ZDENKO ADROVIĆ: ‘Ne mogu se svi pod ovrhom deklarirati kao siromašni jer ih polovica duguje telekomunikacijskim tvrtkama’

 

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka govori zašto ne očekuje porast broja blokiranih građana nakon ukidanja moratorija FINA-e na provedbu ovrha te hoće li ukidanje moratorija banaka na otplatu kredita zbog korona-krize dovesti 40 posto Hrvata na prag siromaštva

U trenutku kada procjene govore da bi 40 posto Hrvata moglo završiti ispod praga siromaštva, a u drugoj polovici listopada očekuje se i navala od 400.000 ovrha čije bi posljedice mogla osjetiti trećina hrvatskih građana, razgovarali smo sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka. Drugim riječima, direktorom najvećih vjerovnika u Hrvatskoj u bankarskom sektoru. Adrović je od 2015. godine direktor te moćne financijske udruge, a prethodno je 17 godina bio predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria. U Privrednoj banci Zagreb bio je izvršni potpredsjednik za riznicu i likvidnost, direktor sektora investicijskog bankarstva, a potom i zamjenik predsjednika uprave Privredne banke. Danas je i predsjednik Nadzornog odbora Atlantic Grupe. Diplomirao je ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i magistrirao na području korporativnih financija, a potom se usavršavao u financijskoj industriji na sveučilištima u SAD-u i Velikoj Britaniji.

NACIONAL: Kolikim kapitalom raspolaže hrvatski bankarski sustav dominantno u stranom vlasništvu? Procjenjuje se da je 95 posto bankarskog sektora u posjedu stranih banaka, što se u javnoj percepciji smatra lošim podatkom za hrvatskog gospodarstvo.

Od 20 banaka u Hrvatskoj 11 ih je u stranom vlasništvu. Banke koje su dio bankarskih grupacija sa sjedištima u drugim zemljama članicama EU-a čine 90,3% ukupne aktive svih banaka u Hrvatskoj. Njihov ukupan regulatorni kapital 30. lipnja 2020. godine iznosio je 59,2 milijarde kuna ili oko 15% BDP-a. Omjer ukupnoga kapitala veći od 24,7% smješta hrvatske banke među ponajbolje kapitalizirane banke u svijetu. To jamči da država odnosno porezni obveznici ni u ovoj krizi, kao uostalom ni u prošloj, neće morati brinuti za spas bankovnog sustava, a štednja će biti sigurna. Uostalom, ubrzanje stope rasta štednje u ožujku i travnju na početku koronakrize svjedoči o povjerenju u hrvatske banke, a ono, između ostaloga, počiva na svijesti da izgledno pogoršanje naplate u postojećem kreditnom portfelju ne može ugroziti stabilnost hrvatskog bankovnog sustava. U razdoblju gospodarske krize važno je osigurati dovoljno kapitala kako se problemi s naplatom ne bi odrazili na probleme s namirenjem obaveza banaka, što banke ispunjavaju. Stabilnost i sigurnost bankovnog sektora od velike su važnosti u gospodarskim krizama zato što će banke biti važan faktor u gospodarskom oporavku te će svakako biti zainteresirane podržati kvalitetne investicijske programe.

NACIONAL: U javnosti se spominje da će u drugoj polovici listopada krenuti čak 400.000 ovrha, pa će se na pragu siromaštva naći trećina hrvatskih građana. Procjene govore da će čak 40 posto stanovništva naći ispod granice praga siromaštva, a veliki dio dugova građana odnosi se na banke. Ima li šanse da banke produlje razdoblje moratorija na otplatu kredita dok traje korona-kriza?

Financijska agencija je 18. travnja 2020. godine zastala s provedbom ovrha po osnovama plaćanja za 235.000 potrošača u iznosu od 16 milijardi kuna, od čega je 6,3 milijarde kuna bilo za kamate. Međutim, iz broja zaprimljenih osnova u Fini i podatka o broju novih ovrha koje čekaju kod javnih bilježnika, proizlazi da nas očekuje jednak broj ovrha, kao i prošle godine u istom razdoblju. Kod Fine je zaprimljeno 174.000 ovrha u razdoblju travanj – kolovoz 2020. te se očekuje još 145.000 rješenja od bilježnika prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore. Kod javnih bilježnika je zaprimljeno oko 170.000 prijedloga, od kojih se očekuje da će postati pravomoćno njih oko 145.000 ili 85%. Dakle, ukupan broj ovrha u razdoblju travanj – kolovoz ove godine bio bi oko 320.000. Prošle godine je u istom razdoblju zaprimljeno upravo 320.000 ovrha. Iz tog razloga, prema trenutnim podacima kojima raspolažemo, ne očekuje se porast broja ovršenika. Gotovo polovica blokiranih ima dugove prema telekomunikacijskim kompanijama i naizgled se čini da je tu riječ o neodgovornosti i financijskoj i potrošačkoj nepismenosti, za što bi trebali biti odgovorni pojedinci. Dio ovršenika sigurno ima poteškoće jer nisu upali u problem zbog vlastite nedogovornosti. No ne mogu se svi ljudi pod ovrhama deklarirati kao siromašni.

