Danska je uz jake sigurnosne mjere u nedjelju obilježila prvu obljetnicu napada u Kopenhagenu koje je počinio mladi danski radikal koji je ubio filmskog redatelja i židovskog vjernika nakon čega je i sam stradao od policijskog metka.

Premijer Lars Lokke Rasmussen položio je vijenac ispred zgrade kulturnog centra i sinagoge koji su bili na meti napadača.

“Danci su pokazali da žele živjeti u miru. To je možda najvažnija poruka koju danas možemo poslati. Nećemo popustiti ni odustati”, rekao je pred novinarima okupljenim ispred centra.

“I danas postoji ozbiljna prijetnja Danskoj. Tu se ništa nije promijenilo. Ali mi smo djelovali (…) i opremili naše obavještajne službe i našu policiju”, istaknuo je.

Predsjednik vlade zatim treba sudjelovati na događaju koji je organizirala udruga Finn Norgaard, nazvana po imenu ubijenog filmskog redatelja koja uglavnom pomaže mladim useljenicima.

“Kroz ovu udrugu želimo osigurati da se ovako besmislen napad koji nam je oduzeo Finna više ne ponovi”, rekao je za AFP osnivač udruge Jesper Lynghus. “Kopenhagen danas nije isti kao prije godinu dana”, kazao je.

Tijekom večeri održat će se skup građana između dvaju mjesta napada duž kojega će se postaviti 1800 svijeća, pod budnim okom redarstvenika.

Omar El-Husein, 22-godišnji Danac palestinskog podrijetla, otvorio je 14. veljače 2015. vatru iz automatskog oružja na zgradu kulturnog centra gdje se održavala konferencija na temu “Umjetnost, uvrede i sloboda”.

Danski redatelj Finn Norgaard (55) ubijen je u napadu, a trojica policajaca su ranjena. Napadač je uspio pobjeći i istu večer je ubio židovskog vjernika Dana Uzana ispred sinagoge, ranivši pritom i dvojicu policajaca.

Ustrijeljen je nekoliko sati poslije u razmjeni vatre s policijom u četvrti Norrebro.

Omar El Husein je prije napada na svom Facebooku prisegnuo na vjernost organizaciji Islamskoj državi.

Tijekom protekle godine rasprava o integraciji muslimana u Danskoj osjetno se zaoštrila i ispreplela s raspravom o migracijskoj politici zemlje.

Danska je u 2015. zabilježila 21.000 zahtjeva za azil i tako – u odnosu na svoje stanovništvo – postala jedna od europskih zemalja koja je primila najveći broj izbjeglica, uz Njemačku, Švedsku, Austriju i Finsku.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.