Gotovo svaki opis Novigrada počet će riječima ribarski grad na sjeverozapadu Istre, jer ribarstvo je tako snažno s njime prožeto da se njihova povijest gotovo i ne može razdvojiti. Ribari su oduvijek duša Novigrada, njihove ćete koćarice i danas ugledati čim kročite u luku Mandrač, a nerijetko ćete ih susresti na obali dok zbijaju šale jedni s drugima, očiju uprtih u mreže koje probiru rukama otvrdnulim od vjetra i soli.” Ovako počinje tekst brošure „Novigradska ribarska tradicija“, prve publikacije koja čitatelju priča do sada nezapisanu priču o vječnoj sprezi Novigrada-Cittanove i ribarstva, koja datira još od doba antike. Ta brošura samo je jedan od projekata kojima se Novigrad zahvaljuje svojim ribarima na doprinosu koji su dali u razvoju tog istarskog grada, ali i jedan od načina da se proširi turistička ponuda. Zbog toga je u Novigradu završen i novi izložbeni prostor koji je potpuno posvećen novigradskim ribarima i njihovoj povijesti. Novi izložbeni prostor za sada su posjetila djeca iz novigradskih vrtića, a uskoro će biti otvoren i za sve posjetitelje.

Zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, Grad Novigrad-Cittanova i Turistička zajednica grada Novigrada zajednički su osmislili i financirali više aktivnosti koje podsjećaju na bogatu povijest novigradske ribarske tradicije kako bi je zauvijek sačuvali od zaborava.

Novigradska batana imala je svečani doček u jesen prošle godine, ali izložbeni prostor bio je otvoren samo na poziv pa će od ove sezone biti otvoren za sve goste. FOTO: Grad Novigrad

Još tijekom 2022. godine Grad Novigrad-Cittanova započeo je s ulaganjem u dogradnju i rekonstrukciju postojeće zgrade u novigradskoj starogradskoj jezgri, kako bi ostvario dugogodišnju želju o formiranju novog izložbenog prostora za predstavljanje bogate tradicije novigradskog ribarstva.

Po završetku izgradnje prostora, u jesen 2023. godine, kao najveći eksponat prikupljene kulturno-povijesne zavičajne ribarske zbirke, u centralnom dijelu novog prostora smjestila se autentična novigradska batana s polukružnom krmom i jedrom. Ova novigradska batana gradila se šest mjeseci u Piranu, a radove je vodio Slobodan Simić Sime iz Zavoda Mediteranum Piran, ujedno i autor knjige o istarskim batanama.

‘Ostvarili smo dugogodišnju želju za otvaranjem izložbenog prostora gdje možemo pokazati važnost mora za razvoj grada’, kaže Anteo Milos

“Batana s polukružnom krmom jedna je od najstarijih i najpoznatijih od 11 vrsta batana u Istri, no kroz povijest je susrećemo u mnogim portima sjevernog Jadrana. To je tip batane koji je najteži i najkompleksniji za izradu. Nekada se izrađivala samo u škverovima, gradili su je isključivo majstori, dok su ostale tipove istarskih batana gradili i spretni ribari. Prije početka Drugog svjetskog rata ova vrsta batane počela je nestajati, a nakon toga najčešće se može naći na području novigradske obale, gdje su još plovile sve do kraja 60-ih godina prošloga stoljeća”, rekao je Slobodan Simić Sime.

Novigradska batana teška je oko pola tone sa svom pripadajućom opremom, dužine je 4,8 m i širine 1,6 m. Izgrađena je u kombinaciji hrasta, ariša i jasena, a korišteno drvo je prirodno sušeno od tri do 10 godina. U izgradnji batane iskoristilo se 15 kg raznih premaza i više od 1000 vijaka.

Najveći eksponat prikupljene kulturno-povijesne zavičajne ribarske zbirke je autentična novigradska batana s polukružnom krmom i jedrom. FOTO: Grad Novigrad

Kako bi se oplemenio izložbeni prostor i postigla cjelovitost projekta, pored novigradske batane sredstvima projekta nabavljena je i interaktivna multimedijska kiosk jedinica koja će zabaviti posjetitelje interaktivnim sadržajima i slikovno prikazati nastajanje batane, a sve je sufinancirano sredstvima EU-a iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i RH, putem natječaja FLAG „Pinna nobilis“.