 

 

‘Svi dužnici se ne mogu tretirati jednako, a pogotovo ako znamo da oko 10.000 građana ima gotovo dvije trećine ukupnoga duga, odnosno malo manje od 5000 ima malo više od polovice tog iznosa’

 

 

NACIONAL: Iako svi dužnici nisu siromašni, problem građana s blokiranim računima vrlo je ozbiljan u Hrvatskoj.

Svi dužnici se ne mogu tretirati jednako, a pogotovo ako znamo da oko 10.000 građana ima gotovo dvije trećine ukupnoga duga, odnosno malo manje od 5000 ima malo više od polovice tog iznosa. O tom segmentu kroz statistike nismo uspjeli mnogo doznati, ali pretpostavljam da se, barem u vrhu te piramide duga, radi o poduzetnicima koji su zalagali osobnu imovinu i ljudima koji su kupovali vrlo skupe nekretnine i onda upali u poteškoće jer prosječni ukupni dug po dužniku u kategoriji iznad milijun kuna iznosi 4 milijuna. Evidentno je da se takvi slučajevi ne mogu rješavati na isti način kao slučaj umirovljenika s mirovinom od 1500 kuna koji ukupno duguje 20.000 kuna.

NACIONAL: No mogu li banke ponuditi klijentima novi moratorij na otplatu kredita?

Što se tiče moratorija na kredite, banke su nakon izbijanja pandemije promptno reagirale i olakšale trenutnu situaciju svojim klijentima. Shodno tome, banke odobravaju od 3 do 12 mjeseci moratorija ovisno o individualnim potrebama klijenta. Turistički sektor i srodne djelatnosti koje su najviše pogođene mogu koristiti moratorij 12 mjeseci. Prema podacima HNB-a, do kraja srpnja pravne osobe su zatražile moratorije ili refinanciranje za izloženosti u iznosu od oko 29 milijardi kuna, od čega su posebne mjere odobrene u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 85,6% od ukupno zatraženog iznosa, kao i 29% od ukupnog portfelja kredita nefinancijskim društvima. Građani su podnijeli zahtjeve u iznosu od 9,3 milijarde kuna, od čega su mjere odobrene za izloženosti u iznosu od 7,7 milijardi kuna ili 82,8% od ukupno zatraženog iznosa i 5,7% ukupne kreditne izloženosti. Također, većina klijenata je u razdoblju moratorija s bankom dogovorila i nastavak otplate preuzetih obveza u skladu s mogućnostima i primanjima. Banke će u daljnjem razdoblju nastaviti pojedinačno pristupati svakom klijentu i poduzimati adekvatne mjere.

NACIONAL: Mogu li banke išta ponuditi blokiranim građanima?

Kao što je prethodno istaknuto, svakom se klijentu pristupa pojedinačno i banke maksimalno izlaze ususret klijentima u mjeri u kojoj to mogu činiti, a da ne ugroze kapital i vjerovnike odnosno štediše. Uvijek treba imati na umu da se krediti u najvećem dijelu financiraju iz štednje koja je bankama povjerena na čuvanje i primarni je zadatak banaka da ničime ne ugroze taj dio svojih obaveza.

NACIONAL: Nakon izjave predsjednika Zorana Milanovića da će nakon ove korona-krize jedino banke izaći „masnoga vrata“, iz bankarskih je krugova odgovoreno da ćete mu objasniti da situacija nije takva kakva mu se čini. Jeste li posjetili predsjednika i što ste mu rekli?

