Zašto se Hrvati ne cijepe? Odbijanju su skloniji mladi, žene, ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja…

Autor:

04.12.2021., Zagreb - Iako je danas potvrdjen prvi slucaj omikron virusa u Hrvatskoj gradjani Zagreba bezbrizno su uzivali u setnji i subotnjoj spici u centru grada.

Emica Elvedji/PIXSELL

Oklijevanju ili odbijanju cjepiva najskloniji su građani koji smatraju da je opasnost od covida-19 mala, pokazala je studija koja je prihvaćena za objavu u časopisu Croatian Medical Journal, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Autori studije pod nazivom “Odrednice i razlozi neodlučnosti oko cjepiva protiv covida-19 u Hrvatskoj” su sociolozi Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Adrijana Šuljok i Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja, a nastala je kao dio projekta Hrvatske zaklade za znanost “Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije”.

Cilj istraživanja bio je utvrditi tko se odbija cijepiti i zašto se ne želi cijepiti, a istraživanje je provedeno na 765 ispitanika.

Najčešći razlog je strah od sigurnosti cjepiva

Pokazalo se da više od trećine ispitanika oklijeva ili se definitivno odbija cijepiti protiv covida-19. Najčešće kao razloge navode strah od toga je li to cjepivo dovoljno sigurno, ali i učinkovito. Osim toga, kao razlozi navode se preferiranje prirodnog imuniteta, odnosno prebolijevanje bolesti nad cijepljenjem, no dio tih ispitanika, koji oklijevaju ili sumnjaju, iskazuje i nepovjerenje u cjepiva općenito.

Studija je pokazala kako su oklijevanju ili odbijanju cjepiva skloniji mladi ispitanici, žene, ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja i ispitanici iz manjih naselja, a slične nalaze pokazale su i inozemne studije.

“To su skupine prema kojima bi se trebala usmjeriti kampanja, uzimajući u obzir razloge njihova oklijevanja, tj. odbijanja cijepljenja, ali i razinu (ne)povjerenja koju iskazuju u određene institucije kao potencijalne komunikacijske kanale. Svakako treba imati na umu da se na dio tih građana ne može utjecati, odnosno manje je vjerojatno da će promijeniti mišljenje. Naša studija pokazala je i da su ispitanici koji iskazuju nepovjerenje u znanost skloniji oklijevanju/odbijanju cjepiva”, naglasila je Šuljok.

Termin ‘antivakseri’ nije prikladan za sve

Ona smatra da termin antivakseri za sve one koji se oklijevaju ili odbijaju cijepiti protiv covida-19 nije prikladan, jer dio njih ne iskazuje sumnju u cjepiva općenito.

“Etiketiranjem svih, pa tako i onih koji se, primjerice, primarno boje ovog cjepiva jer je novo, razvijeno ubrzanom procedurom, kao antivaksera zapravo ih guramo prema toj skupini ‘pravih’ antivaksera i teoretičara zavjere, što može imati negativne posljedice kroz porast otpora prema ‘redovitim’ cjepivima”, ističe Šuljok.

Ustvrdila je kako javno-zdravstvena kampanja dijelu građana nije uspjela prenijeti poruku o opasnosti virusa, čemu su pridonijeli i disonantni tonovi koji su dolazili iz Vladina znanstvenog savjeta, kao i dominantan javni narativ da teško obolijevaju uglavnom starije i teško bolesne osobe.

“Također, podbacili smo u pokušaju da potaknemo građane na cijepljenje, pozivajući se primarno na solidarnost sloganom ‘cijepi se, misli na druge’, pri čemu nismo uzeli u obzir da građani imaju različite društvene vrijednosti, pa tako i one individualističke te da spremnost solidariziranja s vremenom jenjava zbog pandemijskog zamora”, rekla je Šuljok za Jutarnji list.

OZNAKE:

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.