Vlada RH je u ovom mjesecu povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 34 posto na sadašnjih 36,3posto), dok Vladinu politiku ne podržava 49,6 posto građana (prema 50,4% iz lipnja), uz sadašnjih 14 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,31, u odnosu na 2,25 iz lipnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih skoro dvije godine (još od rujna 2013. godine kad je iznosila 2,39)“, pokazalo je redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, a koje je provedeno u razdoblju između 1. i 3. srpnja, prenosi Index.

Istraživanje je pokazalo trend trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju, dok je na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara zasjeo Tomislav Karamarko. Odmah ispod njega je Zoran Milanović.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,4 posto glasova (prema 30,2% iz lipnja). U odnosu na prošlogodišnji srpanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 7,3 postotna boda (u lipnju 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 23,1%). S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 25,5 posto (prema 24% prije mjesec dana, odnosno 19,1% u istom mjesecu prošle godine).

Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile  prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo). Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,2 posto (5,5% prije mjesec dana, a najviši je rejting zabilježen u studenom 2014. godine kad je iznosio 16,8%), dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto (u lipnju 4,9%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih šest mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 9,6%).Ta se mobilizacijska snaga ne može izmjeriti standardnim istraživanjem javnog mnijenja, ali se u politološkim analizama mora uzeti u obzir kad se govori o elementima izbornog procesa. Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista Oraha na trećem mjestu s 5,7 posto izbora (prema 4,8% prije mjesec dana), dok je lista Živog zida četvrta s 5,3 posto izbora (u lipnju 5,5%). Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,1 posto (u lipnju 3,7%), a slijede Stranka Milana Bandića 365 dan (2,7%), HDSSB (2,2%), Hrvatski laburisti (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), NS Reformisti (1,4%), HKS (1,1%) i HSP 0,6%. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2 posto, uz 13,7 posto neodlučnih.

  • Vlada RH je u ovom mjesecu povećala razinu potpore za svoj rad.
  • Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,31, u odnosu na 2,25 iz lipnja.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,4 posto (prema 29,2% iz lipnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,5 posto (prije mjesec dana 12,1%). Zoran Milanović je sada treći sa 7 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,7 posto (8,7% prije mjesec dana). Mirela Holy je peta s 4,9 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,1 posto, Tonino Picula  3,2%, Božo Petrov 3,1%, Tomislav Karamarko 3% i Ivan Vilibor Sinčić 2,2%.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,3%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,2%), Radimir Čačić (1,1%), Ivo Josipović (0,8%), Kolinda Grabar Kitarović, Nadan Vidošević i Nenad Stazić (svo troje po 0,7%).

Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma a u kojoj je zasada IDS ali nisu Laburisti), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih tri mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 30,7 posto (prema 31,2% iz lipnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 28,3 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 27,1%).

Ako se promatra prednost desne koalicije u ovoj godini koju je ona bilježila u odnosu na onu lijevog centra, ona je bila najveća u siječnju ove godine kad je iznosila 7,1 postotnih bodova, odnosno u vrijeme izborne kampanja za predsjedničke izbore. Ta izborna podrška iz siječnja, odnosno prednost u odnosu na lijevu koaliciju, može biti koristan pokazatelj mobilizacijske snage HDZ-a, koju treba uzeti u obzir u svim predviđanjima mogućih izbornih ishoda.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.