To je za mene bitna činjenica i od toga ja želim krenuti.

NACIONAL: Do kada šator ostaje u Savskoj?

Da bi se maknuo šator, trebaju se dati ozbiljna jamstva za rješavanje problema hrvatskih branitelja. Mi nismo produžena ruka ijedne politike, mi se borimo za prava hrvatskih branitelja, protiv nepravde koja je nanesena hrvatskim braniteljima, da vratimo Domovinski rat u njegove okvire. Očekujemo i nadamo se da će se i saborski zastupnici, bez obzira na stranačku pripadnost, odgovorno ponašati te da neće dopustiti da stranački, partikularni interesi razaraju interese branitelja.

NACIONAL: Slažete li se s tvrdnjama da se šatorom manipuliralo?

To su bili pokušaji koji nisu uspjeli. Jer sigurno nas ne bi više bilo u Savskoj. Ali baš zato da nitko ne može manipulirati braniteljima, važno je riješiti zakonodavni okvir o kojem sam govorio.

NACIONAL: Ako Milijan Brkić postane ministar, a pričalo se od početka da on stoji iza prosvjeda, kako će to izgledati?

Milijan Brkić je, kao branitelj, naš prijatelj, ali on nikada nije stajao iza prosvjeda.

NACIONAL: Točnije, formulacija je takva da je prosvjed krenuo zbog uhićenja Milana Bandića, a da ga je onda podržao HDZ jer su vidjeli da bi mogli imati koristi od toga?

Prosvjed nije krenuo zbog Bandića, to je bila puka slučajnost. Niti mi imamo što s Bandićem niti smo u bilo kojem trenutku utjecali na pravosuđe ili Državno odvjetništvo. Dapače, postoje institucije ove zemlje na koje se svi pozivaju, uključujući i Bandića, i neka te institucije rade svoj posao. Ako je Bandić kriv, neka ide u zatvor. Ako nije kriv, neka ga oslobode. Vrlo jednostavno. Od početka prosvjeda povezali su nas sa svim političkim opcijama, prvo Bandić pa HDZ i evo, sad na kraju sa SDP-om. Izgleda da je ljudima najteže shvatiti da u Hrvatskoj postoje oni koji nisu nečija opcija, koji se bore za svoje ideale i koje se ne može strpati i u jednu ladicu. S druge strane, s obzirom na to kakve smo sve napade doživjeli sa svih strana, izgleda da nikome ne odgovaramo.

NACIONAL: Vlada je najavila da će morati smanjiti deficit te da će biti rezova i u mirovinskom sustavu, posebno u slučaju povlaštenih mirovina. Kako ćete reagirati ako će se rezati braniteljske mirovine?

Braniteljske mirovine, kao prvo, nisu povlaštene mirovine, a u prosjeku iznose 2600 kuna. Znamo dobro što su povlaštene mirovine, to su saborske i menadžerske mirovine. Ako su mirovine stopostotnih invalida povlaštene mirovine, volio bih svakog od njih vidjeti 24 sata u kolicima, da vide kako je to biti u povlaštenoj mirovini. I moje je mišljenje da se to neće dirati. Razvoj države neće se postići nikakvim rezanjima, već jačanjem gospodarstva i otvaranjem novih radnih mjesta, a sve ostalo je prelijevanje iz šupljega u prazno.

NACIONAL: A gdje će država rezati? Čak i ako neće rezati postojeće mirovine, vjerojatno neće moći ispuniti sve vaše druge zahtjeve, poput zahtjeva za reguliranje prava i mirovina pripadnika HVO-a. Koji su točno vaši zahtjevi i hoće li onda biti i revizije potvrda o ranjavanju na Južnom bojištu, koje je potpisivao Ljubo Ćesić Rojs?

Ne znam što je Ljubo Ćesić Rojs potpisivao, ali siguran sam u jedno. Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane branili su našu domovinu kada je bilo najteže i prema tim braniteljima treba se odnositi dostojanstveno i s punim uvažavanjem.

  • ‘MILIJAN BRKIĆ JE KAO BRANITELJ naš prijatelj, ali on nikad nije stajao iza prosvjeda, kao ni Milan Bandić. Mi ni u jednom trenutku nismo utjecali na pravosuđe. Ako je Bandić kriv, neka ide u zatvor’

NACIONAL: Da, ali govorimo o ljudima koji žive u drugoj državi i nisu branili samo Hrvatsku, već i Bosnu i Hercegovinu.

Da se Hrvatska nije branila u Livnu, branila bi se u Dugopolju ili Sinju. Nadam se da to pametni ljudi razumiju. Svim vojnim analitičarima i povjesničarima jasno je da se Hrvatska nije mogla obraniti samo unutar svojih granica i bez HVO-a tko zna kako bi i kada završio Domovinski rat. Nažalost, poslije rata razne političke opcije od tog vojnog pitanja napravile su političko pitanje i tu su se stvari počele komplicirati.

NACIONAL: Postoje objašnjenja da je to i bio glavni cilj prosvjeda, izjednačavanje mirovina HV-a i HVO-a.

Neki od njih već primaju mirovine, s tim da dio mirovine primaju od Federacije BiH, a razliku od mirovinskog fonda Republike Hrvatske. To je ugovoreno međudržavnim sporazumom.

NACIONAL: Jeste li se vi složili s Frankom Vidovićem iz SDP-a da bi se, jednom kad se donese zadovoljavajući zakon o braniteljima, oni trebali prebaciti u Upravu za veterane pri MORH-u jer bi tako mogli dobiti i više sredstava iz Europske unije?

Ne vidim razloga za to. Mislim da branitelji zaslužuju imati svoje ministarstvo. Jer ako branitelje i prebacite u neku drugu upravu, opet ćete morati brinuti o tim ljudima. Novac iz EU fondova može se povući i preko Ministarstva branitelja, no i tu je ministar Matić zakazao jer se u kohezijskom planu za 2014. – 2020. osvrnuo na irelevantne probleme branitelja. Tako da će se opet dobiveni novac usmjeravati na ono što nisu stvarne potrebe branitelja.

Također, u tom planu nekoliko puta je Domovinski rat prozvan građanskim ratom te su hrvatski branitelji preimenovani u sudionike ratnih zbivanja.

NACIONAL: U kampanji su vas dosta koristili i SDP i HDZ. Najviše vas je spominjao Milanović. Kako na to gledate?

On nas je spominjao u negativnom kontekstu, a mi imamo indicije da je Zoran Milanović preko svojih tajnih službi sudjelovao u organizaciji postavljanja plinskih boca na Savskoj cesti 28. svibnja prošle godine, što se nama sad stavlja kao krimen. Mi smo za to vrijeme bili u crkvi Svetog Marka i nije bilo potrebe ni za kakvim bocama.

NACIONAL: Jeste li to prijavili?

Mi smo to javno rekli, a sada je red na institucijama da odrade svoj posao i provjere istinitost tvrdnji.

Komentiraj

FOTO:NACIONAL, PIXSELL I PRIVATNA ARHIVA
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.