Crtani romani šou, 19. izdanje tog najdugovječnijeg međunarodnog festivala stripa u Hrvatskoj, počinje u petak u Hrvatskom domu likovnih umjetnika, gdje će do kraja vikenda okupiti brojne međunarodne i domaće autore, među kojima i legende devete umjetnosti, crtača Hermanna Huppena, autora serijala “Jeremiah” poznatijeg samo kao Hermann, te scenaristu Alfreda Castellija i crtača Giancarla Alessandrinija, tvorce popularnog Martina Mysterea.

Nagrađivani umjetnik stripa, Hermann, počeo je karijeru 1964. godine u strip časopisu “Spirou”, gdje je njegov talent prepoznao Michel Reignier Greg, karikaturist i kasnije urednik revije “Tintin”, ponudivši mu angažman u svom studiju. S Gregom radi serijal “Bernard Prince” i western serijal “Comanche”, jednom od najboljih strip westerna, a najpoznatiji je po post-apokaliptičnom westernu “Jeremiah” s kraja sedamdesetih koji izlazi i danas, a za koji piše i scenarij.

Alfredo Castelli literarni je otac i kreator Martina Mysterea, kojemu je prva epizoda izašla 1982., nakon niza njih za Zagora, Mister Noa i Kena Parkera. Castelli na serijalu broji više od 250 brojeva, napisao je i većinu epizoda, koliko svi ostali scenaristi ostali zajedno. Može ga se nazvati i Martinovim uzorom, jer većinu njegovih karakteristika poprima i njegov lik.

Giancarlo Alessandrini, koji slavi više od 40 godina profesionalne karijere, s Castellijem je u dobrim odnosima od vremena Corriere dei Ragazzi, tako da se uključuje u njegov novi projekt, Martina Mysterea, a navodno je projekt prihvaćen od strane Bonellija zbog načina kako ga je Alessandrini nacrtao.  Kao crtač potpisuje velik broj epizoda redovne serije, počevši od same prve epizode, a svoj specifični robusni crtački stil razvio je do savršenstva radeći više od tridesetak godina na serijalu.

S obzirom na njihov dolazak, poseban naglasak na festivalu dat će se originalnim crtežima iz Martina Mysterea, uključujući i iznimno vrijedne table iz prvih brojeva. Izložba Giancarla Alessandrinija, u Galeriji PM, donosi više od 100 ilustracija i tabli iz slavnog serijala.

Uz tu izložbu, festival Crtani romani šou će otvoriti izložbe “Hrvatski strip za djecu” i “Made in CRO”.

Hrvatski strip za djecu predstavlja se u Galeriji Bačva, a svi autori s izložbe se bave stripom više od 20 godina. Svi ti stripovi, “Dado i Čmičko”, “Smibić”, “Užas Zlica Gadost i vila Radost”, “Detektivci” prate suvremene trendove i obraćaju se publici na način koji je blizak današnjoj djeci, svaki od njih ima svoje posebnosti i vjernu publiku. Kako “Smib”, “Modra Lasta” i “Radost” imaju dugu tradiciju objavljivanja dječjih stripova, činjenica da stripovi s izložbe izlaze u njima stavlja njihove autre u društvo s velikanima dječjeg stripa, Ivicom Bednjancem, Antom Zaninovićem ili Krešimirom Zimonićem.

 

• Izložba “Made in CRO” predstavit će u Galeriji Prsten dosad najveći broj hrvatskih autora koji izdaju za hrvatsko i strano tržište, one koji su se u svijetu proslavili radom za najpoznatije svjetske izdavače, te one koji doprinose da hrvatska scena postaje sve relevantnija i kvalitetnija.

 

Ove godine će se predstaviti djela Dalibora Talajića, Roberta Solanovića, Mislava Tomašinjaka, Gorana Sudžuke, Ive Svorcina, Igora Kordeja, Miroslava Mrve, Sonje Gašparov, Tihomira Tikulina – Tice, Danijela Žeželja, Ivana Šivaka, Marka Dješka, Tončia Zonjića, Borisa Talijančića, Tomislava Beštaka, Frana Strukana, Stipe Kalajdžića, Josipa Sršena, Ivana Marušića, Gorana Parlova, Krešimira Biuka, Jurice Starešinčića i Sebastijana Čamagajevca.

Gosti festivala su i dvojac Robert Recchioni i Giovanni Freghieri, čiji je rad obilježio serijal “Dylan Dog” te Didier Pasamonik, jedan od najvećih francuskih teoretičara stripa i kustosa.

Bit će tu i autori iz susjedstva, Filip Andronik, široj javnosti poznat po animiranim spotovima za grupu Dubioza Kolektiv, te Senad Mavrić, jedan od pionira stripa u BiH koji je kasniju karijeru gradio na Francuskom tržištu.

Ovogodišnji službeni domaći gosti su Goran Sudžuka i Krešimir Biuk, uz čije su radove odrasle mnoge generacije školaraca, a festival će tradicionalno okupiti većinu hrvatskih autora.

Kako festival nastoji poticati kreativnosti u djece, dodjeljuje nagradu “Mladi Lav” za najbolje stripove školaraca, te održava besplatne radionice crtanja tijekom trajanja festivala.

Po riječima direktora festivala, Slavena Goričkog, želja im je pokrenuti razgovor o stripu na višoj razini, kao o mediju koji doživljava renesansu i najveći je kulturni fenomen u razvijenim zemljama te sve više predmet ozbiljnih teoretskih i znastvenih proučavanja na zapadnim sveučlištima i školama.

Stoga će se organizirati niz razgovora o značaju stripa i predavanja na razne teme, od utjecaja japanskog stripa na zapadna tržišta, razvoja stripa na Bliskom istoku i specifičnost talijanske škole strpa do kritike u stripu i samoizdavaštva.

Bit će tu crtanja i potpisivanja za publiku, crtanja uživo na projektorima, razgovora s publikom, pub kvizova, pregleda portfolija mladih autora, izrada maski, promocija novih izdanja, popularni sajam stripova.

Ulaz na sve programe u sklopu festivala je besplatan.