Hrvatski će sabor u četvrtak raspravljati o zakonskim izmjenama kojima se predlaže uvođenje kaznenih dijela teškog ubojstva ženske osobe, neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje te uvođenje kaznene odgovornosti za sve slučajeve spolnog uznemiravanja bliske osobe.  

Prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koje je u saborsku proceduru uputila Vlada, predlaže se uvođenje dva nova kaznena djela: teško ubojstvo ženske osobe i neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Osim toga, izmjenama Kaznenog zakona mijenja se definicija kaznenog djela teškog ubojstva, a prema novoj će se definiciji teškim ubojstvom smatrati svako ubojstvo počinjeno prema bliskoj osobi ili prema bilo kojoj drugoj osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao.

Uvrštenje femicida u Kazneni zakon kao rodno uvjetovano ubojstvo žene podržale su nevladine organizacije, među kojima i Ženska mreža Hrvatske koje je upozorila da je samo u prošloj godini ubijeno devet žena, od kojih su njih sedam ubile bliske osobe.

Uvođenju femicida u kazneno zakonodavstvo ne protive se ni zastupnice oporbenih stranaka, ali sporno im je što će se o njemu glasati istodobno kad i o kaznenom djelu “neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje”, kojeg su nazvali “lex AP”

12.02 Arsen Bauk cititao je Andreja Plenkovića. “Moja politička ocjena je da vam ovaj zakon neće ukloniti političke probleme, već će ih još dodatno povećati. Ali, o tom potom”, rekao je Bauk.

“Nešto ste mi Grbin i Vi preoptimistični u najavama da ćete nakon prve sjednice smjeniti neke. Samo znam koje će to godine biti… Tada ćete biti u mirovini”, rekao je.

11.45 Urša Raukar Gamulin spomenula je da su priopćenja DORH-a vrlo štura. “Kada ste istragu učinili tajnom, što vam kažu suci? Kako će građani saznati za korupcijske afere? Vi štitite korupciju…”, rekla je.

“Bitno je da se proaktivno komunicira. Bit svega, jučer su neki od kandidata isticali da je bitno da se pravovremeno iznose informacije kada i kako se oni mogu iznijeti. Očekujem od nadležnih tijela da jače komuniciraju”, odgovorio je Malenica.

11.30 Andreja Marić spomenula je Malenici lex AP. “Sam Plenković rekao je da mu političku štetu čine svi koji obavještavaju javnost o aferama”, rekla je.

“Mislim da nije dobro da ulazite u pravila postupanja tužitelja u postupcima istrage. Postoje razlozi…”, odgovorio je Malenica

11.18 Majda Burić (HDZ) smatra da treba ograničiti sadržaj dokaznih radnji. “Zašto to govorim? Treba zaštititi žrtvu, svjedoka. Treba se poštivati presumpcije nevinosti. Oporba žestoko manipulira. Straši javnost”, rekla je.

11.15 Nikola Grmoja (Most) rekao je: “Svima je jasno koji je motiv donošenja ovog zakona, a to je zaštititi Andreja Plenkovića s obzirom da su njegovi inicijali izašli u javnost, kao i zaštititi njegov krug najužih suradnika čije su poruke izašle u javnost. Kandidati za šefa DORH-a koji su došli iz sustava kažu da se zakon neprimjeren.

“Imamo praksu da se selektivne informacije plasiraju u medije. Cilj nam je potaknuti službene osobe da komuniciraju sve informacije o kaznenom postupku”, odgovorio je Malenica.

Grmoja je tražio povredu Poslovnika. “Informacije se ne mogu selektivno puštati. Ne boli Vas je li nešto selektivno ili nije, nego je li to informacija koja je provjerena. Jedini motiv je zaštita lika i djela predsjednika Vlade”.

11.10 Karolina Vidović Krišto (OiP) pitala je Malenicu: “Objasnite ovaj fenomen”.

“Točno se zna koje su ovlasti pravosudne inspekcije. Ona ne može ulaziti u meritum rada državnih odvjetnika”, odgovorio je.

Zastupnica mu je odgovorila da vrijeđa građane. “Pravite se gluhi i slijepi, a cijeli svijet vidi o čemu je riječ. Ako se ministar stavlja u funkciju zaštite korupcije, on je dionik”, rekla je.

11.08 Vesna Bedeković iz redova HDZ-a komentirala je curenje podataka u medijima. “Postoje znanstveni članci o ovoj temi. Bilo je 38 objava, nije utvrđena povreda. Ponavljam – pravo javnosti da dobije provjerene informacije, za to služe ovlaštene osobe kad za to postoji javni interes. To potičemo. Treba se proaktivno komunicirati”, odgovorio.

