Dobro upućeni poslovni izvori otkrili su Nacionalu da je institut Hrvoje Požar u studiji koju je od njih naručila Hrvatska elektroprivreda (HEP) opširno elaborirao naručitelju da bi gradnja termoelektrane u Osijeku mogla biti financijski neisplativa. Nacional je iz dva neovisna izvora saznao da je usprkos ovoj preporuci Uprava HEP-a na čelu s predsjednikom Pericom Jukićem odlučila nastaviti projekt vrijedan oko 450 milijuna eura.

[quote_box_center]

  • Dobro upućeni poslovni izvori otkrili su Nacionalu da je institut Hrvoje Požar u studiji koju je od njih naručila Hrvatska elektroprivreda (HEP) opširno elaborirao naručitelju da bi gradnja termoelektrane u Osijeku mogla biti financijski neisplativa
  • Nacional je iz dva neovisna izvora saznao da je usprkos ovoj preporuci Uprava HEP-a na čelu s predsjednikom Pericom Jukićem odlučila nastaviti projekt vrijedan oko 450 milijuna eura
  • HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA ubrzo nakon Šerićeve smjene raspisala natječaj za projektiranje, nabavu i gradnju plinske kogeneracije u Osijeku

[/quote_box_center]

Stručnjaci smatraju da je gradnja termoelektrane u Osijeku ogromna investicija, za koju je potrebno dizati skupe kredite koji će se vraćati puno godina, što bi u slučaju neisplativosti elektrane moglo ozbiljno narušiti financijsku stabilnost i većih poduzeća nego što je HEP, a za HEP bi moglo biti i pogubno. Ovaj zaključak iznesen je u studiji koju je naručio bivši predsjednik uprave HEP-a Tomislav Šerić. Poslovni izvori potvrdili su Nacionalu da je Šerić, nakon što je dobio rezultate studije, pokušao prekinuti projekt izgradnje osječke termoelektrane, ali ga je ponajviše zbog toga u rujnu prošle godine smijenio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je glavni zagovornik izgradnje termoelektrane u Osijeku.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA ubrzo nakon Šerićeve smjene raspisala natječaj za projektiranje, nabavu i gradnju plinske kogeneracije u Osijeku. Kogeneracija bi trebala imati kapacitet od 400 do 500 MW električne i 160 MW toplinske energije, a podrazumijeva i ugovor za dugoročno održavanje jednoosovinskog plinsko-parnog turbogeneratora s pratećom opremom. Procijenjena vrijednost nabave, odnosno tog posla, iznosi 2,75 milijarde kuna bez PDV-a. Prema najavama iz HEP-a završetak izgradnje novog pogona u Osijeku očekuje se 2018. godine, a novi objekt prema najavama trebao bi biti visokoučinkovit proizvodni sustav s plinom kao primarnim gorivom. Na predstavljanju projekta u listopadu prošle godine predsjednik uprave HEP-a Perica Jukić istaknuo je da se kreće u zamjenu i proširenje postojeće TE-TO Osijek jer je pri kraju predviđeni vijek postojećih proizvodnih kapaciteta termoelektrane, a posebno je naglasio i potrebu za novim pogonom zbog niske pokrivenosti u proizvodnji električne energije te nedovoljne proizvodne kapacitete za osiguranje pouzdane opskrbe u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj. Međutim, stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da niske veleprodajne cijene na europskom tržištu električne energije značajno utječu na ekonomsku isplativost termoelektrane Osijek. Trenutačne cijene na burzama električne energije u okruženju iznose oko 40 eura po megavat satu, dok bi se prema prognozama u bliskoj budućnosti cijena mogla spustiti i na 35 eura/MWh. Prema procjenama stručnjaka trenutno nema nikakvih naznaka povećanja cijena električne energije u Europi jer Europska unija dugoročno želi dodatno smanjiti cijene električne energije.