Banke ne mogu biti izolirane od ukupnih trendova i već se na početku krize u drugom tromjesečju mogu primijetiti osjetno lošiji poslovni rezultati kao posljedicu krize. Dobit je pala približno na trećinu prošlogodišnje iz drugog kvartala i realno očekujemo da će se taj trend u drugoj polovici godine nastaviti. Banke dijele sudbinu svojih dužnika i stoga banke u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, očekuju gubitke uz povećane rezervacije zbog posljedica epidemije koronavirusa. Tome služi kapital – da bi se mogli podnijeti gubici uz što manje posljedice za dugoročne poslovne potencijale, jer upravo za vrijeme krize je nužno razmišljati o osiguravanju kvalitetnih temelja za gospodarski oporavak u kojem će banke imati važnu ulogu.

NACIONAL: Što će banke konkretno učiniti?

Ohrabrujuća je činjenica da su banke prema zadnjim podacima unatoč pandemiji zadržale kreditnu aktivnosti uz povijesno niske kamatne stope i kvalitetne uvjete kreditiranja. Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, što je 3,8% više nego u srpnju 2019. Ukupni krediti odobreni kućanstvima iznosili su oko 135 milijardi kuna potkraj srpnja, što je 4,1% više nego u srpnju 2019. i 0,5% više nego prije izbijanja krize potkraj veljače. Stambeni krediti su zabilježili rast od visokih 8,8% u odnosu na srpanj prošle godine. O održavanju ovog segmenta kreditne aktivnosti u krizi svjedoči stopa promjene u odnosu na zadnji pretkrizni mjesec veljaču, koja iznosi 3,4%.

NACIONAL: A kakav je odnos bio prema financiranju potreba u gospodarstvu?

Krediti poduzećima iznosili su 85,6 milijardi kuna na kraju srpnja, što je 5% više nego u srpnju 2019. i 2,2% više nego prije izbijanja pandemije u veljači. Krediti su naglo povećani na samom početku zatvaranja ekonomije u ožujku, kada su mnoga poduzeća pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti. U narednom razdoblju svakako očekujem povećanu potrebu za financiranje građana, poduzetnika i države, a smatram da je to samo početak i da će banke biti stup i oslonac kreiranja novog ekonomskog rasta i osiguravanja prosperiteta cjelokupne društvene zajednice upravo zbog toga što imaju visok i očuvan kapital koji im omogućava sljedeći ciklus kreditne ekspanzije za podršku gospodarskom oporavku.

NACIONAL: Koliko će oporavku europskog gospodarstva pomoći 750 milijardi eura iz paketa kojim je EU prvi put stavio naglasak i na solidarnost među članicama?

Next Generation EU je velik i važan paket financijske pomoći koji će pomoći europskom gospodarstvu, ali relativno će najveći učinak imati na pogođenije zemlje članice poput Hrvatske. Dobro je poznato da će Hrvatska u narednih desetak godina iz raznih EU izvora moći povući između 25 i 30 milijardi eura, što su doista značajna sredstva i banke vrlo pažljivo prate razvoj događaja. Spremne su financiranjem pomoći razvoj i implementaciju EU projekata. Osim toga, dogovor o tom paketu ima svoj politički značaj. Pokazalo se da EU nije razjedinjen i da može doći do kompromisnog dogovora u reakciji na krizu u razumno kratkim rokovima, što je smanjilo političke rizike u Uniji i učvrstilo povjerenje u institucije. To je također važno u kontekstu stvaranja uvjeta za izlazak iz krize.

NACIONAL: Kako objašnjavate tezu da su banke visoko likvidne, ali da taj novac dovoljno ne nude gospodarstvu, jer tvrde da nema isplativih projekata?

U uvjetima najveće i najbrže nastale krize nakon Drugog svjetskog rata i pada gospodarske aktivnosti za 15,1% u drugom kvartalu u Hrvatskoj čini se samorazumljivim da je mnogo teže predložiti, ali i prepoznati i prihvatiti isplative projekte. Rizik i neizvjesnost eskaliraju, to je uvijek tako bilo i bit će u krizama. Međutim, ne mogu se složiti s tvrdnjom da banke ne podržavaju kvalitetne investicijske programe s obzirom na to da već niz godina kreditna aktivnost banaka raste u sektoru poduzeća i stanovništva. Kao što sam već i napomenuo, u ovoj godini unatoč pandemiji kreditna aktivnost je nastavila rasti i banke osiguravaju likvidnost svih kreditno sposobnih klijenata. Također, uz investicijske kredite naglasak je svakako i na obrtnim sredstvima poduzećima koja imaju poteškoće uzrokovane pandemijom. Stoga, u skladu s praksama i ostalih europskih država banke su implementirale dostupne programe u suradnji s HBOR-om i HAMAGBICRO-om, kako bi se uz potporu državnih jamstava smanjio rizik kreditiranja te osigurala dovoljna likvidnost poduzeća.

