Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin u srijedu je izrazio osobnu zabrinutost i osudio provalu u stan intendanta riječkog HNK-a Oliver Frljića i u stan njegove partnerice, te najavio da će pozvati ministra unutranjih poslova Vlahu Orepića da o tome izvjesti Odbor.

 Uzimam si za pravo da pozovem ministra, rekao je Radin, nakon što se Anđelko Stričak (HDZ) usprotivio njegovu prijedlogu da takve zaključke donosi Odbor.
Nije sporno da se taj čin osudi, ali postoji procedura, dnevni red je utvrđen, a ta tema nije na dnevnom redu, rekao je Stričak Radinu.
Ako je netko htio ovu točku, mogao je to tražiti, ovo su “zlouporabe i predstave Pupovca, znači u Hrvatskoj nitko nema problema osim sekte uz Pupovca”, ustvrdio je Stričak, pitajući se želi li se Odbor dovesti u poziciju da raspravlja o svakoj provali?
Naime, da bi trebalo iskazati zabrinutost zbog toga što se dogodilo Frljiću i njegov partnerici, prvi je predložio Milorad Pupovac (SDSS), navodeći kako “ima ozbiljnih indicija da se radi o zastrašivanju”, a ne samo o povredi prava na dom i privatnost, te da se “trend nastavlja”.
Pupovac uzvraća kako je nedopustivo prozivati po etničkoj osnovi zbog zauzimana nekog stava, da je to strano u demokratskoj političkoj kulturi.
HDZ je, primjerice, iskazivao zabrinutost oko nekih novinara na HRT-u, a oni će danas postati vodeće figure, primjetio je SDSS-ov zastupnik.
I Mile Horvat (SDSS) drži da treba izraziti zabrinutost zbog spomenutog slučaja, neovisno što formalno nije ušao u dnevni red, jer je u društvu “prisutna relativizacija” ne samo toga, nego i nekih drugih događaja.
I Jaroslav Pecnik (HL) drži da bi to trebao biti zajednički stav Odbora, a Marko Sladoljev (Most) smatra da bi trebalo sačekati istragu, s obzirom da je ministar Orepić odmah naložio istragu cijelog slučaja.

Radin: Žalim zbog Brkićeve izjave

Radin je kao predsjednik Odbora i osobno izrazio žaljenje zbog izjave glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića da nitko u Hrvatskoj, pa ni Pupovac nije ugrožen, a “ako jest neka ode” tamo gdje neće biti ugrožen.
Žao mi zbog tih riječi jer Brkića ne poznajem kao takvog i to ne odgovara percepcijei koju imam o njemu, izjavio je Radin, ističući da se pripadniku manjine ne može reći ništa gore nego da, ako mu nije dobro u Hravatskoj ide tamo gdje se osjeća sigurno.
Većina Odbora nije se suglasila sa zamjerkama koje je na rad Programskog vijeća HRT-a u 2014. godini imala Vlada.
Vlada, naime, navodi da je HRT u najvećem dijelu ispunjavao svoje obveze, ali da su uvidom u pojedina izvješća za televiziju utvrđena niža ostvarenja programskih obveza od onih utvrđenih ugovorom s Vladom, i to na svim kanalima. Vijeću zamjera da je propustilo upozoriti vodstvo HRT-a na odstupanja u programskim obvezama, zbog čega ga smatra odgovornim za nižu kvalitetu programskih sadržaja i neispunjenje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a.
Predsjednik Vijeća Bruno Kragić se ne slaže s tom ocjenom, kaže da je Vijeće “na ovaj ili onaj način”, dakle ne formalno, upozoravalo Ravnateljstvo HRT-a, te da je obavljalo svoju zakonom i ugovorom definiranu funkciju.

O registraciji manjinskih srpskih škola

Odbor je većinom glasova (šest za, tri suzdržana) predložio Vladi da obveže Vukovarsko-srijemsku županiju da na dnevni red Županijske skupštine uvrsti zaprimljene zahtjeve za prijenos osnivačkih prava za škole po zahtjevima općina Borovo, Negoslavaci i Markušica te da ga o tome izvjesti.
Zajedničko vijeće općina Vukovar poslalo je Odboru dopis u kojem navodi da je gradovima i općinama u kojima je utvrđena ravnopravna upotreba manjinskog jezika i pisma zakonom omogućeno da za škole u kojima se nastava izvodi na manjinskom jeziku zatraže prijenos osnivačkih prava od županije koja ih je dužna prenijti.
Predsjednik ZVO Dragan Crnogorac tvrdi da status škola na srpskom jeziku i pismu nije pravno reguliran, da su spomenute općine davno podnijele zahtjeve županiji, koja ih ignorira.
Zamjenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak odgovara da su te škole registrirane da se u njima nastava izvodi na hrvatskom jeziku i pismu, pa nije moguće prenositi ovlasti sa županije na općine, jer nisu registrirane kao manjinske.
Radin uzvraća da to podsjća na ‘kvaku 22’, jer da su registrirane kao manjinske ne bi trebalo prenositi prava.
Znamo situaciju u hrvatskom Podunavlju, registriranjem manjinskih škola ljudima se čini “medvjeđa usluga”, ako ćemo imati manjinske škole, što će biti sa hrvatskom djecom, pita Šlezak i tumači kako se djeci neće dati mogućnost da razviju integrativne procese, odnosno “imat ćemo proces daljnje segregacije”.
Mile Horvat (SDSS) uzvraća mu da taj stav “vraća 15 godina unatrag”, da samo pripadnici srpske manjine nemaju pravu na obrazovne institucije, da su to uredili Česi, Mađari, Talijani…

Domagoj Hajduković(SDP) ne vidi razloga da se ne udovolji zahtjevima spomenutih općina, baš kao i Pecnik, koji poručuje da ono što vrijedi za druge, treba vrijediti i za Srbe.

Stričak primjećuje da su od 556 gradova i općina samo tri zatražile prijenos osnivačkih prava za škole, pa pita je li samo Vukovarsko-srijemska županija maćehinska, a sve ostale dobre. Zanima ga i kako će te općine sufinancirati škole, s obzirom da bi po sadašnjim proračunima to mogla samo općina Borovo.

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.