Vlada odbila navode iz interpelacije Domovinskog pokreta o vjetroelektrani Krš-Pađene

Autor:

05.11.2020., Zagreb - NSK - Sjednica Vlade RH u Nacionalnoj sveucilisnoj knjiznici. Tomislav Coric, Boris Milosevic.
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

Vlada je predložila Hrvatskome saboru da odbije interpelaciju o njezinom radu u svezi projekta vjetroelektrane Krš-Pađene, koju je uputio saborski Klub zastupnika Domovinskog pokreta te oporbenih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Zbog sumnji u nezakonitosti, DP je zatražio od Vlade da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene, kao i sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezane uz taj projekt te odluke nadzornog odbora HBOR-a i HROTE-a.

Vladino obrazloženje prijedloga da Sabor interpelaciju odbije, na sjednici u četvrtak predstavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Podsjetio je da je sam projekt pokrenut 2003. od strane austrijskih investitora te da ga je 2012. preuzelo energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. Istaknuo je da je projekt pokrenut prije više od 15 godina te da su na njegovoj realizaciji radile institucije i nadležna ministarstva u vrijeme više vlada, a potom je kronološki naveo aktivnosti i odluke kako nadležnog Ministarstva, tako i HROTE-a te HERA-e i HBOR-a.

“Dana 30. prosinca 2013. i 31. prosinca 2013., između društva nositelja zahvata (C.E.M.P.) i HROTE-a sklopljeni su ugovori  o otkupu električne energije na rok od 14 godina, sukladno tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2012.godine”, rekao je.

Novim tarifnim sustavom, dodao je, koji je tadašnja vlada donijela 12. prosinca 2013.i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., poticajna cijena smanjena je sa 71 na 53 lipe po KWh.

Rekao je da je HROTE dan, odnosno dva dana prije isteka prava na primjenu starog tarifnog sustav i primjenu novog, s nositeljem projekta sklopio ugovore o otkupu električne energije po poticajnoj cijeni od 71 lipu po KWh na 14 godina.

“Stoga je netočan navoda iz interpelacije da su ugovori naknadno produženi, kao i da je postojala obveza prilagodbe cijene koja je definirana temeljem prethodno važećih propisa”, kazao je.

Istaknuo je i da je u veljači 2018. HERA donijela tri rješenja kojima se produljuje rok iz prethodnih  rješenja o stanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije od 24. i 3. prosinca 2013., koja su izdana na rok od četiri godine.

“Dana 30. prosinca 2019., 23. ožujka 2020. te 18. svibnja 2020. HERA je donijela rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za vjetroelektranu Pađene, instalirane el. snage postrojenja 20 MW, 42 MW i 80 MW, kojima utvrđuje kako je nositelj zahvata ispunio sve uvjete iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji”, rekao je.

Netočni su i navodi iz interpelacije, istaknuo je Ćorić, vezani uz kreditiranje HBOR-a, odnosno da su nositelju zahvata dodijeljena povlaštena kreditna sredstva državne banke kako bi mogao realizirati projekt.

HBOR je bio jedan od kreditora u projektu, a odobrio je iznos koji predstavlja približno 34 posto ukupne investicije.

Kredit je odobren po višoj kamatnoj stopi od navedene u program kreditiranja jer, objasnio je Ćorić, HBOR kod projekta u iznosu većem od 37 milijuna kuna, zadržava pravo odobrenja kredita uz višu kamatnu stopu.

Istaknuo je i da su sva rješenja, koja je o tom projektu 2017. godine donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, kao i da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine.

U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade to je posebno apostrofirao te rekao da su sva postupanja Ministarstva bila su u skladu sa zakonom, “nakon višestrukih konzultacija s DORH-om”. “To je dokazano na dvije sudske instance i to je nešto na čemu ćemo inzistirati tijekom saborske raspave kad do nje dođe”, poručio je.

Konačni prijedlog zakona o strancima

Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog zakona o strancima (EU) kojim se, među inim, propisuje da Vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već su poslodavci u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provedbu testa tržišta rada.

Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad MUP-u koji onda po službenoj dužnosti od HZZ-a traži mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca.

Vlada je dala i suglasnost za Program potpore Sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru u iznosu od 6 milijuna kuna koje će se osigurati iz proračuna, na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.