 

 

‘U narednom razdoblju očekujem povećanu potrebu za financiranje građana, poduzetnika i države, a smatram da je to samo početak i da će banke biti stup i oslonac kreiranja novog ekonomskog rasta’

 

 

NACIONAL: Kažete da su posljedice ove krize izazvane zatvaranjem ekonomskih aktivnosti zbog pandemije najveće poslije Drugog svjetskog rata. Jesu li banke kvalitetno reagirale na iskrsnuli problem u životu ljudi?

Na početku pandemije banke su i pojačano kreditirale državu po izrazito kvalitetnim uvjetima, kako bi se osnažili resursi proračuna koji je također bio pogođen naglim padom prihoda i osigurala potrebna podrška za razne dionike u našem društvu. Vjerujem da se kvalitetnim pristupom i strateškom politikom trenutne Vlade može odgovoriti na izazove koja kriza nosi. U razdoblju nakon krize bit će veoma važno Hrvatsku učiniti međunarodno atraktivnom za ulaganja, kako bismo osigurali nova radna mjesta i rast gospodarstva te spriječili negativne posljedice krize. Kako bismo Hrvatsku učinili atraktivnom za investicije, neophodno će biti smanjiti regulatorne troškove, povećati pravnu sigurnost, smanjiti porezna davanja te poticati daljnji rast gospodarstva i kreditiranja.

NACIONAL: Kako će banke konkretno pomoći gospodarstvu?

Banke će svakako nastaviti biti aktivan sudionik i partner Vladi Republike Hrvatske, građanima i tvrtkama u prevladavanju ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Spremne su pomoći kako bi se društvu olakšao život i poslovanje. U narednom razdoblju će od iznimne važnosti biti i EU sredstva koja su nam na raspolaganju. Nužno će biti povezati EU sredstva s privatnim ulaganjima, osobito u energetskoj i industrijskoj transformaciji s ciljem trajnog povećanja produktivnosti i životnog standarda građana. Banke imaju dugogodišnje iskustvo u radu s EU fondovima te svakako mogu aktivno sudjelovati u efikasnom alociranju sredstava. Europska komisija je istaknula ulogu poslovnih banaka u uspješnom korištenju fondova za poduzetnike, zbog njihove mogućnosti da kvalitetnije detektiraju dobre i financijski održive projekte. Hrvatska udruga je još 2010. godine osnovala Odbor za korištenje fondova Europske unije u cilju doprinosa efikasnijeg korištenja europskih sredstava u Hrvatskoj. Unutar Odbora sudjeluju komercijalne banke i HBOR koji doprinosi održivom gospodarskom razvoju i uz banke definira strateški okvir za fondove EU-a u Hrvatskoj.

NACIONAL: Zašto zastupate tezu da će Hrvatskoj biti lakše kada uvede euro, a nobelovac Joseph Stiglitz nedavno je ponovio da će Hrvatska učiniti grešku uđe li u europodručje i uvede euro. Tada će Hrvatska izgubiti i monetarnu vlast.

Za male zemlje poput naše, gospodarski život bez integracija praktički je nemoguć. Stoga je ulazak u EU i uvođenje eura korak prema sigurnosti i stabilnosti monetarne politike. Uz to, na raspolaganju je mnogo više pomoći te je sigurnije biti „pod kišobranom“ velikih organizacija i zajednica. Priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika koja bitno određuje visinu prinosa na državne obveznice i kamatne stope. Dokazano je da ukupna razina cijena, odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura. Države članice EU-a ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu.

‘Uvođenje eura u Hrvatskoj će ukloniti valutni rizik, što bi posljedično trebalo utjecati i na visinu kamatnih stopa’, tvrdi direktor Hrvatske udruge banaka. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

NACIONAL: Osporavatelji uvođenja eura tvrde da će utjecaj Hrvatske u bordu Europske središnje banke (ECB) biti posve minoran i nebitan, a bitno će se smanjiti prostor vladi u vođenju ekonomske politike.