SUKLADNO TOME, PREMA TVRDNJAMA DVAJU NEOVISNIH POSLOVNIH IZVORA, termoelektrana u Osijeku s predviđenom cijenom proizvodnje od 65 eura/MWh neće biti konkurentna te bi HEP u tom slučaju mogao pretrpjeti velike gubitke. Kako je elektroenergetski sustav Hrvatske vrlo dobro umrežen s okolnim sustavima te ima značajne prekogranične prijenosne kapacitete, to osigurava velike mogućnosti nabave jeftine električne energije iz uvoza. Isti izvori tvrde da je upravo to razlog dugogodišnjeg stajanja, odnosno neisplativosti termoelektrana u Rijeci, Sisku i Jertovcu, a vrlo vjerojatno i novog bloka C u termoelektrani Sisak te konačno i osječke termoelektrane. Za razliku od niskih cijena električne energije na tržištu, cijena plina u Europi je visoka, s neizvjesnom budućnošću. Hrvatska ima nedostatne količine plina raspoložive za svoje potrebe pa ovisi o uvozu i vrlo rizičnim međunarodnim odnosima. Tvrdi se da HEP danas plaća najskuplji plin u Europi, u kojoj se elektrane na plin zatvaraju zbog previsoke cijene plina.

UPUĆENI POSLOVNI IZVORI TVRDE i da u zapadnoj Europi više nitko ne gradi plinske termoelektrane jer su preskupe te su ih vjetroelektrane i solarne elektrane potpuno potisnule i tako srušile cijene električne energije na europskim burzama. Štoviše, plinske elektrane u Europi se zatvaraju i konzerviraju, tvrde isti izvori. Tako je njemački E.ON, po veličini drugi europski proizvođač, slovačku elektranu Malženice koja je sagrađena 2011. stavio tijekom 2013. u dekomisiju i razmatra prebacivanje u Tursku ili konzerviranje na 5-7 godina. Češki ČEZ je izgradio novu plinsku elektranu Pocerady 850 MW koja je trenutno u testnoj fazi, a nakon toga odmah bi trebala ići u konzerviranje. Mađarske potpuno nove plinske elektrane Gonyu i Dunamenti imaju velike gubitke i zbog toga su mogući problemi s opskrbom toplinskom energijom u Mađarskoj. Austrijskom Verbundu je u rujnu 2012. predana nova KKE Mellach, predstavljena kao primjer tehnološkog savršenstva u učinkovitosti, a koja je trebala toplinom opskrbljivati šire područje Graza. Već krajem 2013. Verbund je najavio kako KKE Mellach najvjerojatnije ide u konzervaciju.

Svi ovi primjeri pokazuju da je izgradnja plinskih termoelektrana trenutno vrlo teško financijski opravdana. Zato je nejasno zbog čega uprava HEP-a i ministar Vrdoljak inzistiraju na gradnji termoelektrane u Osijeku. Treba naglasiti kako bi uskoro u Sisku trebao s probnim radom krenuti i blok C TE Sisak. Izgradnja novog plinskog kogeneracijskog postrojenja nedavno je završena, a prošlog je tjedna najavljeno da bi u rad trebala biti puštena do kraja godine. Blok C sisačke termoelektrane snage je 230 MW električne i 50 MW toplinske energije, a financiran je prebijanjem klirinškog duga bivšeg SSSR-a bivšoj SFRJ, odnosno duga Ruske federacije prema Hrvatskoj u iznosu 188 milijuna eura. Zbog toga su i najzahtjevniji dijelovi energetske opreme, poput plinske i parne turbine, izrađeni u Rusiji, ali po Siemensovoj licenci. Nacionalovi izvori tvrde da bi u kontekstu postojećih tržišnih uvjeta, nakon puštanja u pogon bloka C TE Sisak, bilo gotovo nemoguće financijski pokriti trošak dvije plinske termoelektrane.

“Jednog dana, kad se sagradi termoelektrana u Osijeku, financijski će biti neisplativo da istovremeno radi i termoelektrana u Sisku. Cijena koju bi HEP platio za plin u obje termoelektrane bila bi nekoliko puta veća od cijene koju bi za električnu energiju platio na slobodnom tržištu. Jedna termoelektrana bi trebala biti zatvorena, a pitanje je kojim bi kapacitetom radila i druga”, rekao nam je naš izvor iz HEP-a koji je želio ostati anoniman te je naglasio da dodatni problem predstavlja i to da, suprotno očekivanim projekcijama, porast potrošnje električne energije u Hrvatskoj zadnjih godina stagnira. Isti izvor tvrde da se takav trend može očekivati i ubuduće, pogotovo ako se ispune planovi implementacije mjera energetske učinkovitosti.

