Zapad je bio jedinstven u osudi ruske nezakonite invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, Iako nije članica NATO-a, Ukrajini je pružena neviđena razina vojne potpore u borbi protiv ruske agresije. Međutim, uz stagnaciju rata, jesu li strateški ciljevi Zapada i Ukrajine i dalje usklađeni? Ako ne, što dalje? – pita se vojni analitičar Sean Bell u kolumni za Sky.

Ističe da unatoč političkoj retorici, većinu nacija vodi osobni interes. Dodaje da ratovi bjesne diljem svijeta, ali međunarodna zajednica rijetko intervenira. “Čemu onda podrška državi koja nije članica NATO-a neposredno nakon međunarodne pandemije i usred domaće krize troškova života?”, pita se.

Rusija je odavno identificirana kao potencijalna prijetnja zapadnim interesima, a obrambeni proračuni su usmjereni u skladu s tim. Nakon ponižavajućeg raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, Vladimir Putin težio je ponovno učiniti Rusiju velikom, postati globalna supersila i pružiti protumjeru NATO-u koji se širio. Ruske opsežne rezerve prirodnog plina i nafte osigurale su gospodarsku moć, a sve veća ovisnost Zapada o ruskim energetskim opskrbama ohrabrila je Putina. Ali, nitko nije očekivao rusku invaziju. Unatoč veličini Rusije, ukrajinski otpor bio je odlučan, hrabar i učinkovit.

Zaustavivši napredovanje Rusije, Zapad je razmatrao svoje mogućnosti. Ukrajina nije bila članica NATO-a, a zapadni apetiti za izravnim sukobom s Rusijom nisu postojali. No, agresija Moskve bila je izravna prijetnja Europi, a ako Ukrajina ne uspije, što onda?

Zapad nije mogao dopustiti Rusiji da prevlada, zdrav osjećaj za svrhu potaknuo je međunarodne napore da se Kijevu pruži vojna podrška. Cilj je bio zaustaviti Rusiju da zaprijeti Europi, no cilj Ukrajine je osloboditi svoj teritorij. To su, ističe Bell, različiti ciljevi, ali su dovoljno usklađeni da stvore ujedinjenu frontu protiv ruskog napada.

Kako se rat razvijao, ruska vojska je bila ozbiljno oštećena i razotkrivene su endemske slabosti – trebat će desetljeće da se ruska vojska oporavi i ponovno opremi. Zapadne sankcije desetkovale su rusko gospodarstvo, Rusija je postala izopćenik na globalnoj sceni, a Međunarodni kazneni sud je protiv predsjednika raspisao nalog za uhićenje.

Putin je bio prisiljen na neugodne komercijalne odnose s Iranom i Sjevernom Korejom kako bi održao svoje ratne napore, a NATO se proširio kao izravna posljedica Putinove agresije. Putin se, također, suočio s najvećom izravnom prijetnjom svom autoritetu – u vidu neuspješne pobune danas pokojnog šefa Wagnera Jevgenija Prigožina.

“Rusija više ne predstavlja vjerodostojnu prijetnju Europi. Zapadni cilj ovog sukoba je postignut. Ali, Ukrajina je još uvijek upletena u brutalnu bitku za istjerivanje ruskih snaga iz okupirane Ukrajine. Nakon što su postigle svoj strateški cilj, zapadne demokratske vlade također se moraju pozabaviti krizom troškova života, domaćim prioritetima i ponovnom izgradnjom nacionalnih zaliha oružja”, ističe.

Nedavna anketa CNN-a otkrila je da se većina Amerikanaca protivi tome da Kongres odobri dodatna sredstva za potporu Ukrajini u ratu s Rusijom. Nema sumnje da zapadni politički čelnici javno žele podržati Ukrajinu, međutim surova je stvarnost da ciljevi Ukrajine više nisu u skladu s njihovim podupirateljima.

Što onda preostaje Zelenskom i Ukrajini? “Postoji predanost podršci trenutne protuofenzive Ukrajine, ali bit će sve veći skepticizam jesu li krajnji ciljevi Zelenskog ostvarivi ili podržani. Međutim, Zapad treba osigurati europsku sigurnost – kako bi se ciljevi uskladili oko jamstva poslijeratnog suvereniteta Ukrajine – i Ukrajina može iskoristiti zapadnu potporu i resurse za obnovu svoje infrastrukture”, navodi.

Analitičar dodaje da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokazao kao izvanredni ratni vođa, potaknuvši međunarodnu zajednicu da osigura opstanak Ukrajine kao neovisne nacije. No, dodaje, sada će biti potrebna velika državnička mudrost kako bi se stvorili temelji za prosperitetnu, slobodnu i sigurnu Ukrajinu.

“Mnogi Ukrajinci ostat će odlučni protjerati sve Ruse sa svog teritorija. To je pravo Ukrajine, njihova borba, njihova budućnost i njihova žrtva. Žrtve, razaranja i patnje koje će uslijediti ostavit će užasno naslijeđe, ali koja je cijena mira?”, zaključio je za Sky.