Europska središnja banka počet će kupovati hrvatske državne obveznice, što će spriječiti značajnije rizike promjene kamatnih stopa. Drugo, u slučaju makroekonomskih neravnoteža Hrvatska će imati pristup vrlo povoljnim sredstvima Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a). Treće, HNB će moći slobodnije upravljati pričuvama i stvarati dodatni prihod za državni proračun. Sve to će omogućiti niže i stabilnije kamatne stope od onih koje bi prevladale da dugoročno ostanemo na kuni. Na kraju, Hrvatska dobiva i glas u Frankfurtu gdje se nalazi sjedište ECB-a. Odluke ECB-a ionako utječu na financijsku situaciju u Hrvatskoj, a u ovom trenutku na te odluke nemamo nikakav utjecaj. Sudjelovanjem u radu ECB-a u Frankfurtu mi ćemo zapravo povećati naš monetarni suverenitet, a ne izgubiti monetarnu vlast.

NACIONAL: Kamatne su stope na povijesno najnižoj razini, ali ne i u Hrvatskoj. Nije li swap aranžman s ECB-om o mogućnosti povlačenja 2 milijarde eura također put u novo zaduženje?

U ovom trenutku kamatne stope na gotovinske i stambene kredite u Hrvatskoj su na povijesno najnižim razinama, a u usporedbi s ostalim zemljama koje još nisu uvele euro hrvatske banke imaju najkvalitetnije uvjete financiranja. Prema zadnjim podacima, trend smanjenja kamatnih stopa se nastavio i trenutno su primjerice za stambene kredite oko 2,5 posto u prosjeku, a za potrošačke su se smanjile i sada iznose ispod 6 posto te se ne očekuje da bi se ti trendovi mogli promijeniti. Dakle, niže kamatne stope od postojećih u ovom trenutku nisu realna mogućnost jer još uvijek nismo članica eurozone, imamo više regulatorne stope i troškove te su uvjeti poslovanja bitno drugačiji od razvijenijih država u EU-u. Sve to u konačnici utječe na kamatne stope. Uvođenje eura u Hrvatskoj će ukloniti valutni rizik, što bi posljedično trebalo utjecati i na visinu kamatnih stopa.

NACIONAL: Prodavanje dugova banaka agencijama utjerivačima dugova po velikom diskontu, prema nekim tvrdnjama čak po cijeni od samo 15 posto, stvara ozbiljne probleme građanima, vašim klijentima. Zašto nije moguće takve diskonte izravno ponuditi dužnicima? To bi građane spasilo, a banke očistilo od loših plasmana.

Banke sa svojim klijentima uvijek nastoje pronaći rješenje restrukturiranjem kreditnih obveza, a samo u onim procesima gdje to nije moguće loše kredite prodaju financijskim institucijama koje se bave naplatom potraživanja, što je uobičajeno u cijelom svijetu. Takvi postupci su nužni kako bi se poboljšao kreditni portfelj i likvidnost koja je neophodna za kreditiranje građana, ali i investicija koje dugoročno donose rast BDP-a i veću stopu zaposlenosti. S većinom građana banke uspijevaju pronaći kompromisna rješenja i u prilog tome govori činjenica da je od 2008. godine prodano sveukupno 34 milijarde duga, od čega se čak 76% odnosi na pravne osobe. Dakle, dugovi građana se većinom odnose na druge obaveze, a ne one prema bankama.

NACIONAL: Pad BDP-a u drugom tromjesečju ove godine bio je 15,1 posto, najveći službeno zabilježen. Hoće li on po vašim procjenama biti dvocifren za cijelu ovu godinu?

S obzirom na bolje rezultate turizma i robnog izvoza od očekivanja iz travnja-svibnja, sada smo u zoni kada postoji realna mogućnost za jednocifreni pad BDP-a u ovoj godini. Na neki način, ova godina je već prošla, izgubljena je i treba se koncentrirati na 2021. kako bi oporavak bio što brži i uvjerljiviji. Najavljena nova porezna rasterećenja treba pozdraviti, no prigoda je sada ipak za nešto više reformi u dijelu reforme administracije, poboljšanja poslovnog okruženja, restrukturiranja i privatizacije državnih poduzeća. Rast od 2021. nadalje osim o efikasnosti u povlačenju EU fondova prvenstveno ovisi o tome koliko ćemo biti atraktivna zemlja za ulaganja. Vlada je na početku mandata i ima priliku to omogućiti.

