Glavna tema simpozija ‘Ovisnosti o novim psihoaktivnim tvarima’ u organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i u suradnji s Klinikom za psihijatriju Vrapče bila je sve veća prisutnost novih droga u Hrvatskoj.

Cilj simpozija je informirati javnost o opasnostima i raditi na sustavnom ranom prepoznavanju i suzbijanju ovisnosti. Nove psihoaktivne tvari nastale su kao svojevrsna alternativa uobičajenim ilegalnim drogama, pri čemu imitiraju učinke poznatih i već prisutnih droga. Riječ je o izrazito velikom broju novih tvari – čak je 740 novih psihoaktivnih tvari u opticaju od 2017. godine, a smatra se da se svake godine na tržištu pojavi još otprilike 250 novih tvari. Internet je jedan od glavnih načina preprodaje novih droga, iako se nove psihoaktivne tvari mogu pronaći i u proizvodima koji se legalno prodaju kao osvježivači zraka ili kao proizvodi koji se koriste u poljoprivredi.

“Nove psihoaktivne tvari sačinjavaju širok spektar droga koje nisu pokrivene UN-ovom Konvencijom o opojnim drogama iz 1961. godine. Paralelno s porastom broja novih psihoaktivnih tvari raste i baza korisnika, u kojoj je sve više rekreativnih konzumenata i ljudi koji žele poboljšati svoj izgled odnosno poboljšati svoje performanse na poslu ili tijekom učenja. Najveći izazov za zdravstveni sustav u Europi predstavljaju sintetski kanabinoidi koji se više ne reklamiraju samo kao ‘legalne’ zamjene za kanabis, nego su stvorile reputaciju kao snažne i jeftine droge popularne među ranjivim skupinama, poput beskućnika i zatvorenika. Budući da su zabilježeni i smrtni slučajevi, pred nama je traženje adekvatnih odgovora i kvalitetnih rješenja da bismo se oduprli ovom velikom javnozdravstvenom izazovu“, naglasio je Ivan Ćelić, dr. med., iz Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednik Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Grada Zagreba.

U gradu Zagrebu je tijekom 2017. godine zbog zlouporabe psihoaktivnih droga liječeno 1 970 osoba. U Zagrebu i u Hrvatskoj prosječna dob prvog uzimanja sredstva ovisnosti jest oko 16 godina, dok je prosječna dob uzimanja intravenoznog sredstva ovisnosti oko 20 godina. Prosječna dob prvog javljanja na liječenje jest 26.7 godina, što govori da od prvog eksperimentiranja s drogom do dolaska na liječenje prođe previše vremena. U Hrvatskoj je 2017. godine na liječenju bilo ukupno 7 157 osoba, što je malo više nego prethodne godine (7 106 osoba). Od ukupnog broja liječenih ovisnika oko 80 % uzimalo je opijate, a druga psihoaktivna sredstva konzumiralo je oko 19.3 %. U sustav godišnje i dalje ulazi više neopijatnih nego opijatnih ovisnika.

Komentiraj