11.06 Katarina Peović (RF) Malenici je spomenula Maju Đerek koja je na sudu označena kao da nije zviždač. Je li taj slučaj primjer?, upitala je. Spomenula mu je i štrajk sudaca. “Uvozite strance da rade na sudovima. Ponosite li se svojim mandatom?”, rekla je.

“Mi smo donijeli zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Ne znam o kojem primjeru se radi. Što se tiče plaća sudaca, mi smo prošle godine povećali značajno plaće sudaca, što se tiče službenika – povećali smo i prošle godine s dodatkom. Kroz novu uredbu povećavamo plaće. Ono što govorite su neistine”, odgovorio je Malenica.

11.02 Sandra Benčić (Možemo) rekla je: “Tzv. ‘lex AP’ predvidio je vrlo širok krug potencijalnih počinitelja… Pitam Vas za jedan konkretan slučaj – zamislimo situaciju gdje obitelj ubijene cure, koji su svjedoci kaznenog pokušaja, saznaju za zataškavanje i to kažu javnosti. Hoćete li ih zatvoriti na 3 godine?”.

“To je drugačija situacija. Ovdje možemo govoriti o osobi koja ima status zviždača, koja nije obuhvaćena ovim kaznenim djelom te smatramo da će biti zaštićena”, odgovorio je Malenica.

10.58 Mirela Ahmetović (SDP) replicirala je Malenici. “S obzirom da na to da niste bili sigurni imamo li važeći zakon, zanima me jeste li sigurni da u ovaj prijedlog zakona, odnosno jeste li svjesni da činite ogromnu štetu demokraciji u Hrvatskoj? Na koji način mislite da novinari neće biti progonjeni na temelju ovog zakona u smislu kako će izgledati policijski postupak?”, rekla je.

Činite li ovo svjesno pa će novinari biti progonjeni ili pokazujete kažiprstom?, upitala je. “Cilj ovog djela su sudionici kaznenog postupka. Jasno se propisuje da se novinari ne mogu kazniti. U zakonu točno stoji na koga se mogu odnositi dokazne radnje”, odgovorio je. Kako novinar ne može biti počinitelj, te dokazne radnje ne mogu se odnositi na njega.

10.53 Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) rekao je: “Nije ispravno stavljati neku žrtvu ispred druge žrtve. Tu ravnopravnost ne možemo čuti od ljevice. Smatrate li da je ispravno to raditi?”

“Moram istaknuti nešto što ću koristiti kao argument koji će isticati ovo kazneno djelo neovlaštenog curenja. EK poslala je pismo prema kojem se obavještava da nisu adekvatno… Kroz ovo pismo smatramo da smo izmjenama približili i konvencijskim standardima. Jačamo prava koja su bitna”.

10.50 Nikola Mažar (HDZ) pitao je Malenicu oko novinara. “Zanima me – ovim izmjenama vraća se pravičnost, štiti se privatnost dok istraga ne bude javna. Što sudska praksa ELJSP-a govori o ovoj temi?”.

“Dobro ste istaknuli. U nebrojenim predmetima uvrđeno je niz povreda. Te standarde mi do sada nismo imali. Postojali su okrugli stolovi još 2020. Mi kroz ove izmjene zakona približavamo se standardima”, odgovorio je.

Urša Raukar Gamulin (ZLB) tražila je povredu Poslovnika.

Mažar joj je uzvratio da i dalje obmanjuje.

10.35 Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kreće s predstavljanjem Zakona.

09.50 Ivana Kekin (ZLB) zatražila je stanku u trajanju od dvije minute. “Pet minuta prije izbora, Andrej Plenković odlučuje u Kaznenom zakonu prepoznati nasilje nad ženama kao rodno uvjetovano nasilje. Kao nasilje koje žene trpe, samo zato što su žene! Pompozno najavljeno prije par mjeseci, odlična PR prilika… Niz mjeseci čekali smo, ali kao u lošoj reklami to nije sve. Istodobno najavljujete izmjene zakona koje će, kako kaže krovna novinarska udruga u ovoj zemlji, imati zastrašujuće posljedice na novinarsku profesiju, time i interes javnosti. Uvaljujete nam izmjene zakona koje služe prikrivanju političke korupcije”, navodi Kekin.

Zaključno, Kekin je poručila: “Sada se Andrej Plenković skriva iza leđa pretuđenih, ubijenih i zlostavljanih žena i djece. Sram Vas bilo, kukavice jedne”.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uzvratio je zastupnici Kekin: “Možete li niže od ovoga što ste izgovorili?”.

Kekin ga je pitala može li niže od ovih manipulacija.

“Kukavica ste!”, rekla je Kekin dok Jandroković istovremeno govori da se koriste manipulacijama.