NACIONAL: Nudeći niže kamate i olakšavajući pristup kreditnim linijama u švicarskim francima, banke su uvukle više od stotinjak tisuća građana u dužničko ropstvo. Sudovi već donose odluke o ništetnosti valutne klauzule i promjenjive kamatne stope, jer su ih definirale banke bez konzultacija s klijentima. Zašto su banke uopće nudile toksične kredite građanima kada su znale da je to opasno za stanovništvo?

Većina je kredita uz promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu. To je uobičajeno i normalno pa i za CHF kredite koji su omogućavali bitno povoljnija zaduživanja i veće iznose kredita nego li primjerice u eurima. Nitko pa ni banke nisu mogle predvidjeti kretanje švicarskog franka i financijsku krizu koja se dogodila 2008., a kod kreditiranja uvijek postoji određeni rizik i toga smo svi svjesni.

 

 

‘S obzirom na bolje rezultate turizma i robnog izvoza od očekivanja iz travnja-svibnja 2020., sada smo u zoni kada postoji realna mogućnost za jednocifreni pad BDP-a u ovoj godini’

 

 

NACIONAL: No Europski sud u Luksemburgu već je donio nekoliko presuda u korist potrošača upravo zbog toksičnih CHF kredita?

Odluke Europskog suda se tumače na način kako kome odgovara, a njegova primarna uloga je promatrati specifične okolnosti pojedine zemlje i tumačiti primjenu europskog prava. Taj sud još uvijek nije razmatrao slučajeve iz Hrvatske, nego su to bili poljski, španjolski i mađarski slučajevi koji su bitno drugačiji od hrvatskih. Ne mogu se izvlačiti istovjetni zaključci iz različitih pravosudnih postupaka jer su okolnosti u različitim državama bile bitno drugačije. Ako neki od hrvatskih slučajeva završi na Europskom sudu, vjerojatno bi to moglo biti iznenađenje za sve. Već imamo slučaj s tzv. Škibolinim zakonom koji je u Hrvatskoj bio usvojio Sabor, a Europski sud ga je stavio izvan snage.

NACIONAL: Europski sud je Škibolin zakon stavio izvan snage na intervenciju sutkinje s Raba Mirelle Rodin. Njen zahtjev za pravnim tumačenjem Europskog suda zbog toksičnih kredita RBA zadruga bio je upitan zbog činjenice što je i u njenoj obitelji bio podignut takav kredit, a pretpostavlja se da je taj kredit kasnije bio riješen po kratkom postupku.

Ako je Europski sud vrhovno pravno tijelo Europske unije, onda moramo poštovati to što je Europski sud rekao za taj zakon, ali i za neke druge stvari. Što je Europski sud zamjerio Škibolinom zakonu? Intervenciju Republike Hrvatske u privatnopravne odnose, potom nedopuštenu retroaktivnost, onda deklariranje ništetnosti, a na kraju zahtijeva jasno razlikovanje između trgovačkih i potrošačkih ugovora. Europska unija, dakle, primarno štiti potrošače, ali ne i one koji su podizali potrošačke kredite te sredstva ulagali u gospodarske pothvate. Onaj tko nije potrošač je osoba koja je uzela kredit od više stotina tisuća eura, a investirala je novac u apartmane na morskoj obali ili za neku drugu gospodarsku djelatnost.

NACIONAL: Milanovićeva vlada donijela je zakon o konverziji CHF kredita u eure, što bankama nije bilo po volji. Nije li to pomoglo i bankarskom sektoru, a ne samo prezaduženim građanima?

Ne, taj zakon nema veze s čišćenjem bilanci banaka od loših potraživanja. Vratio bih se korak prije nego što je donijet taj zakon. Bila je to situacija u kojoj je Hrvatska udruga banaka predlagala državi razna rješenja, odnosno Borisu Lalovcu kao ministru financija. HUB je predlagao da se izrade socijalni kriteriji u skladu s kojima bi se otpisivao odgovarajući dio glavnice i vršile druge izmjene koje bi olakšale otplatu kredita. Tako bi se nekome tko ne može otplaćivati kredit ni od 50.000 eura otpisao možda i veći dio glavnice nego što je otpisan konverzijom, ali onima koji mogu otplaćivati svoje obaveze krediti bi se reprogramirali. Ne možemo sve ljude staviti u istu kategoriju i prema svima primijeniti iste kriterije. Bila je namjera siromašnijima otpisati više glavnice, a bogatijima restrukturirati kredit. Postojali su ljudi koji su imali kredite od više stotina tisuća eura uz velike godišnje prihode.

Komentiraj