Novi izložbeni prostor kulturno-povijesne zavičajne ribarske zbirke kreiran je kao multimedijalni postav koji uz brojne eksponate i digitalnu projekciju, vjerno prikazuje povijest ribarskog zanata u Novigradu. To je prva faza u oblikovanju tog novog izložbenog prostora, a u Gradu Novigrad-Cittanova planiraju ga kontinuirano obogaćivati dodatnim eksponatima i zanimljivostima iz priča novigradskih ribara. Kao svojevrsni pomorski dodatak prilazu novom izložbenom prostoru, u Parku Giovanni Rusgnach, izložena je rekonstrukcija autentičnog rimskog sidra.

Interaktivna multimedijska kiosk jedinica zabavit će posjetitelje interaktivnim sadržajima i slikovno prikazati nastajanje batane. FOTO: Grad Novigrad

“Ostvarili smo dugogodišnju želju za otvaranjem izložbenog prostora gdje možemo pokazati važnost mora za razvoj grada, kao i našu stoljetnu novigradsku ribarsku tradiciju. Grad i danas, kao i nekada, živi s morem i od mora. Kako bismo očuvali tradiciju i identitet, s novigradskim ribarima i zaljubljenicima u more stvorena je prva zbirka koju osim modela autentične novigradske batane, čine i uspomene i očuvani korišteni alati za opremanje prostora koje su donirali lokalni ribari. Upravo tako najvjernije želimo prikazati ribarski način života zapadne obale Istre. Izložbeni prostor planiran je i kao mjesto edukacije, do sada smo ugostili najmlađe Novigrađane iz dječjih vrtića i sportskih klubova. Zasad su posjeti organizirani na poziv, a pred turističku sezonu otvorit ćemo prvi put za posjete i našim građanima i gostima”, izjavio je gradonačelnik Novigrada-Cittanova Anteo Milos.

Prva su postavku novog izložbenog prostora vidjela djeca novigradskih vrtića Tičići i Suncokret. Mali Novigrađani brzo su prepoznali izložena sidra i osti, a velike makete brodova inspirirale su ih za brojna dodatna pitanja o moru, plovidbi i ribarima. Izložena velika novigradska batana podsjetila je mališane na njihove ribare, noniće i tate, i spremno su nabrajali što se sve može uloviti u mreži.

Novigradska batana gradila se u Piranu, a radove je vodio Slobodan Simić Sime iz Zavoda Mediteranum Piran, autor knjige o istarskim batanama. FOTO: Grad Novigrad

Novigradski mališani tako su mogli naučiti i da „ljubavna priča“ Novigrada-Cittanove i ribarstva svoje korijene vuče još iz antičkog doba kada je na tom području nastala prva ribarsko-seoska aglomeracija, a prirodno bogatstvo novigradskog primorja dodatno je valorizirano u srednjem vijeku kroz osnutak privatnih lovišta od crkvenih, ali i svjetovnih vlasti, u zaljevu ušća rijeke Mirne. Ipak, svoj identitet ribarskog mjesta Novigrad-Cittanova uistinu potvrđuje u vrijeme mletačke vlasti (13. – 18. st.) kada posebno obučeni „peljari“ dobivaju vrlo zahtjevan zadatak: venecijanskim galijama prenositi žito do grada na vodi, što uvelike doprinosi razvoju ribarske djelatnosti i ekonomskom procvatu regije. Novigrad-Cittanova je početkom 20. stoljeća imao 123 ribara te 50-ak brodova i brodica. Tada je ribarstvo i postalo stalno zanimanje. Nakon I. svjetskog rata temelj novigradskog ribolova postaje srdela. Osim srdele, važni su bili i cipli, a najbolje lovište bila je Tarska vala u kojoj se do šezdesetih godina lovina dijelila popola između ribara iz Novigrada-Cittanova i Poreča. Ribarska flota na zapadnoj obali Istre nije zabilježila velike gubitke ni za vrijeme II. svjetskog rata, a po njegovu je završetku zbog ovladavanja novim ribolovnim tehnikama imala sve veće ulove. Stoga se uskoro počela javljati potreba za industrijom prerade ribe. Tako je 1951. rođena novigradska „Zvijezda“ (prvotno Srdela), ribarska zadruga s dva broda, ribarnicom i malim pogonom za preradu ribe, uglavnom srdela, inćuna i rakova. Nalazila se na samoj obali, između Porporele i malog mola, na mjestu koje danas vrvi konobama i restoranima. Pedesetih godina novigradski ribari već bilježe prosjek od 757 tona morske lovine što ih stavlja na prvo mjesto od Kopra do Pule. Usporedo s razvojem novigradskog ribarstva, sve veću ulogu dobiva i turizam pa se tako uvode popularne ribarske večeri koje su se duž Mandrača i Porporele počele održavati od 60-ih godina. Odmah su se pokazale kao pun pogodak, a u počecima su im veliki doprinos dali upravo novigradski ribari svojim donacijama ribe. U posjet su prilikom fešta dolazili i brodovi iz Izole ukrašeni svečanim zastavicama. Tradicija ribarskih večeri održala se sve do danas kada se one organiziraju kao i nekad, koncem kolovoza, u povodu proslave zaštitnika Novigrada sv. Pelagija.

