Četvrti Festival svjetske književnosti (FSK) nakladničke kuće Frakture, koji se ove godine osim u Zagrebu održava i u Splitu s posebnim naglaskom na talijanske autore i književnost, otvorit će u nedjelju 4. rujna u zagrebačkom Kinu Europi razgovor s jednim od najboljih svjetskih književnika i esejista, velikanom talijanske književnosti Claudijem Magrisom.

Festival je 2013. pokrenula izdavačka kuća Fraktura kako bi se kroz predstavljanja novih knjiga i razgovore s autorima o njihovim djelima ali i o širim temama književnosti, društva i politike, Zagreb promovirao u jedno od središta svjetske književnosti i mjesto okupljanja domaće i inozemne književne elite, ali isto tako i u središnje mjesto susreta knjige s publikom.

Ove godine, FSK se osim u Zagrebu od 4. do 11. rujna, održava i u Splitu, od 5. do 14. rujna, a u pedesetak festivalskih programa sudjelovat će više od 60 istaknutih inozemnih i domaćih pisaca, autora stripa i drugih kreativaca industrije pisane riječi iz 15 zemalja svijeta.

Kao i svake godine, početku književnog dijela programa prethodilo je, u četvrtak 1. rujna, otvorenje tradicionalne izložbe likovnih djela nastalih prema motivima književnih djela festivalskih autora, ove godine postavljene u Talijanskome institutu za kulturu u Zagrebu.

Kao prethodnica programu literarnih predstavljanja, u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu, festivalskoj je publici u subotu 3. rujna omogućena posebna prilika za posjet digitalnoj kabini “L.I.R. (Livre In Room)”, hologramskog čitača knjiga, u Medijateci Francuskog instituta.

Otvara Magris a zatvara Pogačar

Program festivalskih tribina i razgovora s domaćim i stranim autorima otvara u nedjelju prva u nizu tribina “Razotkrivanje” na kojoj će Serdarević razgovarati s Magrisom, jednim od najvažnijih suvremenih svjetskih pisaca. Magris će u Kinu Europi predstaviti svoj najnoviji roman “Obustaviti postupak” (2015.), upravo objavljen u izdanju Frakture i prijevodu Ljiljane Avirović.

Središnji festivalski program tribina “Razotkrivanje” ugostit će još Stefana Hertmansa, Dragana Velikića, Karl-Markusa Gaussa, Josipa Mlakića, Muriel Barbery, Petera Gardosa, Gorana Vojnovića i Paola Cognettija. Kao posljednjeg gosta, koji će u nedjelju 11. rujna zatvoriti zagrebački dio programa umjesto ranije najavljenog Rade Šerbedžije, koji se ispričao zbog obaveza na snimanju, Fraktura će ugostiti Marka Pogačara, najprevođenijeg suvremenog hrvatskog pjesnika.

Uz središnje tribine “Razotkrivanje”, okrugle stolove, program “Pisac i njegov čitatelj” i program književnih matineja za srednjoškolce, Festival nastavlja s prošle godine uvedenim programima posvećenima stripu, kao i s filmskim programom prema književnim djelima gostiju Festivala, te ove godine uvodi i jedan novi program – “Dvostruki portret”, na kojem će uz jednoga gosta iz inozemstva u dijalogu biti i jedan domaći autor.

U Dvorani Mueller Kina Europe svoj će dvostruki portret oslikati Antonio Pennacchi i Slobodan Šnajder; Giorgio Pressburger i Ivan Lovrenović; Viktor Horvath i Vladimir Stojsavljević; Adriana Altaras i Julijana Matanović; Katerina Tučkova i Ivana Šojat; Marina Stepnova i Ludwig Bauer, te Saskia de Coster i Jasna Jasna Žmak.

U ugodnom okruženju Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića sa svojim će urednicima i prevoditeljima o procesu nastanka prijevodnog djela u sklopu programa “Pisac i njegov čitatelj” ove godine razgovarati Johanna Holmstroem, Laurence Plazenet, Zaharij Karabašliev, Dušan Šarotar i Vesna Lemaić.

Dnevni program počinje već u podne Književnim matinejama, koje će u tri dana zagrebačkim srednjoškolcima predstaviti tri hrvatska pisca – ove godine to su Josip Mlakić, Ivana Šojat i Zoran Ferić.

Diskusije, filmovi, strip i glazba

U filmskom dijelu programa bit će prikazani filmovi nastali po romanima ili pričama autora koji sudjeluju u festivalu, a prije svakoga filma predviđene su kraće diskusije s autorima o transponiranju njihova djela u drugu narativnu formu. Bit će prikazani filmovi “Svjedok budućnosti” (Francuska, 2016.), “Jež” (Irska, 2009.), nastao po romanu “Otmjenost ježa” Muriel Barbery, “Mario je gledao more zaljubljenim očima. Čefuri raus!” prema scenariju Dušana Šarotara, “Iza mraka” (Italija 2011.) Giorgia Pressburgera, “Groznica u zoru” (Mađarska 2015,) po romanu Petera Gardosa, “Titove naočale” (Njemačka 2014.) Adriane Altaras, te “Dum Spiro Spero” (Hrvatska 2016.) Pere Kvesića.

Večernji strip-program ove će godine ugostiti jednog od najčitanijih suvremenih stripaša Michelea Recha, poznatijeg pod umjetničkim imenom Zerocalcare; istaknutog srbijanskog strip-crtača Aleksandra Zografa i Belgijanca Christiana Durieuxa, te domaće Igora Kordeja i Darka Macana.

Gostujući će autori sudjelovati i u okruglim stolovima s temama kao što su “Što je srednja Europa danas?”, “Muze i topovi: ratne teme u književnosti”, “Svete knjige, sveti trag”, “Porculansko nebo: Holokaust u književnosti”, “Balkan i Irska: Hubert Butler”, a ugledni talijanski semiolog Ugo Volli, najveći poznavatelj djela i opusa Umberta Eca, održat će predavanje o svojem velikome prijatelji u kolegi Ecu.

Volli će sudjelovati i u splitskom dijelu programa, gdje će se još predstaviti i Paolo Cognetti te Adriana Altaras, Goran Vojnović, Ivica Đikić, Predrag Lucić, Boris Dežulović i Renato Baretić.

U programu su i dva koncerta – na otvorenju će u Zagrebu 4. rujna svirati bend jeboTon, kolektiv zagrebačkih bendova Antidepresiv, Lobotomija, Peglica i Komandos, Porto Morto, Sfumato i Trophy Jump; dok je za zatvaranje najavljen nastup DJ-a Filippa Lippija. Svečano otvorenje splitskog programa uveličat će nastup jazz dua – vokal Ana Benzon uz klavirsku pratnju Ivana Božičevića.

Festival će se održavati u Zagrebu u Kinu Europi, Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Talijanskom institutu za kulturu i Medijateci Francuskog instituta, te u Knjižnici Marka Marulića u Splitu.

Podupiru ga Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Program Europske unije Kreativna Europa 2014.–2020.,Traduki, Odsjek za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Francuski institut u Hrvatskoj, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Austrijski kulturni forum Zagreb, veleposlanstva Finske, Češke i Slovenije, te Institut Balassi – Mađarski institut u Zagrebu, kao i niz tvrtki i medija.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.