”Kako bi trebali glasati oporbeni zastupnici, koji su otvoreno protiv izmjena koje se tiču ‘lex AP’-a, ako želimo da izmjene koje se tiču femicida uđu u Zakon? Sasvim je jasno kako će to pokušati prikazati Plenković nakon toga”, poručila je ranije Ivana Kekin iz kluba Zeleno-lijevog bloka, a s njom se složila i zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš.

Kazneno djelo “neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje” predviđa sankcioniranje osoba koje na temelju položaja, zaposlenja ili funkcije imaju pristup materijalima kaznenog postupka i koje te materijale dijele s javnosti, prije potvrđivanja optužnice kada kazneni postupak postaje javan.

U prijedlogu zakona stoji da se time štiti pravo privatnosti okrivljenika i pretpostavka okrivljenikove nedužnosti te omogućuje objektivno utvrđivanje činjenica u kaznenom postupku, neovisnost i nepristranost suda.

Saborska oporba je taj zakonski prijedlog nazvala ”lex AP’‘ zbog poruka koje je bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, inače pod istragom Ureda europskog javnog tužitelja zbog sumnje da je oštetila državni i europski proračun kupnjom softvera po nerealno visokoj cijeni, razmjenjivala s bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josipa Rimac. U tim se porukama, koje su procurile u javnost početkom prošle godine, spominje osoba ‘AP’.

Premijer Andrej Plenković je ubrzo nakon toga najavio zakonske izmjene koje sutra dolaze pred saborske zastupnike, zbog čega ga iz oporbe optužuju da želi ograničiti slobodu medijskog djelovanja i spriječiti objavu informacija koje bi ga mogle kompromitirati.

S druge strane, u prijedlogu zakona stoji da ”javnost treba biti obavještena o tome koje se kazneno djelo određenoj osobi stavlja na teret i koje se radnje u postupku poduzimaju, ali ne i o sadržaju pojedinih dokaznih radnji, čije otkrivanje u konačnici može kompromitirati i samo učinkovitost kaznenog postupka”, a resorni ministar Ivan Malenica je još u rujnu prošle godine kazao da novinari neće odgovarati zbog objavljenih informacija jer oni nisu sudionici kaznenog postupka.

Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja obitelji, osigurat će se kaznena odgovornost za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi. Nadalje, radi jače zaštite žrtava obiteljskog nasilja, policija će biti ovlaštena uhititi okrivljenika za kojeg postoje osnovane sumnje da je prekršio mjere zabrane približavanja žrtvi, a sud će u roku od 24 sata morati odlučiti o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom.

Od ostalih novosti koje donosi zakon, izdvaja se povećanje zatvorske kazne za kazneno djelo silovanja na raspon od tri do osam godina, a osobama koje su zbog silovanja osuđene na zatvorske kazne ukida se mogućnosti zamjene izrečene kazne radom za opće dobro.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozvalo je u četvrtak klubove saborskih zastupnika da glasaju protiv prijedloga novog kaznenog djela koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje ocijenivši to udarom na novinarsku profesiju i javni interes.

HND-a kao krovna novinarska organizacija u Hrvatskoj smatra da su predložene odredbe štetne te poručuje da njihov stav nimalo ne mijenja dodavanje stavka prema kojem bi novinari bili izuzeti od kaznene odgovornosti u slučaju da dođu do zabranjenih informacija.

“Uvođenje novog kaznenog djela svejedno bi imalo zastrašujuće posljedice na novinarsku profesiju, a time i interes javnosti”, poručuje HND u priopćenju.

Ovim se zakonom, kako navode, široko otvaraju vrata da policija ili DORH mogu od novinara zaplijeniti i pretražiti mu sredstva komunikacije poput mobitela ili osobnog računala, pretražiti mu elektroničku poštu i slično.

Predlagatelj uporno tvrdi da se neće kazneno goniti novinara, ali zašto mu ne bi mogli oduzeti i pretražiti mobitel kako bi vidjeli s kim je komunicirao i od koga je dobio podatke kako bi se onda na osnovi toga kazneno gonilo novinarski izvor? Imaju opravdan razlog, zar ne? Na papiru je. Objavljen.

Najave izmjena kaznenih zakona, koji su organski zakoni koji državnim tijelima daju snažne represivne ovlasti i ključni su za vladavinu prava u svakoj državi, zbog dnevnopolitičkih događaja i u svrhu prikrivanja moguće političke korupcije, s pravom su uznemirile novinarsku struku, ali i cijelu javnost, poručuje HND.

Povod je apsolutno neprihvatljiv, tako da je preporuka HND-a da se odustane od mijenjanja odredaba o javnosti, odnosno tajnosti kaznenog postupka.

Hrvatska od 2013. godine ima uravnoteženu regulativu o pitanju javnosti u kaznenom postupku koja uvažava sve relevantne interese i međunarodne zahtjeve.

Stoga zakone ne treba mijenjati, nego ih treba primjenjivati, ističe HND.