‘Ovakva batana se nekada izrađivala samo u škverovima, gradili su je isključivo majstori, dok su ostale tipove istarskih batana gradili i spretni ribari’

Danas je u Novigradu registrirano tridesetak poduzetnika koji se bave ribarstvom, a novigradska ribarska flota sastavljena je većinom od koćarica, koje se pretežno bave ulovom školjaka i muzgavaca, i manjeg broja brodica koje mrežama stajačicama love list i bijelu ribu.

“Od starih ribara malo nas je još ostalo. Ja sam četrdeset i više godina na moru. Ribar moreš bit’ samo ako imaš ljubav u sebi i poštovanje prema moru. Sve se kambjalo, i more i ribarstvo. Sve je sada brzo, napeto, ali živi se”, izjavio je novigradski ribar Roberto Krevatin, čime samo potvrđuje činjenicu da se kroz stoljeća promijenila ribarska oprema, promijenile su se brodice, mijenjaju se i ribari, ali iza njih uvijek ostaje tradicija ribarstva u Novigradu.

‘Od starih ribara malo nas je još ostalo. Ja sam 40 i više godina na moru. Ribar moreš bit’ samo ako imaš ljubav u sebi i poštovanje prema moru’, kaže Krevatin

Inače, Novigrad je s 48 dozvola za gospodarski ribolov i dalje vrlo jak u Istri, s konstantom ribolovnih aktivnosti i malim oscilacijama u ulovu. Za Novigrad je značajan i široki raspon riba i školjaka koje se love u odnosu na znatno veće hrvatske gradove. Ribarstvo je i danas jedna od važnijih i perspektivnijih grana gospodarstva, stoga je dio razvojne strategije Novigrada očuvati ribarsku tradiciju te i dalje ulagati u ribarsku infrastrukturu u skladu s Europskim zelenim planom i njegovim ciljevima. Sve navedeno pokazuje da je turizam u Novigradu i danas jako povezan s ribarstvom, jer sve što novigradski ribari ulove, oni i prodaju, a veliki dio ulova završava u jelima novigradskih restorana. Tako svaki novigradski gost ima priliku kušati djelić ribarske tradicije koju danas prate mlađe generacije ribara čuvajući je od zaborava. Zato se i brojnim aktivnostima Turističke zajednice grada Novigrada – kao što je projekt FishInNo u sklopu kojeg je kreirana i tiskana prva brošura o bogatoj novigradskoj ribarskoj tradiciji ili projekt Chefino kojim su se spasili tradicionalni recepti sada objavljeni u brošuri novigradskih recepata -pokušavaju očuvati mediteranska obilježja i ribarska tradicija Novigrada.

Osim batane te maketa brodova, postav izložbenog prostora čine i uspomene i očuvani korišteni alati za opremanje prostora koje su donirali lokalni ribari. FOTO: Grad Novigrad