O NEISPLATIVOSTI PROJEKTA GRADNJE TERMOELEKTRANE U OSIJEKU upozoravali su i članovi Strukovnog sindikata radnika HEP-a TEHNOS. Predsjednik sindikata Denis Geto za Nacional je potvrdio da su se protivili gradnji, pogotovo nakon što su im prezentirali nekoliko studija koje su pokazivale financijsku neisplativost ovog projekta. Međutim, bezuvjetna potpora projektu predsjednika uprave Perice Jukića sindikaliste je iznenadila i natjerala ih je da još jednom prouče sve detalje.

“Moram priznati da je čudno da predsjednik uprave tako žustro zagovara projekt protiv kojeg su gotovo svi vodeći energetski stručnjaci u Hrvatskoj. Perica Jukić je stao iza projekta gradnje termoelektrane u Osijeku i zbog njega je stavio na kocku svoju karijeru. On tvrdi da će ta elektrana biti za pedeset posto bolja od svih dosad izgrđenih elektrana i da neće biti financijskih gubitaka. Ja protiv toga ne mogu i očito je da su svi ostali u krivu”, rekao nam je predsjednik sindikata TEHNOS Denis Geto koji je ostavio otvorenu mogućnost da Jukić podržava projekt zbog pritiska ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka koji ga je i postavio na mjesto predsjednika uprave.

Usprkos preporukama stručnjaka, u HEP-u ne odustaju od natječaja za gradnju sporne termoelektrane, a to nam je potvrđeno i u odgovoru koji smo dobili iz te tvrtke na upit o isplativosti cijelog projekta.“U tijeku je dvostupanjsko natjecanje gdje ponuditelji u prvom stupnju iskazuju zahtjev za sudjelovanje dokazujući sposobnost, a u drugom stupnju se sposobnim ponuditeljima upućuje poziv za dostavljanje inicijalne ponude koja je temelj za pregovarački postupak s najpovoljnijim ponuditeljem.HEP će na osnovu najbolje ispregovarane ponude u kompetitivnom postupku i na osnovu svih utvrđenih pokazatelja projekta donijeti konačnu investicijsku odluku za ugovaranje izgradnje”, stoji u odgovoru iz HEP-a.

OSIM ŠTO JE PREMA NALAZIMA STUDIJE koju je izradio Institut ‘Hrvoje Požar’ termoelektrana Osijek financijski neisplativa te bi HEP-u mogla nanijeti veliku financijsku štetu, iza cijelog projekta povlači se i sukob koji proteklih nekoliko mjeseci vode ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Ivan Čermak, vlasnik naftne kompanije Crodux. Taj sukob, prema pisanju hrvatskih medija, traje već više od godinu dana, a glavni razlog nije akcija Oktan kojom je navodno utvrđena loša kvaliteta Croduxovih naftnih derivata, nego Čermakov plinski biznis, odnosno plan gradnje termoelektrane – toplane na plin kod Slavonskog Broda.

Riječ je o termoelektrani vrijednoj 450 milijuna eura snage 600 megavata koja bi trebala proizvoditi i tehnološku paru za industriju, ogrjevnu toplinu te niskotemperaturnu toplinu za staklenike. Prije otprilike godinu dana Hrvatska elektroprivreda odustala je od plana da s 25 posto sredstava sudjeluje u financiranju te termoelektrane, uz opasku da nemaju interesa za sudjelovanje u tom projektu. Čermakovi ljudi vodili su duge pregovore o sufinanciranju ovog projekta te je naglo odustajanje bilo veliki šok. U HEP-u su sudjelovanje u projektu razmatrali dok je na njegovu čelu bio Zlatko Koračević, a ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Nakon odlaska Čačića, a potom i smjene Koračevića, HEP je naglo odustao od tog projekta. U HEP-u su procijenili da je poslovni plan elektrane nerealan te su se posvetili realizaciji vlastitih projekata kao što je plinska elektrana u Osijeku. Ta se želja poklopila s dolaskom Ivana Vrdoljaka na mjesto ministra gospodarstva, a jedan od glavnih projekata postala je elektrana u Osijeku.

Komentiraj

PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.